Za saborno krštenje prijaviti se mogu svi zainteresovani pozivom ili porukom na broj telefona.
Svešteno bratstvo Sabornog hrama Hristovog Vaskrsenja u Podgorici organizuje tradicionalno saborno krštenje na Veliku Subotu prilikom kojeg svake godine Svetu Tajnu Krštenja primi više desetina ljudi.
Za saborno krštenje prijaviti se mogu svi zainteresovani pozivom ili porukom na broj telefona: +38267/230-930.
Tradicionalno saborno krštenje održaće se u Sabornom hramu Hristovog Vaskrsenja u Podgorici na Veliku Subotu 19. aprila 2025. godine.
Reč o Svetoj Tajni Krštenja iz besede blaženopočivšeg mitropolita Amfilohija izgovorene 10. jula 2011. godine u Manastiru Ostrogu:
- Kada krštavamo stvorenje Božije i kad ono postaje čedo Božije, onda pevamo i onu divnu pesmu: ,,Vi koji ste se u Hrista krstili, u Hrista ste se obukli“. Divna pesma koja nam otkriva smisao i dublje značenje same tajne Krštenja. Čovek, kao i svako stvorenje zemaljsko, kao i svaki cvet, kao svaka biljka, kao sve ono što nastaje i rađa na zemlji, ono se rađa i nastaje od nečega skoro nevidljivog., od malog semena, male semenke. Iz malog semena raste veliko drvo, iz malog sjemena u utrobi materinoj oblikuje se ljudsko telo, ljudski život. I nema ničega čudesnijeg od te tajne koja se događa u utrobi majke, oblikovane od maloga semena, oblikovanoga ljudskoga bića, sa svim onim darovima i sa svim onim krasotama kojima Bog ukrašava to dete.
Tanjug/AP Darko Vojinovic
Mitropolit Amfilohije
Rekao je da upravo zato Bog, koji nije čoveka stvorio na prolaznost, da nestane, ni ovaj svet nije stvorio da bude podložan smrti i ništavilu, on daruje upravo ovom životu prolaznom, ugrađuje u njega taj neprolazni i večni život. Naveo je da je Jovan Krstitelj, kada su ga pitali ko je on, kazao da dolazi posle njega onaj koji je veći od njega.
- "Ja vas krštavam vodom, a on će vas krstiti Duhom Svetim i ognjem". Krštenje upravo i jeste krštenje Svetim Duhom i vodom. Voda, koja predstavlja ono što jesmo i čime živimo, a Duh Sveti je Onaj koji osveštava tu vodu, naše biće, daruje čoveku život večni, život neprolazni. Duh koji imamo, i dušu, sam po sebi nije besmrtan, ali kada se u njega useli Duh Božiji, kada se zapečati Duhom Božijim, onda i ovaj naš duh, i naše telo i naš prolazni život postaju večni i neprolazni. Otuda i oblačenje u Hrista i oblačenje u ono što je večno i ono što je neprolazno, što je neuništivo. Oblačenje u silu samoga Boga, Hrista Gospoda, na način na koji se on rodio i kako se on oblikovao Duhom Svetim, tako i svako ljudsko biće je prizvano kroz tajnu Krštenja da se oblikuje Duhom Svetim, da se obuče u Hrista Boga i Spasitelja i da primi na sebe pečat dara Duha Svetoga.
I kada sveštenik, episkop, uzme sveto miro, sastavljeno od brojnih mirisa koji su simbol darova Duha Svetoga, onda On zapečaćuje posle pogruženja i poslije krštenja, zapečaćuje novokrštenoga pečatom dara Duha Svetoga. Zapečaćuje i njegovo čelo, što znači njegov um, i njegove oči, i njegov nos, i njegova usta i njegove uši. I njegova leđa, i njegove grudi, i njegoge ruke i njegove noge. Svi organi, spoljašnji i unutarnji, primaju na sebe taj pečat dara Duha Svetoga, Duha životvornoga. I zaista se onda čovjek oblači u Hrista i čovek postaje besmrtno, večno i neprolazno biće, to je smisao svetoga Krštenja, kao novoga rođenja.
- Sve što se od tela rodi telo je i prolazno je, samo ono što se Duhom Božijim rodi, ono je duh, i ono je večno i ono je neprolazno. Tu svetinju, od Svetoga Duha, taj sveti pečat primili smo mi i primaju svi oni koji slede reč Hristovu i koji se krštavaju u ime Oca, i Sina i Duha Svetoga. I kroz to krštenje svi koji su kršteni postaju zajedničari božanskih tajni i božanskih istina večnoga života. Sjedinjuju se sa Bogom vezama nerazorivim, a onda se sjedinjuju i jedni sa drugima. Otuda je Crkva Božija nerazoriva i neuništiva. Mnogi su pokušavali i pokušavaju da je razore kroz vekove, a i danas pokušavaju da razore Crkvu Božiju. Međutim, Crkva Božija je sagrađena na krajeugaonom kamenu i njoj ni vrata paklena ne mogu odoleti, jer njena snaga nije u telu, nije u prolaznoj sili i vlasti, i mudrosti, ideologiji. Njena snaga i njena sila jeste upravo u Duhu Božijem, živom i živonosnom. Njena snaga je u Hristu Gospodu, u živome Bogu, na Bogu se ona gradi i Bogom ona živi, onim što je večno i što je neprolazno - rekao je tada mitropolit Amfilohije.
Eparhija Budimljansko-nikšićka uputila je javni apel Jakovu Milatoviću, pozivajući ga da proširi inicijativu za rehabilitaciju golootočkih zatvorenika i na nevino postradale žrtve komunističkog terora, čiji posmrtni ostaci i dalje počivaju u masovnim grobnicama, bez imena i obeležja.
Ova posebna varijanta omiljenog jela Balkana spaja kukuruzno brašno, jaja, mleko, mast i kajmak u bogat i sočan obrok, koji budi uspomene na detinjstvo i miris toplog doma.
U besedi za 13. subotu po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički pokazuje se da prava moć ne leži u gromovima i kaznama, već u tihu ljubav koja ispravlja stučene trske, budi ono neugaslo u srcima ljudi i menja svet oko nas.
U kuhinjama pravoslavnih domaćica, ova čorba se pripremala s ljubavlju – za praznike, slave i nedeljne porodične ručkove. Sada je pravo vreme da je ponovo otkrijete i spremite po originalnom receptu iz tradicije srpske kuhinje.
Otkrijte kako pivo pretvara ovo jednostavno jelo u ukusnu salatu sa istorijom dugom vekovima, zapisanu još 1855. u "Srbskom kuvaru" jeromonaha Jerotija iz Krušedola.
Od pažljivo prženog luka do mirisa ljute paprika - otkrijte tajnu starinskog monaškog ribljeg paprikaša koji spaja duh pravoslavnog života i prazničnih trpeza.
Protojerej Nikola Pejović je izrazio zahvalnost građanima koji su pribrano reagovali u trenutku incidenta i, kako je rekao, sprečili da dođe do veće tragedije.
Dok Mitropolija tvrdi da sabor na Tominu nedelju održava na svojoj zemlji u duhu tradicije, inspekcija Ministarstva kulture sumnja da je narušen zaštićeni arheološki lokalitet.
Manastir Vodoča kod Strumice domaćin je trodnevne naučne konferencije koja okuplja episkope, monahe i eminentne bogoslove, a fokus je na ulozi monaštva kroz vekove, duhovnom nasleđu i njegovoj snazi da bude lek za savremenog čoveka.
Na odanije praznika Uspenja Presvete Bogorodice proslavljena je četvrta godišnjica od njegovog ustoličenja, a mitropolit je poručio da će temelj njegovog služenja ostati jevanđelska reč, bratsko pomirenje i posvećenost deci i omladini.
Dvodnevna poseta stručnog tima iz Beograda obuhvatila je detaljan pregled riznice, crkvenih eksponata i manastirske porte, uz planove za arheološka istraživanja i zaštitu kulturnog nasleđa za buduće generacije.
Mitropolit jasno poručuje da Srpska pravoslavna crkva nije organizator festivala FALIŠ, dok prisustvo moderatora optuženog za neprijateljski stav prema srpskom narodu izaziva oštre reakcije i polemike u medijima.
Dr Vera Šćepanović govorila je o zanimljivoj dušekorisnoj temi "Zdravlje kao Božiji dar i bolest kao Božija poseta - Sveti Vasilije Ostroški kao iscelitelj duše i tela".
Iako nije ubrojan u 70 apostola, ipak se naziva apostolom zbog toga što je bio učenik velikih apostola, i što je u službi jevanđelskoj pokazao ogromnu revnost.
Fotografija iz 1903. godine, za koju se verovalo da je zauvek nestala, ponovo je ugledala svetlost dana u manastiru Svetog Pantelejmona – i otkrila čudesno svedočanstvo o prisustvu Device Marije.