Eparhija poručila je da se poklonička putovanja u manastire radi molitve i bogosluženja ne mogu izjednačiti sa turističkim programima.
Zabrinutost među vernicima izazvale su informacije da bi nova pravila u oblasti turizma na Kosovu i Metohiji mogla da utiču i na organizovana poklonička putovanja ka svetinjama Srpske pravoslavne crkve. Tim povodom oglasila se Eparhija raško-prizrenska saopštenjem u kojem je navela da su joj pokloničke grupe prenele da im je Kosovska policija prilikom povratka iz posete manastirima uručivala obaveštenja Ministarstva kulture i turizma o primeni Zakona o turizmu, čija je puna primena najavljena od 1. avgusta 2026. godine, uz mogućnost kažnjavanja zbog nepoštovanja propisa.
U saopštenju Eparhije navodi se da su pokloničke grupe koje posećuju manastire na Kosovu i Metohiji obavestile Eparhiju da su im pripadnici Kosovske policije uručivali letke u kojima se navodi da lica koja profesionalno obavljaju poslove turističkih vodiča i predvode organizovane grupe u turističke svrhe moraju imati odgovarajuću licencu.
Prema navodima iz tog obaveštenja, organizovane grupe koje dolaze sa turističkim vodičem iz druge zemlje, a koji nema licencu kosovskih institucija, tokom boravka morale bi da budu u pratnji lokalnog turističkog vodiča licenciranog na Kosovu i Metohiji. Za nepoštovanje tih pravila najavljene su novčane kazne.
Nova pravila otvorila pitanje statusa pokloničkih putovanja
Istovremeno, pojedini mediji izrazili su zabrinutost da bi se nova pravila mogla odnositi i na organizovane pokloničke grupe vernika Srpske pravoslavne crkve, odnosno da bi njihov dolazak u manastire ubuduće mogao biti uslovljen angažovanjem turističkih vodiča sa licencom kosovskih institucija.
Eparhija raško-prizrenska naglašava da je, zbog razumljive zabrinutosti vernika, neophodno jasno razlikovati komercijalnu turističku delatnost od verskih pokloničkih putovanja, koja predstavljaju jedan od važnih oblika ostvarivanja slobode veroispovesti.
„Manastiri Srpske pravoslavne crkve na Kosovu i Metohiji pre svega su žive svetinje, mesta bogosluženja, molitve i monaškog života. Ogromna većina posetilaca ne dolazi u ove svetinje kao turisti, već kao poklonici koji žele da učestvuju u bogosluženjima, poklone se svetim moštima, zatraže duhovni savet i posete manastire u okviru svog verskog života“, navodi se u saopštenju.
Foto: Religija.rs
Slava Maanastira Svetih Arhangela kod Prizrena
Zašto Eparhija pravi razliku između turista i poklonika
Eparhija podseća da odlazak u svetinje za vernike nije isto što i turistički obilazak kulturnih znamenitosti. Manastiri Srpske pravoslavne crkve na Kosovu i Metohiji deo su bogate istorijske i kulturne baštine, ali su pre svega mesta molitve, liturgijskog života i duhovnog susreta.
U saopštenju se ističe da sloboda veroispovesti podrazumeva i pravo vernika da nesmetano dolaze u svoje svetinje, učestvuju u bogosluženjima i organizuju poklonička putovanja.
„Sloboda veroispovesti neposredno obuhvata i pravo vernika da slobodno dolaze u svoje svetinje, učestvuju u bogosluženjima i organizuju poklonička putovanja. Kosovski Ustav i Zakon o slobodi veroispovesti sadrže posebne garancije za verske zajednice, uključujući Srpsku pravoslavnu crkvu, štite njen položaj i izričito garantuju slobodan pristup poklonicima i drugim posetiocima verskih objekata“, navodi Eparhija.
Koja prava SPC ističe u vezi sa pristupom svetinjama
Posebno se ukazuje na član 8.2 Zakona o slobodi veroispovesti, kojim se, kako se navodi, izričito garantuje nesmetan pristup poklonicima, gostima i licima koja stalno ili privremeno borave u verskim ustanovama. Eparhija podseća i da član 7A istog zakona zabranjuje proizvoljno sprečavanje ulaska i boravka sveštenika, kandidata za sveštenstvo, monaha, monahinja i posetilaca Srpske pravoslavne crkve.
Eparhija istovremeno ističe da ne osporava pravo nadležnih institucija da uređuju oblast turističke delatnosti i uslove za profesionalno obavljanje poslova turističkih vodiča. Međutim, upozorava da se ti propisi ne mogu tumačiti na način kojim bi se verska putovanja izjednačila sa komercijalnim turističkim uslugama.
„Regulisanje komercijalnih turističkih usluga ne može se tumačiti na način kojim bi se verska poklonička putovanja, pastirska pratnja vernika, učešće u bogosluženjima i uobičajeni verski život manastira izjednačavali sa profesionalnim pružanjem turističkih usluga“, navodi se u saopštenju.
SPC/Eparhija raško-prizrenska
Eparhija upozorava na moguća pogrešna tumačenja propisa
Eparhija naglašava i da nijedno tumačenje turističkih propisa ne može ograničiti pravo Srpske pravoslavne crkve da samostalno uređuje verski život u svojim manastirima, niti može zadirati u njenu nadležnost kada je reč o bogosluženjima, pastirskoj delatnosti, duhovnoj pouci i predstavljanju sopstvene duhovne, istorijske i kulturne baštine.
Kako se navodi, prava Srpske pravoslavne crkve na Kosovu i Metohiji zaštićena su Ustavom Kosova, Zakonom o slobodi veroispovesti, kao i Aneksom V Sveobuhvatnog predloga za rešenje statusa Kosova, odnosno Ahtisarijevog plana.
Eparhija ističe da joj, na osnovu javno dostupnih propisa, nije poznata nijedna zakonska odredba kojom je utvrđeno da svaka organizovana poklonička grupa mora imati licenciranog turističkog vodiča kako bi mogla da pristupi živom manastiru radi molitve ili prisustva bogosluženju.
„Navodi kojima se sugeriše postojanje takve obaveze stoga zahtevaju pažljivu pravnu proveru i ne bi ih trebalo prihvatati kao nespornu činjenicu“, navodi se u saopštenju.
Foto: Religija.rs
Slava Maanastira Svetih Arhangela kod Prizrena
Sveštenik ili monah kao duhovni predvodnik, a ne turistički vodič
Zbog mogućih praktičnih problema prilikom dolaska pokloničkih grupa, Eparhija je preporučila da organizovane crkvene pokloničke grupe, kada god je to moguće, putuju u pratnji sveštenika ili monaškog lica, odnosno monaha ili monahinje, koji bi imali ulogu duhovnih i crkvenih predvodnika grupe.
Kako se naglašava, njihova uloga ne bi bila uloga turističkog vodiča, već bi se odnosila na pastirsku i bogoslužbenu brigu o vernicima tokom putovanja.
Eparhija preporučuje i da grupe kod sebe imaju potvrdu parohije, manastira ili same Eparhije kojom bi se potvrdili verski karakter putovanja i svojstvo lica koje grupu duhovno predvodi.
Istovremeno se jasno naglašava da ova preporuka predstavlja samo privremenu praktičnu meru radi izbegavanja nesporazuma i lakšeg utvrđivanja karaktera putovanja.
„Ova preporuka predstavlja privremenu praktičnu meru radi jasnog utvrđivanja verskog karaktera pokloničkog putovanja i ne sme se tumačiti kao priznavanje da je prisustvo sveštenog ili monaškog lica zakonski uslov za dolazak poklonika, niti kao prihvatanje da se verska poklonička putovanja mogu izjednačiti sa komercijalnim turističkim programima“, ističe Eparhija.
Na kraju saopštenja Eparhija raško-prizrenska navodi da ostaje posvećena konstruktivnom dijalogu sa nadležnim institucijama, ali očekuje da se svi propisi primenjuju uz puno poštovanje prava na slobodu veroispovesti, slobodu kretanja i nesmetan pristup vernika verskim objektima.
Eparhija podseća i na poseban pravni položaj i prava koja Srpska pravoslavna crkva ima na Kosovu i Metohiji, kao i na značaj očuvanja samostalnosti verskih zajednica.
„Samo takvim pristupom moguće je istovremeno obezbediti zakonito uređenje turističke delatnosti i nesmetano ostvarivanje osnovnih ljudskih prava i sloboda“, zaključuje se u saopštenju Eparhije raško-prizrenske.
Iz ugla kanonskog pravoslavlja, reč je o pokušaju stvaranja paralelne crkvene strukture bez priznanja i apostolskog prejemstva, dok se iza priče o "novoj crkvi" otvara i pitanje prisvajanja srpskih svetinja
Na praznik Presvete Bogorodice Trojeručice, svetinja na Kosovu i Metohiji dobila je prvog monaha Simeona. Mitropolit Teodosije govorio je o isceliteljskoj sili Bogorodice i obnovi monaškog života, uz podsećanje na vezu sa Hilandarom.
Vozači grupa već dobijaju obaveštenja na Merdaru, a pokloničke agencije čekaju pojašnjenja: vernici pitaju ko će pratiti poklonike i kako će biti predstavljena istorija srpskih svetinja na Kosmetu.
Trud, molitva i podvig imaju svoje mesto, ali bez Božje blagodati ono što je posejano u srcu može ostati jalovo, dok se čak i vrlina može pretvoriti u novu priliku za gordost i samoljublje.
Praznik počinje u petak, 11. septembra, a završava se u nedelju, 13. septembra. Tokom tih dana vernici se sećaju stvaranja, preispituju svoje postupke, izgovaraju posebne molitve i kroz drevne običaje simbolično ostavljaju grehe iza sebe.
Istorijski hram iz 14. veka ponovo je pretrpeo oštećenja, dok odluka tužioca da osumnjičenog nakon saslušanja pusti na slobodu otvara pitanje zaštite srpske verske i kulturne baštine na Kosovu i Metohiji
Eparhija raško-prizrenska zahteva hitnu i nezavisnu istragu slučaja Nenada Raškovića, ali upozorava da njegov slučaj nije usamljen i da među Srbima na severu Kosova i Metohije raste osećaj straha, nepoverenja i nezaštićenosti.
Plamen se širi planinskim područjem u blizini jedne od najvećih pravoslavnih svetinja na Balkanu, dok se sa posebnom pažnjom prati situacija oko manastirskog kompleksa i dalje širenje požara.
Pojedini mediji objavili da bi rad Mitropolije mogao da bude predmet posebne provere, dok izvor blizak mitropolitu Joanikiju tvrdi da nikakva zvanična najava nije stigla i da se takav potez za sada ne očekuje.
Na praznik Prenosa moštiju Svetog kneza Lazara okupili su se mitropoliti, sveštenstvo, monahinje, monasi i gosti iz više eparhija, a jubilej je obeležen svetom liturgijom, predstavljanjem životopisa znamenitih igumanija i dragocenog zapisa srpskog crkvenog pojanja.
Posle ocene odlazećeg poglavara Islamske zajednice u BiH da je beseda patrijarha Porfirija „ponovo otvorila“ ratne rane, episkop bihaćko-petrovački odgovorio je autorskim tekstom.
Beseda iz manastira Ćelije iz 1964. godine donosi duboko promišljanje o stradanju Preteče, Irodovom zločinu, ljudskom odnosu prema istini i tajni pravednikove smrti.
U besedi za petak 15. sedmice po Duhovima svetitelj govori o ljudskoj nemoći, Hristovoj čistoti i sili Njegove žrtve, objašnjavajući zašto samo ono što je čisto može da isceli ono što je ranjeno grehom.