I ove godine manastirska slava manastira Svetih Arhangela kod Prizrena okupila je brojne vernike iz svih srpskih zemalja, koji su došli u drevnu zadužbinu cara Dušana kako bi zajedničkom molitvom proslavili Sabor Svetog arhangela Gavrila.
Ranije jutros, u manastirskoj porti, episkopa raško-prizrenskog Teodosija, zajedno sa vernim narodom, dočekali su iguman Mihailo sa bratstvom manastira, nakon čega je počelo liturgijsko slavlje.
Svetu arhijerejsku liturgiju služi episkop raško-prizrenski Teodosije, uz sasluženje sveštenstva i monaštva, a u molitvenom sabranju učestvuje veliki broj vernika koji su u Svete Arhangele stigli iz različitih krajeva Srbije, Crne Gore, Republike Srpske i drugih srpskih zemalja.
Manastirska slava Svetih Arhangela već godinama predstavlja jedno od najvećih molitvenih sabranja Srba na Kosovu i Metohiji. Svakog leta ova drevna svetinja okuplja vernike, poklonike i raseljene Prizrence, koji dolaze da se pomole u zadužbini cara Dušana i sačuvaju duhovnu vezu sa svetinjama Kosova i Metohije.
Manastir Svetih Arhangela podignut je u XIV veku kao zadužbina cara Dušana, u kojoj je srpski car i sahranjen. Iako je tokom vekova više puta rušen i stradao, manastir je obnovljen i danas u njemu ponovo živi monaško bratstvo. Zbog svog istorijskog i duhovnog značaja, Sveti Arhangeli ostaju jedna od najvažnijih svetinja Srpske pravoslavne crkve na Kosovu i Metohiji.
I ovogodišnje sabranje pokazalo je da su Sveti Arhangeli mesto gde se narod okuplja u molitvi, čuvajući živu vezu sa svojom verom, istorijom i duhovnim nasleđem.
Pravoslavni vernici u okolini Orahovca uznemireni zbog nestanka bogoslužbenog predmeta, dok Eparhija raško-prizrenska traži da se utvrdi da li slučaj ima elemente verske ili etničke netrpeljivosti.
Odbijen zahtev za oslikavanje lika blaženopočivšeg poglavara SPC, uz obrazloženje da bi predstavljao verski simbol u javnom prostoru.
Škola je otvorena svetom liturgijom, pojanjem i zajedničkom molitvom, nastavljajući tradiciju koja već godinama povezuje mlade sa srpskim svetinjama na Kosovu i Metohiji.
Samozvani „arhiepiskop“ Nikola Džufka pokušava da prisvoji crkvu u Rakitnici, dok stručnjaci upozoravaju da istorijski tragovi potvrđuju njenu vezu sa vremenom kneza Lazara i srpskim nasleđem.