Odbijen zahtev za oslikavanje lika blaženopočivšeg poglavara SPC, uz obrazloženje da bi predstavljao verski simbol u javnom prostoru.
Lik čoveka koji za Srbe decenijama predstavlja simbol smirenja, dobrote i hrišćanske ljubavi neće biti oslikan na zidu u Severnoj Mitrovici. Ministarstvo za lokalnu samoupravu tzv. Kosova odbilo je zahtev Opštine Severna Mitrovica za oslikavanje murala posvećenog blaženopočivšem patrijarhu Pavlu, uz obrazloženje da projekat „ne ispunjava ustavne i zakonske standarde za korišćenje javnog prostora“, prenela je „Gazeta 10“.
U odluci se navodi da se mural ne može posmatrati samo kao privatna umetnička ili kulturna aktivnost, jer bi, prema tumačenju ministarstva, predstavljao postavljanje verskog simbola u javnom prostoru. Zbog toga se, kako je navedeno, mora poštovati princip "verske neutralnosti".
Za mnoge poštovaoce patrijarha Pavla ovo pitanje, međutim, nije samo pitanje umetnosti i administrativnih procedura. Njegov lik za veliki broj vernika i građana nije samo prikaz jednog crkvenog velikodostojnika, već simbol vrednosti koje je svojim životom svedočio: mira, praštanja, skromnosti i ljubavi prema čoveku.
Patrijarh Pavle, rođen kao Gojko Stojčević, ostao je upamćen kao jedan od najvoljenijih poglavara Srpske pravoslavne crkve u novijoj istoriji. Na čelu SPC nalazio se od 1990. do svoje smrti 2009. godine, u periodu velikih iskušenja za srpski narod, obeleženom ratovima, stradanjima, izbeglištvom i dubokim podelama.
Njegova skromnost postala je prepoznatljiva širom srpskog naroda. Živeo je jednostavno, delio brige sa ljudima kojima je služio i često podsećao da se mir ne može graditi mržnjom, već ljubavlju prema bližnjem. Njegove poruke o praštanju, odgovornosti i potrebi da čovek najpre menja sebe ostale su trajno zapamćene, ne samo među pravoslavnim vernicima već i među mnogima koji nisu pripadali Crkvi.
Zbog toga mnogi Srbi smatraju da mural sa njegovim likom ne predstavlja poruku podela ili netrpeljivosti, već podsećanje na vrednosti koje prevazilaze etničke i političke razlike.
"Mural šalje poruku mira i tolerancije"
Slučaj je počeo 24. juna, kada je tzv. kosovska policija sprečila oslikavanje murala i privela umetnika Stefana Stojanovića, bivšeg studenta Univerziteta u Mitrovici, iako je Opština Severna Mitrovica prethodno izdala dozvolu za ponovno oslikavanje murala sa likom i porukom patrijarha Pavla.
Nedugo zatim, 2. jula, predstavnici tzv. Ministarstva za lokalnu samoupravu posetili su Opštinu Severna Mitrovica i zatražili razgovor o ovom pitanju.
Gradonačelnik Severne Mitrovice Milan Radojević tada je saopštio da je, iako poseta nije bila najavljena, primio predstavnike ministarstva i ukazao im da mural šalje poruku mira i tolerancije i da ne vređa ničija osećanja.
Tanjug/VLADIMIR DIMITRIJEVIC
Patrijarh srpski Pavle
Prema njegovim rečima, predstavnici ministarstva nisu ponudili konkretno obrazloženje za sprečavanje oslikavanja, osim tvrdnje da bi mural mogao da „vređa pripadnike manjinskih zajednica i verska osećanja pojedinih sugrađana“.
Radojević je tom prilikom ukazao i da oslikavanje murala nije u nadležnosti ministarstva i da se takvim postupanjem zadire u poslove lokalne samouprave.
Kada se govori o "osećanjima", a kada se ona zanemaruju?
Odluka o zabrani murala otvorila je i širu raspravu među Srbima na Kosovu i Metohiji, posebno zbog ranijih slučajeva uklanjanja srpskih simbola iz javnog prostora.
U avgustu prošle godine grafiti i murali sa srpskim nacionalnim simbolima, koji su godinama postojali na zidovima nekoliko zgrada u Severnoj Mitrovici, prekrečeni su po nalogu tadašnjeg rukovodstva opštine, kojom je upravljao albanski gradonačelnik Erden Atić iz redova „Samoopredeljenja“.
U isto vreme, u Dečanima je oslikan mural posvećen pripadnicima tzv. OVK, što je izazvalo dodatne reakcije srpske javnosti, podseća portal „Kosovo onlajn“.
Za Srbe koji su preživeli ratne godine na Kosovu i Metohiji posebno je teško razumeti pozivanje na „osećanja manjinskih zajednica“ kada je reč o liku patrijarha Pavla, dok se, kako ukazuju, istovremeno često ne reaguje na pojave koje vređaju sećanje na srpske žrtve ili na napade na srpsku kulturnu i duhovnu baštinu.
Dodatnu težinu ovom pitanju daje činjenica da se na Kosovu i Metohiji nalaze neke od najznačajnijih srpskih svetinja, ali i da su mnoge crkve i manastiri tokom prethodnih decenija bili meta napada, skrnavljenja i vandalizma.
Za Srpsku pravoslavnu crkvu mural patrijarha Pavla nije samo slika na zidu. On predstavlja sećanje na čoveka koji je u najtežim vremenima pozivao na mir, dostojanstvo i ljubav prema drugom čoveku.
Upravo u tome mnogi vide suštinu ovog slučaja: nije reč samo o jednom zidu, već o pitanju da li se poruke mira, praštanja i tolerancije mogu slobodno pokazati u javnom prostoru.
U opširnom saopštenju Eparhija navodi da su brojni problemi, od odnosa institucija prema Srbima do ugrožavanja crkvenih objekata i prava vernika, doveli do nesigurnosti među srpskom zajednicom na Kosovu i Metohiji.
Iz Eparhije poručuju da SPC nije izgubila spor sa Džufkom, da on nije pripadnik nijedne kanonske Pravoslavne crkve i upozoravaju na posledice njegovih izjava po bezbednost vernika i svetinja.
Pravoslavni vernici u okolini Orahovca uznemireni zbog nestanka bogoslužbenog predmeta, dok Eparhija raško-prizrenska traži da se utvrdi da li slučaj ima elemente verske ili etničke netrpeljivosti.
Od bogoslovskih dela i knjiga o svetiteljima do naslova posvećenih istoriji i kulturi, posetioci mogu da otkriju bogatstvo pravoslavne duhovne baštine.
Sofija Urukalo, koja je preživela Drugi svetski rat i decenijama čuva ljubav prema srpskom narodu, primila je blagoslov patrijarha Porfirija tokom njegovog susreta sa srpskom zajednicom u Australiji.
Književnik je odlikovanje primio kao priznanje za vernost Crkvi i doprinos očuvanju srpske kulturne i duhovne baštine u Crnoj Gori, ističući da ono za njega predstavlja krunu životnog truda na njivi Gospodnjoj.
U Crkvi Svetog kneza Lazara u Aleksandriji, u Sidneju, poglavar Srpske pravoslavne crkve pozvao je srpski narod da iskušenja savremenog doba prihvati kao priliku da se još više približi Crkvi i Bogu.
Iz srpske svetinje ukazuju na razliku između prvobitnih navoda o šest srušenih objekata i podataka sa terena o najmanje devet porušenih kuća, uz salu Svete Trojice koja je godinama bila mesto okupljanja meštana.
Sabrat Osovice upokojio se svega nekoliko sati nakon što je služio Svetu božanstvenu liturgiju, a njegov monaški i sveštenički put bio je neraskidivo vezan za ovu svetinju.
U pustinji Južne Australije srpski vernici podigli su jedinstveni podzemni hram sa ikonama na staklu i freskama isklesanim u kamenu, koji danas svedoči o snazi vere hiljadama kilometara daleko od otadžbine.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
Od bogoslovskih dela i knjiga o svetiteljima do naslova posvećenih istoriji i kulturi, posetioci mogu da otkriju bogatstvo pravoslavne duhovne baštine.
Podsećajući na čuda iz Svetog pisma, veliki srpski duhovnik objašnjava šta znači glas Gospodnji na vodama i zašto su apostoli i svetitelji primer poslušnosti koju bi svaki hrišćanin trebalo da sledi.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog apostola Filipa, đakona, po starom kalendaru, dok po novom obeležavaju Svetog velikomučenika Aretu. Katolička crkva obeležava spomen na Svetog Antonija Mariju Klareta, dok Jevreji proslavljaju Šabat, a muslimani nemaju veći praznik.
Pouka ruskog svetitelja ukazuje na razliku između želje da nas drugi poštede osude i spremnosti da se uz Božju pomoć uzdržimo od klevetanja, zlobe i osuđivanja bližnjih.
Posle razaranja 2004. godine, u Prizren su se vratili učenici, nastava i crkveno pojanje, a obnovljeni kompleks danas ponovo služi svojoj prvobitnoj nameni.
Gradimir Stanić ostavio je dubok trag u crkvenom izdavaštvu i saradnji sa najznačajnijim srpskim duhovnicima, a iza njega su ostala brojna izdanja posvećena veri, predanju i kulturnom nasleđu.
Od bogoslovskih dela i knjiga o svetiteljima do naslova posvećenih istoriji i kulturi, posetioci mogu da otkriju bogatstvo pravoslavne duhovne baštine.
Od bogoslovskih dela i knjiga o svetiteljima do naslova posvećenih istoriji i kulturi, posetioci mogu da otkriju bogatstvo pravoslavne duhovne baštine.
Sofija Urukalo, koja je preživela Drugi svetski rat i decenijama čuva ljubav prema srpskom narodu, primila je blagoslov patrijarha Porfirija tokom njegovog susreta sa srpskom zajednicom u Australiji.
Književnik je odlikovanje primio kao priznanje za vernost Crkvi i doprinos očuvanju srpske kulturne i duhovne baštine u Crnoj Gori, ističući da ono za njega predstavlja krunu životnog truda na njivi Gospodnjoj.
U okviru pokloničkog putovanja, posetili smo manastir u podnožju Prokletija, poklonili se moštima Svetog kralja Stefana Dečanskog i upoznali se sa duhovnim i kulturnim nasleđem jedne od najznačajnijih srpskih zadužbina.
Na praznik Svetog apostola Tome, Teodora i Luka kreću u neobičnu avanturu koja će ih naučiti da iza tuđeg ćutanja ponekad stoji priča koju ne smemo da prekinemo pre nego što je saslušamo.
U ovu svetinju na Kosovu i Metohiji svakodnevno stižu poklonici iz svih krajeva, a gostoljubivi domaćini poručuju da im ništa nam ne trebate, samo Srbi posećuju svetinje u što većem broju.
Na Miholjdan su Vuk, Teodora i Lazar krenuli tragom neobičnog pisma, a susret sa usamljenim starcem i zapuštenim voćnjakom naučio ih je da se najveće bogatstvo krije u dobroti, prijateljstvu i delima ljubavi.
Relikvijar ukrašen biserima i kristalima naručili su Stefan i Lazar Musić za manastir Novu Pavlicu, gde je počivala njihova majka Teodosija, sestra kneza Lazara.
Jerej Hrama Svetog Ilije u Mirijevu objašnjava zašto su vera i praštanje važniji od raskošne trpeze i velikih troškova i kako porodično okupljanje može da pomiri i one koji godinama ne razgovaraju.