Odbijen zahtev za oslikavanje lika blaženopočivšeg poglavara SPC, uz obrazloženje da bi predstavljao verski simbol u javnom prostoru.
Lik čoveka koji za Srbe decenijama predstavlja simbol smirenja, dobrote i hrišćanske ljubavi neće biti oslikan na zidu u Severnoj Mitrovici. Ministarstvo za lokalnu samoupravu tzv. Kosova odbilo je zahtev Opštine Severna Mitrovica za oslikavanje murala posvećenog blaženopočivšem patrijarhu Pavlu, uz obrazloženje da projekat „ne ispunjava ustavne i zakonske standarde za korišćenje javnog prostora“, prenela je „Gazeta 10“.
U odluci se navodi da se mural ne može posmatrati samo kao privatna umetnička ili kulturna aktivnost, jer bi, prema tumačenju ministarstva, predstavljao postavljanje verskog simbola u javnom prostoru. Zbog toga se, kako je navedeno, mora poštovati princip "verske neutralnosti".
Za mnoge poštovaoce patrijarha Pavla ovo pitanje, međutim, nije samo pitanje umetnosti i administrativnih procedura. Njegov lik za veliki broj vernika i građana nije samo prikaz jednog crkvenog velikodostojnika, već simbol vrednosti koje je svojim životom svedočio: mira, praštanja, skromnosti i ljubavi prema čoveku.
Patrijarh Pavle, rođen kao Gojko Stojčević, ostao je upamćen kao jedan od najvoljenijih poglavara Srpske pravoslavne crkve u novijoj istoriji. Na čelu SPC nalazio se od 1990. do svoje smrti 2009. godine, u periodu velikih iskušenja za srpski narod, obeleženom ratovima, stradanjima, izbeglištvom i dubokim podelama.
Njegova skromnost postala je prepoznatljiva širom srpskog naroda. Živeo je jednostavno, delio brige sa ljudima kojima je služio i često podsećao da se mir ne može graditi mržnjom, već ljubavlju prema bližnjem. Njegove poruke o praštanju, odgovornosti i potrebi da čovek najpre menja sebe ostale su trajno zapamćene, ne samo među pravoslavnim vernicima već i među mnogima koji nisu pripadali Crkvi.
Zbog toga mnogi Srbi smatraju da mural sa njegovim likom ne predstavlja poruku podela ili netrpeljivosti, već podsećanje na vrednosti koje prevazilaze etničke i političke razlike.
"Mural šalje poruku mira i tolerancije"
Slučaj je počeo 24. juna, kada je tzv. kosovska policija sprečila oslikavanje murala i privela umetnika Stefana Stojanovića, bivšeg studenta Univerziteta u Mitrovici, iako je Opština Severna Mitrovica prethodno izdala dozvolu za ponovno oslikavanje murala sa likom i porukom patrijarha Pavla.
Nedugo zatim, 2. jula, predstavnici tzv. Ministarstva za lokalnu samoupravu posetili su Opštinu Severna Mitrovica i zatražili razgovor o ovom pitanju.
Gradonačelnik Severne Mitrovice Milan Radojević tada je saopštio da je, iako poseta nije bila najavljena, primio predstavnike ministarstva i ukazao im da mural šalje poruku mira i tolerancije i da ne vređa ničija osećanja.
Tanjug/VLADIMIR DIMITRIJEVIC
Patrijarh srpski Pavle
Prema njegovim rečima, predstavnici ministarstva nisu ponudili konkretno obrazloženje za sprečavanje oslikavanja, osim tvrdnje da bi mural mogao da „vređa pripadnike manjinskih zajednica i verska osećanja pojedinih sugrađana“.
Radojević je tom prilikom ukazao i da oslikavanje murala nije u nadležnosti ministarstva i da se takvim postupanjem zadire u poslove lokalne samouprave.
Kada se govori o "osećanjima", a kada se ona zanemaruju?
Odluka o zabrani murala otvorila je i širu raspravu među Srbima na Kosovu i Metohiji, posebno zbog ranijih slučajeva uklanjanja srpskih simbola iz javnog prostora.
U avgustu prošle godine grafiti i murali sa srpskim nacionalnim simbolima, koji su godinama postojali na zidovima nekoliko zgrada u Severnoj Mitrovici, prekrečeni su po nalogu tadašnjeg rukovodstva opštine, kojom je upravljao albanski gradonačelnik Erden Atić iz redova „Samoopredeljenja“.
U isto vreme, u Dečanima je oslikan mural posvećen pripadnicima tzv. OVK, što je izazvalo dodatne reakcije srpske javnosti, podseća portal „Kosovo onlajn“.
Za Srbe koji su preživeli ratne godine na Kosovu i Metohiji posebno je teško razumeti pozivanje na „osećanja manjinskih zajednica“ kada je reč o liku patrijarha Pavla, dok se, kako ukazuju, istovremeno često ne reaguje na pojave koje vređaju sećanje na srpske žrtve ili na napade na srpsku kulturnu i duhovnu baštinu.
Dodatnu težinu ovom pitanju daje činjenica da se na Kosovu i Metohiji nalaze neke od najznačajnijih srpskih svetinja, ali i da su mnoge crkve i manastiri tokom prethodnih decenija bili meta napada, skrnavljenja i vandalizma.
Za Srpsku pravoslavnu crkvu mural patrijarha Pavla nije samo slika na zidu. On predstavlja sećanje na čoveka koji je u najtežim vremenima pozivao na mir, dostojanstvo i ljubav prema drugom čoveku.
Upravo u tome mnogi vide suštinu ovog slučaja: nije reč samo o jednom zidu, već o pitanju da li se poruke mira, praštanja i tolerancije mogu slobodno pokazati u javnom prostoru.
U opširnom saopštenju Eparhija navodi da su brojni problemi, od odnosa institucija prema Srbima do ugrožavanja crkvenih objekata i prava vernika, doveli do nesigurnosti među srpskom zajednicom na Kosovu i Metohiji.
Iz Eparhije poručuju da SPC nije izgubila spor sa Džufkom, da on nije pripadnik nijedne kanonske Pravoslavne crkve i upozoravaju na posledice njegovih izjava po bezbednost vernika i svetinja.
Pravoslavni vernici u okolini Orahovca uznemireni zbog nestanka bogoslužbenog predmeta, dok Eparhija raško-prizrenska traži da se utvrdi da li slučaj ima elemente verske ili etničke netrpeljivosti.
Kada se pojave nemir, praznina i nezadovoljstvo, ljudi često traže uzrok u okolnostima i drugima, ali svetogorski starac ukazuje na dublji razlog i poziva na unutrašnje preispitivanje.
Pravoslavni vernici u okolini Orahovca uznemireni zbog nestanka bogoslužbenog predmeta, dok Eparhija raško-prizrenska traži da se utvrdi da li slučaj ima elemente verske ili etničke netrpeljivosti.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Porodica, sveštenstvo i verni narod oprostili su se od sina sveštenika Ostoje Kneževića, dok je mitropolit crnogorsko-primorski u besedi poručio da se bol nosi krstom Hristovim, a da se duša čistote sabira u večnom životu.
Na sahrani dvanaestogodišnjaka koji je tragično preminuo, mitropolit Dimitrije govorio o veri, večnom životu i susretu bez rastanka, dok su porodica i vernici u tišini slušali poruke utehe i nade.
Spor oko zida na kojem se nekada nalazio lik blaženopočivšeg poglavara SPC ponovo je otvorio pitanja o pravu na očuvanje verskog i nacionalnog identiteta.
Pravoslavni vernici u okolini Orahovca uznemireni zbog nestanka bogoslužbenog predmeta, dok Eparhija raško-prizrenska traži da se utvrdi da li slučaj ima elemente verske ili etničke netrpeljivosti.
Na praznik čudotvorne ikone Presvete Bogorodice Vratnjanske, mitropolit timočki Ilarion služio je liturgiju i poručio da je put vere ispunjen podvigom, iskušenjima i nadom u spasenje.
Iz Eparhije poručuju da SPC nije izgubila spor sa Džufkom, da on nije pripadnik nijedne kanonske Pravoslavne crkve i upozoravaju na posledice njegovih izjava po bezbednost vernika i svetinja.
Sa blagoslovom patrijarha Porfirija, episkop Ilarion služio je parastos stradalim Srbima, dok su porodice, vernici i predstavnici udruženja odali počast žrtvama progona i stradanja.
Istoričar Boris Stojkovski i osnivač fondacije Lazarica Aleksandar Avramov svedoče o tragovima pisanog nasleđa ostroškog čudotvorca u vatikanskim arhivima, dok pitanje njihove dostupnosti i dalje nema zvaničan odgovor.
Devojčica sa porodicom otkriva da se najlepši dar za veliki praznik svetih apostola Petra i Pavla ne krije u stvarima, već u ljubavi, dobroti i malim delima učinjenim od srca.
Neočekivani susret na ulici postao je povod da iguman Manastira Podmaine progovori o iskušenjima, veri i načinu na koji hrišćanin treba da odgovori na neprijatnosti.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog velikomučenika Prokopija po starom, dok se po novom kalendaru proslavljaju Sveti prorok Jezekilj. Katolička crkva obeležava spomendan Svetog Lovre Brindiškog, a muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Iz ugla kanonskog pravoslavlja, reč je o pokušaju stvaranja paralelne crkvene strukture bez priznanja i apostolskog prejemstva, dok se iza priče o "novoj crkvi" otvara i pitanje prisvajanja srpskih svetinja