Sestre iz Manastira Svete Liidje obilaze srpske svetinje, a u Beogradu su se susrele sa Tamarom Vučić i podsetile na godine kada su njihove manastirske kapije bile otvorene za prognane i ratnu siročad.
Sestrinstvo manastira Svete Lidije iz Asprovalte borave u Srbiji do 5. septembra. Njihova poseta podseća na snažnu vezu sa srpskim narodom, posebno na pomoć koju su pružale tokom ratova devedesetih, kada je u njihovom manastiru utočište pronašlo više hiljada prognanih Srba, među kojima je bilo mnogo dece i ratne siročadi.
Manastir Svete Lidije u Asprovalti već decenijama neguje bliske veze sa srpskim narodom. Tokom ratova devedesetih, njegove kapije bile su otvorene za prognane i ranjene Srbe, ali i za decu koja su zbog ratnih stradanja ostala bez svojih domova i porodica.
Monahinje ovog grčkog pravoslavnog manastira stigle su u Srbiju 1. septembra, a tokom boravka obilaze verske i kulturne znamenitosti.
Prema navodima iz dostavljenog izvora, od 1993. do 2000. godine u manastiru je utočište i pomoć pronašlo više od 10.000 prognanih Srba iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine i sa Kosova i Metohije. Među njima je bilo i mnogo dece.
Manastir Svete Lidije pružio utočište hiljadama Srba
Posebno težak period usledio je tokom akcije „Oluja“ 1995. godine. Prema istim navodima, tada je u manastir stiglo oko 1.500 Srba.
Sestrinstvo im nije pružilo samo krov nad glavom. Monahinje su se brinule o deci, a u manastiru je bila otvorena i srpska škola. Za ratnu siročad tražile su donatore i hranitelje kako bi im obezbedile što sigurniju budućnost.
Takva pomoć ostala je duboko urezana u sećanje srpskog naroda. U godinama kada su mnoge porodice bile primorane da napuste svoje domove, manastir Svete Lidije pružio im je mesto na kojem su mogli da se osećaju bezbedno.
Za pravoslavnu tradiciju briga o onima koji stradaju predstavlja jedno od najvažnijih svedočanstava vere. Upravo zato priča o grčkim monahinjama nije samo priča o humanitarnoj pomoći, već i o hrišćanskoj ljubavi prema bližnjem.
Monahinje Svete Lidije osnažuju vezu sa srpskim narodom
Dobročinstvo manastira Svete Lidije prema srpskom narodu prepoznato je i kroz brojna priznanja.
Arhimandrit Teofil Zisopulos, koji je rukovodio manastirom, odlikovan je Ordenom Njegoša prvog reda Republike Srpske i Ordenom Svetog Save prvog reda Srpske pravoslavne crkve.
Pravoslavno hrišćansko sestrinstvo Sveta Lidija dobilo je 2020. godine Sretenjski orden prvog stepena za višedecenijski humanitarni i misionarski rad.
Manastir Svete Lidije je ženski grčki pravoslavni manastir posvećen Svetoj Lidiji Filipljanki. Osnovan je šezdesetih godina 20. veka pod rukovodstvom arhimandrita Teofila Zisopulosa, dok je velika manastirska crkva počela da se gradi 1991. godine.
Sestrinstvo danas predvodi igumanija Marija. Monahinje tokom boravka u Srbiji obilaze njene svetinje i kulturno-istorijske znamenitosti. Prvog dana posete, u vili dinastije Obrenović u Smederevu ugostila ih je ministarka za rad, boračka i socijalna pitanja Milica Đurđević Stamenkovski.
Monahinje su tokom boravka u Beogradu posetile i Vilu Mir, gde ih je ugostila Tamara Vučić. Ona im je zahvalila na pomoći koju su manastir i sestrinstvo pružili srpskom narodu tokom ratnih godina.
Duhovnik sestrinstva, arhimandrit Nikanor, zahvalio je predsedniku Srbije Aleksandru Vučiću i njegovoj supruzi na prijemu. Tom prilikom rekao je da monahinje Srbiju doživljavaju kao svoj dom i podsetio na hiljade srpske dece koja su tokom ratnih godina pronašla utočište u manastiru.
Susret je obeležen i nastupom dece iz doma za nezbrinutu decu pri manastiru. Ona su izvela srpske pesme „Oj Kosovo, Kosovo“ i „Pećka kandila“. Na kraju susreta razmenjeni su darovi. Arhimandrit Nikanor uručio je Tamari Vučić ikone Svete Lidije i Svete Trojice.
Poseta monahinja Srbiji tako je postala prilika da se obnovi sećanje na godine u kojima je manastir Svete Lidije pružao utočište ljudima koji su bežali od ratnih stradanja.
Danas, kada monahinje ponovo borave među Srbima, veza koja je učvršćena u teškim godinama i dalje traje. Sećanje na pomoć koju je sestrinstvo pružilo prognanima ostaje važan deo odnosa srpskog i grčkog pravoslavnog naroda.
Nakon teškog incidenta koji je ostavio porodicu u strahu i neizvesnosti, deci je uručena finansijska pomoć, a domaćinima ikona Gospoda Isusa Hrista kao znak utehe i podrške.
Maskirani muškarci preko zidina ušli su u Manastir Taksiarha na grčkom ostrvu Serifos, dvojica monaha bili u manastirskom komleksu i ništa nisu primetili.
Reči akademika Jerotića o greškama, pokajanju i promeni otkrivaju šta se krije iza odnosa prema onima koje volimo i zašto prava bliskost ne prestaje kada neko pogreši.
Sestre iz Manastira Svete Liidje obilaze srpske svetinje, a u Beogradu su se susrele sa Tamarom Vučić i podsetile na godine kada su njihove manastirske kapije bile otvorene za prognane i ratnu siročad.
Nadbiskup beogradski uputio je saučešće bratstvu Svjatogorske lavre, mitropolitu Arseniju i Ukrajinskoj Pravoslavnoj Crkvi, poručivši da je svaki ljudski život svet jer je stvoren po liku Božjem.
Zajednica u ovom američkom gradu već decenijama okuplja vernike različitog porekla, a više od polovine njenih članova čine upravo oni koji su sami izabrali da prime pravoslavnu veru.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Nakon velikih humanitarnih akcija, molitava i podrške vernika iz Bijeljine i regiona, protojerej Bogdan Stjepanović podvrgnut je kompleksnoj hirurškoj intervenciji.
Nakon pomoći stradalima u Konjicu i Jablanici, muftija Salem ef. Dedović javno se obratio poglavaru SPC i njegov čin opisao kao poruku bez koje nema zajedničke budućnosti u Bosni i Hercegovini.
U besedi za utorak Sedmice bludnoga sina, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava kako kroz milosrđe, oproštaj i gradnju mira čovek dotiče božansku istinu i otkriva tajne Raja.
Zajednica u ovom američkom gradu već decenijama okuplja vernike različitog porekla, a više od polovine njenih članova čine upravo oni koji su sami izabrali da prime pravoslavnu veru.
Za osobu koja nije pripadala Pravoslavnoj crkvi ne mogu se vršiti opela, pomeni i druge crkvene molitve na način na koji se one vrše za pravoslavne hrišćane.
Sveti Nikolaj Ohridski i Žički u besedi za petak 14. sedmice po Duhovima ukazuje na neverovatnu preciznost Isaijinog svedočanstva i njegovo ispunjenje u Hristovim isceljenjima.
Hristovo učenje nije bilo i nije ni danas prilagođeno ljudskim željama, već je pozivalo i poziva na promenu iznutra, što savremenom čoveku nimalo ne odgovara.
Episkop vašingtonsko-njujorški i istočnoamerički govorio je na međureligijskom skupu o zaštiti bogomolja i vernika, uputivši poziv na odlučniju borbu protiv mržnje, nasilja i ugrožavanja verskih sloboda.
Za osobu koja nije pripadala Pravoslavnoj crkvi ne mogu se vršiti opela, pomeni i druge crkvene molitve na način na koji se one vrše za pravoslavne hrišćane.
Sveti Nikolaj Ohridski i Žički u besedi za petak 14. sedmice po Duhovima ukazuje na neverovatnu preciznost Isaijinog svedočanstva i njegovo ispunjenje u Hristovim isceljenjima.