Maskirani muškarci preko zidina ušli su u Manastir Taksiarha na grčkom ostrvu Serifos, dvojica monaha bili u manastirskom komleksu i ništa nisu primetili.
Za svega minut i po trojica maskiranih lopova uspela su da upadnu u Manastir Taksiarha na grčkom ostrvu Serifos i iz njega odnesu desetine vrednih zavetnih darova. Njihova akcija bila je kratka i precizno izvedena, a sve vreme su ih beležile sigurnosne kamere. U trenutku provale u manastiru su se nalazili iguman i još jedan monah, ali nisu primetili da se nešto neobično događa.
Prema pisanju portala Cyclades24.gr, lopovi su pomoću drvenih merdevina preskočili spoljne zidove manastira. Lica su im bila prekrivena, a nosili su kapuljače i rukavice. Sa sobom su poneli i alat za obijanje, koji su koristili prilikom ulaska u manastirski hram.
Njihovo kretanje zabeležile su sigurnosne kamere. Istražitelji proveravaju mogućnost da su lopovi dobro poznavali manastirski prostor, jer su se odmah uputili ka hramu. Nakon što su obili ulaz, najpre su pokušali da razbiju zaštitno staklo na ikoni Svetog Arhangela Gavrila, ali u tome nisu uspeli jer je bilo neprobojno.
Pošto nisu uspeli da dođu do ikone, lopovi su obili bravu i ukrali desetine zavetnih darova, među kojima su bili zlatni prstenovi, narukvice, ogrlice i enkolpioni. Posle toga su kroz glavna drvena vrata napustili manastir, završivši provalu za svega oko 90 sekundi.
U trenutku provale u manastiru su bili iguman, otac Evdokim, i otac Gavrilo, ali nisu primetili da se nešto neobično događa. Provala je otkrivena tek ujutru, kada je odmah obaveštena policija. Zbog incidenta nije služena ni jutarnja liturgija koja je bila planirana.
Policija sada pregledava snimke sa četiri sigurnosne kamere kako bi utvrdila identitet lopova i pronašla počinioce. Istražitelji posebno proveravaju njihovo kretanje kroz manastirski kompleks i način na koji su uspeli da tako brzo pronađu put do hrama i nakon krađe napuste manastir.
U autorskom tekstu verskog analitičara Bogdana Despotovića, koji prenosimo u celosti, analiziraju se okolnosti incidenta u Atini, reakcija Aleksandrijske crkve i moguće posledice po njen ugled.
Šta donosi zakon koji uvodi nove mehanizme upravljanja kulturnim dobrima i zašto su u fokusu Atos, njegovi drevni manastiri, rukopisi i neprocenjive riznice.
Dvadesetpetogodišnji Pantelis Diamantakis stradao je tokom gašenja velikog požara na Kritu, a njegova smrt posebno je potresla celo ostrvo, jer je poticao iz porodice u kojoj su se sveštenički poziv i služenje Crkvi prenosili kroz više generacija.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
Susret je održan pošto je poslanstvo Srpske pravoslavne crkve, predvođeno patrijarhom Porfirijem, prethodnog dana učestvovalo u molitvenim svečanostima povodom 80. rođendana patrijarha Kirila.
Kada su zbog svoje vere izvedeni pred sud, Onisifor i Porfirije nisu pokazali strah, već su otvoreno ispovedili da je Hristos istiniti Bog i Tvorac neba i zemlje.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
Sestre iz Manastira Svete Liidje obilaze srpske svetinje, a u Beogradu su se susrele sa Tamarom Vučić i podsetile na godine kada su njihove manastirske kapije bile otvorene za prognane i ratnu siročad.
Otac Benedikt govori o njihovom razgovoru iza zatvorenih vrata, pitanjima koja je slavna pevačica postavila o veri i molitvi, kao i rečima koje je uputila svojim saradnicima pre nego što je napustila svetinju.
Susret je održan pošto je poslanstvo Srpske pravoslavne crkve, predvođeno patrijarhom Porfirijem, prethodnog dana učestvovalo u molitvenim svečanostima povodom 80. rođendana patrijarha Kirila.
U pratnji srpskog patrijarha biće mitropoliti banatski Nikanor i šumadijski Jovan, protojerej Nedeljko Vasiljević, protođakoni Radomir Vrućinić i Ivan Gašić, đakon Vasilije Kostić i čtec Andrej Jelić.
I pored vere u vaskrsenje i život posle smrti, mnogi ljudi se plaše trenutka kada će morati da napuste ovaj svet, ali po svoj prilici, za to nemaju razloga.
Govoreći o poniženju i strahu od tuđih reči, sveštenik je naglasio da niko ne može drugog čoveka istinski da ponizi, jer poniženje u duhovnom smislu nastaje iz čovekovih sopstvenih postupaka i greha.