Jednostavan, mirisan i ukusan obrok od nekoliko skromnih sastojaka vraća toplinu porodične trpeze i donosi rešenje za sve one dane kada ne znamo šta da kuvamo.
U pravoslavnoj tradiciji trpeza nikada nije bila samo mesto gde se utoli glad, već prostor okupljanja, zahvalnosti i zajedništva. Stari, jednostavni recepti često u sebi nose uspomenu na dom, miris detinjstva i mudrost naših baka koje su znale da od skromnih namirnica pripreme ukusan i okrepljujući obrok.
Danima kada crkveni tipik ne propisuje post, među takvim jelima je i mladi grašak sa knedlama, lagan, mirisan i ukusan ručak koji podseća na dane kada se kuvalo bez žurbe, ali sa mnogo ljubavi. Vole ga i deca koja se obično mršte kada čuju da se za ručak priprema grašak. Ovaj recept savršen je odgovor na često pitanje domaćica koje danas nemaju mnogo vremena za zahtevne kulinarske đakonije, a ipak žele da na sto iznesu nešto kuvano, domaće i ukusno: šta danas spremiti za ručak?
Sastojci
• 500 g graška (može i smrznut)
• 1 glavica crnog luka i 1 šargarepa
• 1 jaje i 3 do 4 kašike brašna i griza (za knedle)
• Malo ulja, so, biber i mirođija
Gemini
Mladi grašak sa knedlama
Priprema
Na malo ulja prodinstajte sitno seckani luk i šargarepu, pa dodajte grašak i nalijte vode tek toliko da ga prekrije. Dok se sve lagano krčka, u maloj šolji viljuškom umutite jaje, griz, prstohvat soli i brašno da dobijete gustu smesu za knedle.
Kada grašak omekša (posle 15 do 20 minuta), kašičicom spuštajte knedle u šerpu. Kuvajte još nekoliko minuta, dok one ne isplivaju na površinu i ne postanu mekane. Knedle uvek pravite neposredno pre spuštanja u vodu kako se brašno ne bi previše steglo, jer će tako biti vazdušaste i meke.
Ova neobična pita sa kajmakom, sirom ili mašću bila je deo trpeza u različitim balkanskim krajevima i imala svoje mesto u danima kada se nije postilo, kao i na ramazanskim večerama.
Recept iz istočne Srbije prenosio se usmenim putem generacijama, a tajna ovog specijaliteta krije se u sporom kuvanju ovčetine, praziluka i kukuruznog brašna.
Orasi, beli luk, sirće i sveže začinsko bilje daju ovom jednostavnom jelu poseban karakter, a za njegovu pripremu nisu potrebne skupe namirnice niti komplikovani kulinarski postupci.
Daleko od gradske gužve, domaćinstvo "Stari hrast" čuva ukuse ovog kraja kroz domaće namirnice, tradicionalna jela i atmosferu kakva se danas retko pronalazi.
Protojerej Viktor Nikišov objašnjava kako je nastao ovaj običaj, kakve veze ima sa Isusom Hristom i kakvo duhovno značenje ima u pravoslavnoj tradiciji.
Priprema se od nekoliko skromnih namirnica, a zahvaljujući pečenju u rerni dobija blagu koricu i punoću ukusa koja podseća na trpezu pravoslavnih manastira.
Iz knjige "Ko posti, dušu gosti" monahinje Atanasije stiže recept za mirisno i zasitno jelo od povrća, pripremljeno bez komplikovanja, a sa svim čarima domaće posne kuhinje.
U okviru pokloničkog putovanja, posetili smo manastir u podnožju Prokletija, poklonili se moštima Svetog kralja Stefana Dečanskog i upoznali se sa duhovnim i kulturnim nasleđem jedne od najznačajnijih srpskih zadužbina.
Na praznik Svetog apostola Tome, Teodora i Luka kreću u neobičnu avanturu koja će ih naučiti da iza tuđeg ćutanja ponekad stoji priča koju ne smemo da prekinemo pre nego što je saslušamo.
U ovu svetinju na Kosovu i Metohiji svakodnevno stižu poklonici iz svih krajeva, a gostoljubivi domaćini poručuju da im ništa nam ne trebate, samo Srbi posećuju svetinje u što većem broju.
Na Miholjdan su Vuk, Teodora i Lazar krenuli tragom neobičnog pisma, a susret sa usamljenim starcem i zapuštenim voćnjakom naučio ih je da se najveće bogatstvo krije u dobroti, prijateljstvu i delima ljubavi.
Slomljen zbog smrti trogodišnjeg sina, slavni književnik potražio je utehu u Optinskoj pustinji kod starca Amvrosija, a njihov susret ostavio je trag u "Braći Karamazovima".
Stručnjaci za bezbednost, teolozi, sveštenici i psiholozi upozoravaju - opasnost od sekti je stvarna, opipljiva i može zakucati na vrata bilo koga od nas.