Verni narod iz svih krajeva svedočio je istorijskom sabranju u Trebinju, kada su mošti Svete Ane unešene u Sabornu crkvu na Preobraženje Gospodnje.
Na veliki praznik Preobraženja Gospodnjeg, slave Sabornog hrama i Grada Trebinja, hiljade vernika, zajedno sa arhijerejima, sveštenstvom i monaštvom Srpske pravoslavne crkve, dočekali su svete mošti blažene Ane, majke Svetog Vasilija Ostroškog.
Foto: SPC
Vernici u Sabornom hramu u Trebinju
Svetu liturgiju služio je mitropolit mileševski Atanasije, uz sasluženje arhijereja: zahumsko-hercegovačkog i stonsko-primorskog Dimitrija, losanđeleskog i zapadnoameričkog Maksima i dioklijskog Pajsija, kao i brojnih sveštenika i sveštenomonaha.
Foto: SPC
Saborni hram u Trebinju
Velika radost u Trebinju
Još u ranim jutarnjim časovima, narod i arhijereji sa radošću su dočekali svete mošti, koje je iz Mrkonjića – rodnog mesta Svetog Vasilija – dopratio episkop Dimitrije sa sveštenstvom. Vladika Maksim uputio je vernicima nadahnutu besedu na jevanđeljsku temu, a nakon pričešća, u porti hrama vladika Pajsije izvršio je blagosiljanje grožđa, dok je vladika Maksim osvetio slavski kolač i žito. Sabranima se zatim obratio mitropolit Atanasije, istakavši da je dolazak moštiju Svete Ane istinski dar i uteha narodu.
Foto: SPC
Doček moštiju Svete i blažene Ane
Put od obretenja do kanonizacije
Ovaj svečani trenutak podseća na događaje iz proleća 2023. godine, kada su na praznik Svetog Marka u tišini crkve Svetog Nikolaja u Mrkonjićima pronađeni zemni ostaci majke Svetog Vasilija. Njeno obretenje doživljeno je kao „dar sa neba“ – skromno, tiho, ali ispunjeno blagodaću.
Pod rukom arheologa i sveštenika, kosti skrštenih ruku i blage boje položene su u kivot, uz molitve, vino i miris maslinovog i ružinog ulja. Samo dva dana kasnije, 10. maja 2023, kivot je svečano unet u hram Svetog Vasilija, gde je postao mesto molitve i utehe za vernike.
Foto: SPC
Ikona Svete i blažene Ane
Na redovnom zasedanju Svetog arhijerejskog sabora SPC u maju 2025. godine, Sveta i blažena Ana uvrštena je u lik svetih, a njen praznik određen je za 13. maj.
Preobraženjska radost i molitveno saborovanje
Uoči praznika, večernje bogosluženje sa petohlebnicom služio je episkop Pajsije, uz molitveno prisustvo episkopa Dimitrija i Maksima. Za večeras je najavljeno praznično večernje u Sabornom hramu, posle kojeg će ulicama Trebinja proći svečana litija, kao svedočanstvo radosti i sabornosti u Gospodu.
Dolazak moštiju Svete Ane u Trebinje na Preobraženje nije samo istorijski trenutak, već i znak da se svetost ne zaboravlja i da koreni vrlinskog materinstva nastavljaju da rađaju plodove u Crkvi. Majka koja je u tišini i smirenju odgajila velikog svetitelja danas sabira verni narod, potvrđujući da život u Bogu prevazilazi sve granice vremena i prostora. Među sabranim vernicima mogla su se čuti svedočenja o čudima koja se dešavaju nad moštima Svete i blažene Ane, o kojima će se tek pričati.
Na Preobraženje Gospodnje, iz Mrkonjića stižu mošti Svete Ane – majke Čudotvorca Ostroškog. Verni će imati priliku da prvi put u svom gradu celivaju i dodirnu svetinju.
Pravoslavna crkva podseća da smisao ovog velikog praznika nije u spoljnim običajima, već u molitvi, unutrašnjem preobraženju i približavanju Hristu – pročitajte molitvu koju verni upućuju Gospodu na dan Preobraženja.
Od jevanđelskog opisa Hristovog lica koje zasija „kao sunce“ do savremenih svedočanstava o isceljenjima i svetlosti u hramovima – praznik Preobraženja Gospodnjeg, 19. avgusta, poziva vernike na lični preobražaj.
Na Preobraženje Gospodnje pre tri decenije, omiljeni duhovni vođa je u svojim molitvama i opomenama ukazao na snagu vere, mira i odanosti Bogu, ostavljajući poruku koja i danas inspiriše pravoslavne vernike u svetu punom izazova.
U besedi za utorak Strasne sedmice, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava kako je sve, od prvog svetlosnog zraka do čuda Hristovog rođenja, oblikovano snagom reči koju ništa ne može zaustaviti.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Blagovesti i Veliki utorak po starom i po novom kalendaru. Katolici obeležavaju Uskršnju sredu, dok Jevreji obeležavaju dane Pashe, a muslimani nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
U manastiru Mrkonjići, samo nekoliko metara od ulaza u hram, stoji košćela stara više od četiri veka - mesto gde se susreću vera, predanje i čudo prirode.
Arheolozi potvrđuju da svetinja nije benediktinski samostan, već prostor sa antičkim korenima i tajanstvenim grobovima koji vekovima čuvaju duhovnu snagu Hercegovine.
U hramu u kojem je godinama služio, sabrano sveštenstvo i mnoštvo vernika oprostili su se od oca Nenada i njegove supruge, dok se zajednica, u molitvi, suočava sa velikim gubitkom.
U liturgiji pred vernicimaNa liturgiji, poglavar SPC govorio je o Hristovom smirenom dolasku, opasnostima spoljašnje pobožnosti i zamci prilagođavanja vere sopstvenim merilima.
Kolone vernika iz Golupca i Kučeva slile su se u manastir, gde je jutro počelo Liturgijom, a potom nastavljeno krsnim hodom i molitvom pred moštima svetitelja.
U poruci upućenoj mitropolitu Fotiju, poglavar SPC izražava duboku tugu zbog gubitka sveštenika i njegove supruge, upućuje molitve za njihovu decu i podseća na veru kao oslonac u najtežim trenucima.
Nastojateljica Manastira Vratna govori kako lavanda, pčelinji vosak i prirodna eterična ulja iz ove svetinje pomažu vernicima da povrate ravnotežu tela i duha.
Od jutarnje liturgije do prazničnog okupljanja uz rukotvorine i manastirske proizvode, dan je protekao u znaku molitve, sećanja na čudesno izbavljenje i živog susreta ljudi koji svoju veru potvrđuju i kroz rad i darivanje.
Kolone vernika iz Golupca i Kučeva slile su se u manastir, gde je jutro počelo Liturgijom, a potom nastavljeno krsnim hodom i molitvom pred moštima svetitelja.
Godinama je dolazio i bez objašnjenja zastajao na istom mestu u hramu u Libertivilu, sve dok nije razumeo šta ga tamo uporno vraća i odlučio da promeni svoj život.
Ove godine 7. april donosi retko poklapanje koje menja ustaljeni tok bogosluženja - službe se prepliću, čitaju se tekstovi oba dana, a vernici će primetiti i drugačija pravila u postu.
Na atinskom trgu Sintagma aktivisti poručili da slavlje ne sme da podrazumeva stradanje životinja, dok se pravoslavni vernici pripremaju za prazničnu trpezu koja označava kraj posta i povratak mrsnoj hrani.
Ovaj recept bez mleka, jaja i ulja pokazuje da jednostavnost ne znači odricanje - naučite kako pripremiti mekane kore i bogat fil koji će uneti toplinu u svaki postni trenutak.