Verni narod iz svih krajeva svedočio je istorijskom sabranju u Trebinju, kada su mošti Svete Ane unešene u Sabornu crkvu na Preobraženje Gospodnje.
Na veliki praznik Preobraženja Gospodnjeg, slave Sabornog hrama i Grada Trebinja, hiljade vernika, zajedno sa arhijerejima, sveštenstvom i monaštvom Srpske pravoslavne crkve, dočekali su svete mošti blažene Ane, majke Svetog Vasilija Ostroškog.
Foto: SPC
Vernici u Sabornom hramu u Trebinju
Svetu liturgiju služio je mitropolit mileševski Atanasije, uz sasluženje arhijereja: zahumsko-hercegovačkog i stonsko-primorskog Dimitrija, losanđeleskog i zapadnoameričkog Maksima i dioklijskog Pajsija, kao i brojnih sveštenika i sveštenomonaha.
Foto: SPC
Saborni hram u Trebinju
Velika radost u Trebinju
Još u ranim jutarnjim časovima, narod i arhijereji sa radošću su dočekali svete mošti, koje je iz Mrkonjića – rodnog mesta Svetog Vasilija – dopratio episkop Dimitrije sa sveštenstvom. Vladika Maksim uputio je vernicima nadahnutu besedu na jevanđeljsku temu, a nakon pričešća, u porti hrama vladika Pajsije izvršio je blagosiljanje grožđa, dok je vladika Maksim osvetio slavski kolač i žito. Sabranima se zatim obratio mitropolit Atanasije, istakavši da je dolazak moštiju Svete Ane istinski dar i uteha narodu.
Foto: SPC
Doček moštiju Svete i blažene Ane
Put od obretenja do kanonizacije
Ovaj svečani trenutak podseća na događaje iz proleća 2023. godine, kada su na praznik Svetog Marka u tišini crkve Svetog Nikolaja u Mrkonjićima pronađeni zemni ostaci majke Svetog Vasilija. Njeno obretenje doživljeno je kao „dar sa neba“ – skromno, tiho, ali ispunjeno blagodaću.
Pod rukom arheologa i sveštenika, kosti skrštenih ruku i blage boje položene su u kivot, uz molitve, vino i miris maslinovog i ružinog ulja. Samo dva dana kasnije, 10. maja 2023, kivot je svečano unet u hram Svetog Vasilija, gde je postao mesto molitve i utehe za vernike.
Foto: SPC
Ikona Svete i blažene Ane
Na redovnom zasedanju Svetog arhijerejskog sabora SPC u maju 2025. godine, Sveta i blažena Ana uvrštena je u lik svetih, a njen praznik određen je za 13. maj.
Preobraženjska radost i molitveno saborovanje
Uoči praznika, večernje bogosluženje sa petohlebnicom služio je episkop Pajsije, uz molitveno prisustvo episkopa Dimitrija i Maksima. Za večeras je najavljeno praznično večernje u Sabornom hramu, posle kojeg će ulicama Trebinja proći svečana litija, kao svedočanstvo radosti i sabornosti u Gospodu.
Dolazak moštiju Svete Ane u Trebinje na Preobraženje nije samo istorijski trenutak, već i znak da se svetost ne zaboravlja i da koreni vrlinskog materinstva nastavljaju da rađaju plodove u Crkvi. Majka koja je u tišini i smirenju odgajila velikog svetitelja danas sabira verni narod, potvrđujući da život u Bogu prevazilazi sve granice vremena i prostora. Među sabranim vernicima mogla su se čuti svedočenja o čudima koja se dešavaju nad moštima Svete i blažene Ane, o kojima će se tek pričati.
Na Preobraženje Gospodnje, iz Mrkonjića stižu mošti Svete Ane – majke Čudotvorca Ostroškog. Verni će imati priliku da prvi put u svom gradu celivaju i dodirnu svetinju.
Pravoslavna crkva podseća da smisao ovog velikog praznika nije u spoljnim običajima, već u molitvi, unutrašnjem preobraženju i približavanju Hristu – pročitajte molitvu koju verni upućuju Gospodu na dan Preobraženja.
Od jevanđelskog opisa Hristovog lica koje zasija „kao sunce“ do savremenih svedočanstava o isceljenjima i svetlosti u hramovima – praznik Preobraženja Gospodnjeg, 19. avgusta, poziva vernike na lični preobražaj.
Na Preobraženje Gospodnje pre tri decenije, omiljeni duhovni vođa je u svojim molitvama i opomenama ukazao na snagu vere, mira i odanosti Bogu, ostavljajući poruku koja i danas inspiriše pravoslavne vernike u svetu punom izazova.
Veliki duhovnik našeg vremena objasnio je zašto ne treba ostajati zarobljen u teškim mislima i otkrio jednostavne korake koji čoveka mogu vratiti molitvi, miru i unutrašnjoj radosti.
Živeo je u strogom uzdržanju, neumorno se moleći i proučavajući Sveto pismo i žitija svetih, nastojeći da u svemu podražava njihove vrline, a naročito velike stolpnike.
Na manastirskim njivama održano je tradicionalno okupljanje tokom kojeg su, uz blagoslov mitropolita raško-prizrenskog Teodosija, uređivane njive i pripremana zemlja za nove plodove.
Malo mesto kod Vlasenice okupilo je veliki broj vernika oko drevne svetinje, a povratak arhijerejske službe nakon više od 30 godina doživljen je kao snažan znak nade, zajedništva i očuvanja vere predaka.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Porodica, sveštenstvo i verni narod oprostili su se od sina sveštenika Ostoje Kneževića, dok je mitropolit crnogorsko-primorski u besedi poručio da se bol nosi krstom Hristovim, a da se duša čistote sabira u večnom životu.
Na sahrani dvanaestogodišnjaka koji je tragično preminuo, mitropolit Dimitrije govorio o veri, večnom životu i susretu bez rastanka, dok su porodica i vernici u tišini slušali poruke utehe i nade.
Kod Trebinja se nalazi Tvrdoš, jedna od najstarijih pravoslavnih svetinja na Balkanu, mesto koje su obnavljali mitropolit Amfilohije i vladika Atanasije, vraćajući mu nekadašnji značaj.
Ova svetinja postala je novo veliko hodočasničko središte Hercegovine, gde se prepliću istorija, vera i narodna predanja o pronalasku moštiju majke Ostroškog Čudotvorca.
Od kamenitih Mrkonjića i priča koje su vekovima čuvane u Hercegovini, do otkopavanja groba i kanonizacije u 21. veku - život Svete blažene Ane otkriva gotovo nepoznatu stranu porodice jednog od najvećih pravoslavnih svetitelja Balkana.
Na manastirskim njivama održano je tradicionalno okupljanje tokom kojeg su, uz blagoslov mitropolita raško-prizrenskog Teodosija, uređivane njive i pripremana zemlja za nove plodove.
Malo mesto kod Vlasenice okupilo je veliki broj vernika oko drevne svetinje, a povratak arhijerejske službe nakon više od 30 godina doživljen je kao snažan znak nade, zajedništva i očuvanja vere predaka.
Na praznik Rođenja Svetog Jovana Krstitelja vernici pletu venčiće od ivanjskog cveća. Saznajte šta oni simbolizuju u pravoslavnoj tradiciji i zašto ih Crkva smatra lepim izrazom narodne pobožnosti.
Jedanaestogodišnji dečak i njegova sestra pronašli su na staroj hartiji poruku koja otkriva da najveća vrednost svakog talenta nije u aplauzu, već u dobru koje njime činimo drugima.