Verni narod iz svih krajeva svedočio je istorijskom sabranju u Trebinju, kada su mošti Svete Ane unešene u Sabornu crkvu na Preobraženje Gospodnje.
Na veliki praznik Preobraženja Gospodnjeg, slave Sabornog hrama i Grada Trebinja, hiljade vernika, zajedno sa arhijerejima, sveštenstvom i monaštvom Srpske pravoslavne crkve, dočekali su svete mošti blažene Ane, majke Svetog Vasilija Ostroškog.
Foto: SPC
Vernici u Sabornom hramu u Trebinju
Svetu liturgiju služio je mitropolit mileševski Atanasije, uz sasluženje arhijereja: zahumsko-hercegovačkog i stonsko-primorskog Dimitrija, losanđeleskog i zapadnoameričkog Maksima i dioklijskog Pajsija, kao i brojnih sveštenika i sveštenomonaha.
Foto: SPC
Saborni hram u Trebinju
Velika radost u Trebinju
Još u ranim jutarnjim časovima, narod i arhijereji sa radošću su dočekali svete mošti, koje je iz Mrkonjića – rodnog mesta Svetog Vasilija – dopratio episkop Dimitrije sa sveštenstvom. Vladika Maksim uputio je vernicima nadahnutu besedu na jevanđeljsku temu, a nakon pričešća, u porti hrama vladika Pajsije izvršio je blagosiljanje grožđa, dok je vladika Maksim osvetio slavski kolač i žito. Sabranima se zatim obratio mitropolit Atanasije, istakavši da je dolazak moštiju Svete Ane istinski dar i uteha narodu.
Foto: SPC
Doček moštiju Svete i blažene Ane
Put od obretenja do kanonizacije
Ovaj svečani trenutak podseća na događaje iz proleća 2023. godine, kada su na praznik Svetog Marka u tišini crkve Svetog Nikolaja u Mrkonjićima pronađeni zemni ostaci majke Svetog Vasilija. Njeno obretenje doživljeno je kao „dar sa neba“ – skromno, tiho, ali ispunjeno blagodaću.
Pod rukom arheologa i sveštenika, kosti skrštenih ruku i blage boje položene su u kivot, uz molitve, vino i miris maslinovog i ružinog ulja. Samo dva dana kasnije, 10. maja 2023, kivot je svečano unet u hram Svetog Vasilija, gde je postao mesto molitve i utehe za vernike.
Foto: SPC
Ikona Svete i blažene Ane
Na redovnom zasedanju Svetog arhijerejskog sabora SPC u maju 2025. godine, Sveta i blažena Ana uvrštena je u lik svetih, a njen praznik određen je za 13. maj.
Preobraženjska radost i molitveno saborovanje
Uoči praznika, večernje bogosluženje sa petohlebnicom služio je episkop Pajsije, uz molitveno prisustvo episkopa Dimitrija i Maksima. Za večeras je najavljeno praznično večernje u Sabornom hramu, posle kojeg će ulicama Trebinja proći svečana litija, kao svedočanstvo radosti i sabornosti u Gospodu.
Dolazak moštiju Svete Ane u Trebinje na Preobraženje nije samo istorijski trenutak, već i znak da se svetost ne zaboravlja i da koreni vrlinskog materinstva nastavljaju da rađaju plodove u Crkvi. Majka koja je u tišini i smirenju odgajila velikog svetitelja danas sabira verni narod, potvrđujući da život u Bogu prevazilazi sve granice vremena i prostora. Među sabranim vernicima mogla su se čuti svedočenja o čudima koja se dešavaju nad moštima Svete i blažene Ane, o kojima će se tek pričati.
Na Preobraženje Gospodnje, iz Mrkonjića stižu mošti Svete Ane – majke Čudotvorca Ostroškog. Verni će imati priliku da prvi put u svom gradu celivaju i dodirnu svetinju.
Pravoslavna crkva podseća da smisao ovog velikog praznika nije u spoljnim običajima, već u molitvi, unutrašnjem preobraženju i približavanju Hristu – pročitajte molitvu koju verni upućuju Gospodu na dan Preobraženja.
Od jevanđelskog opisa Hristovog lica koje zasija „kao sunce“ do savremenih svedočanstava o isceljenjima i svetlosti u hramovima – praznik Preobraženja Gospodnjeg, 19. avgusta, poziva vernike na lični preobražaj.
Na Preobraženje Gospodnje pre tri decenije, omiljeni duhovni vođa je u svojim molitvama i opomenama ukazao na snagu vere, mira i odanosti Bogu, ostavljajući poruku koja i danas inspiriše pravoslavne vernike u svetu punom izazova.
Kako je nastala priča o navodnoj kontroli atlantske trgovine robljem, ko je godinama širi i zašto istoričari upozoravaju da ovakva tumačenja prošlosti vode pravo u ideološku zamku.
Žitije ove ugodnice Božje svedoči kako jedan lični izbor može da uzdrma porodicu, vlast i čitav grad, ostavljajući pitanje koje i danas boli: šta bismo mi učinili na njenom mestu?
Dok švajcarske vlasti nastavljaju istragu i proces identifikacije poginulih, patrijarh Rumunije je pozvao na molitvu, podsećajući na snagu hrišćanske vere u trenucima najveće boli.
Dok svakodnevno očekujemo najgore i trošimo snagu na ono što ne možemo da promenimo, jedna pouka iz pravoslavnog iskustva nemilosrdno postavlja pitanje: gde je nestalo poverenje?
Uoči Božića, pahulje su prekrile kupole i stepeništa hrama, stvarajući idiličan prizor koji u tišini podseća vernike na duhovnu dubinu predstojećeg praznika.
Selsko meso, staro jelo iz ruralnih krajeva, vraća se na trpeze kao simbol zajedništva, topline doma i prazničnih okupljanja — a tajna njegovog bogatog ukusa krije se u jednostavnim sastojcima i sporom, strpljivom krčkanju.
Pripremite ove nežne kolačiće po receptu koji se čuva generacijama i otkrijte kako svaki zalogaj može da probudi sećanja, poveže porodicu i upotpuni praznično slavlje.
Pišinger je jednostavna, ali raskošna poslastica koja vekovima krasi slavske trpeze — savršena za sve koji vole spoj hrskavih oblandi i čokolade, uz miris doma i prazničnu toplinu.
U manastiru Mrkonjići, samo nekoliko metara od ulaza u hram, stoji košćela stara više od četiri veka - mesto gde se susreću vera, predanje i čudo prirode.
Arheolozi potvrđuju da svetinja nije benediktinski samostan, već prostor sa antičkim korenima i tajanstvenim grobovima koji vekovima čuvaju duhovnu snagu Hercegovine.
Pre dve godine, neposredno pred praznik Svetog Vasilija Ostroškog, u selu nadomak Trebinja obretene su mošti njegove majke Ane Jovanović. Njena svetost potvrđena je na nedavnom Saboru SPC.
Uoči Božića, pahulje su prekrile kupole i stepeništa hrama, stvarajući idiličan prizor koji u tišini podseća vernike na duhovnu dubinu predstojećeg praznika.
Godinu dana posle masakra koji je potresao Crnu Goru, liturgija i molitveno sećanje u drevnoj svetinji postali su mesto sabranja bola, vere i opomene da se zlo ne prećutkuje.
Bez povišenog tona i bez kalkulacije, sveštenik Vladislav Vučanović u jednoj kratkoj poruci otvara pitanje zašto se lakše okupljamo oko trpeza i vatrometa nego oko suštine vere, posta i lične odgovornosti.
Dok su satovi odbrojavali prve minute 2026, crkva Vondelkerk u Amsterdamu nestajala je u plamenu, ostavljajući grad bez svetinje i Evropu bez još jednog svedoka hrišćanske prošlosti.
U vreme kada je vera bila progonjena, a javno ispovedanje Hrista smatrano prestupom, dogodilo se čudo koje je stotine, pa i hiljade ljudi vratilo Bogu.
Arhijereji i jereji Grčke pravoslavne crkve upozoravaju da odluke Evropske unije ne pogađaju samo porodicu, već određuju sudbinu budućih generacija i opstanak čitavog društva.
U besedi za 30. petak po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički nas vodi u čas kada David ostaje sam pred istinom o sebi, pokazujući da se čovek ne slama zbog pada, već zbog pokušaja da ga opravda.