Verni narod iz svih krajeva svedočio je istorijskom sabranju u Trebinju, kada su mošti Svete Ane unešene u Sabornu crkvu na Preobraženje Gospodnje.
Na veliki praznik Preobraženja Gospodnjeg, slave Sabornog hrama i Grada Trebinja, hiljade vernika, zajedno sa arhijerejima, sveštenstvom i monaštvom Srpske pravoslavne crkve, dočekali su svete mošti blažene Ane, majke Svetog Vasilija Ostroškog.
Foto: SPC
Vernici u Sabornom hramu u Trebinju
Svetu liturgiju služio je mitropolit mileševski Atanasije, uz sasluženje arhijereja: zahumsko-hercegovačkog i stonsko-primorskog Dimitrija, losanđeleskog i zapadnoameričkog Maksima i dioklijskog Pajsija, kao i brojnih sveštenika i sveštenomonaha.
Foto: SPC
Saborni hram u Trebinju
Velika radost u Trebinju
Još u ranim jutarnjim časovima, narod i arhijereji sa radošću su dočekali svete mošti, koje je iz Mrkonjića – rodnog mesta Svetog Vasilija – dopratio episkop Dimitrije sa sveštenstvom. Vladika Maksim uputio je vernicima nadahnutu besedu na jevanđeljsku temu, a nakon pričešća, u porti hrama vladika Pajsije izvršio je blagosiljanje grožđa, dok je vladika Maksim osvetio slavski kolač i žito. Sabranima se zatim obratio mitropolit Atanasije, istakavši da je dolazak moštiju Svete Ane istinski dar i uteha narodu.
Foto: SPC
Doček moštiju Svete i blažene Ane
Put od obretenja do kanonizacije
Ovaj svečani trenutak podseća na događaje iz proleća 2023. godine, kada su na praznik Svetog Marka u tišini crkve Svetog Nikolaja u Mrkonjićima pronađeni zemni ostaci majke Svetog Vasilija. Njeno obretenje doživljeno je kao „dar sa neba“ – skromno, tiho, ali ispunjeno blagodaću.
Pod rukom arheologa i sveštenika, kosti skrštenih ruku i blage boje položene su u kivot, uz molitve, vino i miris maslinovog i ružinog ulja. Samo dva dana kasnije, 10. maja 2023, kivot je svečano unet u hram Svetog Vasilija, gde je postao mesto molitve i utehe za vernike.
Foto: SPC
Ikona Svete i blažene Ane
Na redovnom zasedanju Svetog arhijerejskog sabora SPC u maju 2025. godine, Sveta i blažena Ana uvrštena je u lik svetih, a njen praznik određen je za 13. maj.
Preobraženjska radost i molitveno saborovanje
Uoči praznika, večernje bogosluženje sa petohlebnicom služio je episkop Pajsije, uz molitveno prisustvo episkopa Dimitrija i Maksima. Za večeras je najavljeno praznično večernje u Sabornom hramu, posle kojeg će ulicama Trebinja proći svečana litija, kao svedočanstvo radosti i sabornosti u Gospodu.
Dolazak moštiju Svete Ane u Trebinje na Preobraženje nije samo istorijski trenutak, već i znak da se svetost ne zaboravlja i da koreni vrlinskog materinstva nastavljaju da rađaju plodove u Crkvi. Majka koja je u tišini i smirenju odgajila velikog svetitelja danas sabira verni narod, potvrđujući da život u Bogu prevazilazi sve granice vremena i prostora. Među sabranim vernicima mogla su se čuti svedočenja o čudima koja se dešavaju nad moštima Svete i blažene Ane, o kojima će se tek pričati.
Na Preobraženje Gospodnje, iz Mrkonjića stižu mošti Svete Ane – majke Čudotvorca Ostroškog. Verni će imati priliku da prvi put u svom gradu celivaju i dodirnu svetinju.
Pravoslavna crkva podseća da smisao ovog velikog praznika nije u spoljnim običajima, već u molitvi, unutrašnjem preobraženju i približavanju Hristu – pročitajte molitvu koju verni upućuju Gospodu na dan Preobraženja.
Od jevanđelskog opisa Hristovog lica koje zasija „kao sunce“ do savremenih svedočanstava o isceljenjima i svetlosti u hramovima – praznik Preobraženja Gospodnjeg, 19. avgusta, poziva vernike na lični preobražaj.
Na Preobraženje Gospodnje pre tri decenije, omiljeni duhovni vođa je u svojim molitvama i opomenama ukazao na snagu vere, mira i odanosti Bogu, ostavljajući poruku koja i danas inspiriše pravoslavne vernike u svetu punom izazova.
U pratnji srpskog patrijarha biće mitropoliti banatski Nikanor i šumadijski Jovan, protojerej Nedeljko Vasiljević, protođakoni Radomir Vrućinić i Ivan Gašić, đakon Vasilije Kostić i čtec Andrej Jelić.
Njih troje žive u staroj porodičnoj kući u Babinama, gde im je svakodnevica dodatno otežana zbog zdravstvenog stanja braće i udaljenosti od zdravstvenih ustanova.
Ova velika svetinja, donesena sa Svete Gore od strane hilandarskih monaha predvođenih visokoprepodobnim igumanom Metodijem, naišla je na veličanstven prijem kod vernog naroda sa gotovo svih krajeva regije.
Iz srpske svetinje ukazuju na razliku između prvobitnih navoda o šest srušenih objekata i podataka sa terena o najmanje devet porušenih kuća, uz salu Svete Trojice koja je godinama bila mesto okupljanja meštana.
Sabrat Osovice upokojio se svega nekoliko sati nakon što je služio Svetu božanstvenu liturgiju, a njegov monaški i sveštenički put bio je neraskidivo vezan za ovu svetinju.
U vatrenoj stihiji na Vračaru dugogodišnji upravnik Patrijaršijskog dvora zadobio je opekotine na oko 30 odsto tela i teško oštećenje pluća usled udisanja dima
Najviše se patrijarhu Porfiriju poslednjih dana zamera što još nije čestitao Studentskoj listi, a to su uradili i Mešihat Islamske zajednice u Srbiji, ali i beogradski nadbiskup i kardinal Ladislav Nemet
Kada su zbog svoje vere izvedeni pred sud, Onisifor i Porfirije nisu pokazali strah, već su otvoreno ispovedili da je Hristos istiniti Bog i Tvorac neba i zemlje.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
Od kamenitih Mrkonjića i priča koje su vekovima čuvane u Hercegovini, do otkopavanja groba i kanonizacije u 21. veku - život Svete blažene Ane otkriva gotovo nepoznatu stranu porodice jednog od najvećih pravoslavnih svetitelja Balkana.
Kod Trebinja se nalazi Tvrdoš, jedna od najstarijih pravoslavnih svetinja na Balkanu, mesto koje su obnavljali mitropolit Amfilohije i vladika Atanasije, vraćajući mu nekadašnji značaj.
Dok jedno crkveno predanje govori o neslaganju oko odnosa prema Rimu, istorijski izvori otkrivaju složeniju sliku vremena u kojem su pravoslavni jerarsi pokušavali da sačuvaju veru i narod između velikih sila.
U pratnji srpskog patrijarha biće mitropoliti banatski Nikanor i šumadijski Jovan, protojerej Nedeljko Vasiljević, protođakoni Radomir Vrućinić i Ivan Gašić, đakon Vasilije Kostić i čtec Andrej Jelić.
Njih troje žive u staroj porodičnoj kući u Babinama, gde im je svakodnevica dodatno otežana zbog zdravstvenog stanja braće i udaljenosti od zdravstvenih ustanova.
Ova velika svetinja, donesena sa Svete Gore od strane hilandarskih monaha predvođenih visokoprepodobnim igumanom Metodijem, naišla je na veličanstven prijem kod vernog naroda sa gotovo svih krajeva regije.
U pratnji srpskog patrijarha biće mitropoliti banatski Nikanor i šumadijski Jovan, protojerej Nedeljko Vasiljević, protođakoni Radomir Vrućinić i Ivan Gašić, đakon Vasilije Kostić i čtec Andrej Jelić.
Depresija i duševna patnja mogu toliko da opterete čoveka da mu i najobičnije životne stvari postanu teške, a pronalaženje mira čini se gotovo nedostižnim.
Govoreći o poniženju i strahu od tuđih reči, sveštenik je naglasio da niko ne može drugog čoveka istinski da ponizi, jer poniženje u duhovnom smislu nastaje iz čovekovih sopstvenih postupaka i greha.