Monahinje su ga povele do groba starca Pajsija, i dok je u očajanju tri puta uzviknuo: "Sveti!“, dogodilo se nešto neverovatno.
Na grobu starca Pajsija Svetogorca, jednog od najvoljenijih duhovnika pravoslavnog sveta, dogodilo se čudesno isceljenje kojem je svedočio jedan Grk, danas duboko verujući hrišćanin.
Njegovu dirljivu priču, koju su preneli grčki mediji, mnogi doživljavaju kao dokaz duhovne sile i svetosti monaha koji je svoj život posvetio Bogu i služenju ljudima.
- Od dvanaeste godine patio sam od opsednutosti. Život je bio pravo mučenje - započeo je svoju ispovest ovaj čovek, koji je iz razumljivih razloga želeo da ostane anoniman.
Godinama je, kako je objasnio, trpeo unutrašnju borbu i duhovne muke, a čak su i pokušaji egzorcizma ostavljali na njemu teške posledice.
- Posle čina isterivanja demona osećao sam se kao da sam isprebijan - priseća se.
Printscreen/YouTube
Sveti Pajsije
Prelomni trenutak dogodio se 1995. godine, u prvu subotu Velikog posta, kada je njegov duhovnik odlučio da ga povede na bdenije u manastir Svetog Jovana Bogoslova u Surotiju, nedaleko od Soluna, gde počivaju mošti starca Pajsija.
- Pred molitvu osetio sam strašnu borbu. Tokom celonoćnog bdenija nisam mogao da spavam. Stajao sam usred hrama, okružen monahinjama.
U trenucima molitve, kako svedoči, duh koji ga je mučio počeo je snažno da se opire. Kada više nije mogao da izdrži, monahinje su ga odvele do moštiju svetog Arsenija Kapadokijskog, čime je, kako kaže, započeo njegov put isceljenja.
- Kada o tome govorim, kosa mi se diže na glavi. Osećao sam unutrašnji požar. Tada sam uzviknuo: ‘Paj! Paj!’ Igumanija me pitala: ‘Pajsije?’ i nagnula mi glavu.
shutterstock
Čovek tvrdi da je od 12. godine bio pod vlašću demona
Ono što je usledilo ne može da objasni drugačije osim kao božansku intervenciju. Monahinje su ga povele do groba starca Pajsija, i dok je u očajanju tri puta uzviknuo: "Sveti!“, dogodilo se nešto neverovatno.
- Pokušao sam da pobegnem, ali su me položili na grob. Tada sam ga video. Starca. Ustao je iz groba kao iz sna. Bio je živ – s bradom, u rasi. Sve je trajalo delić sekunde.
U tom trenutku, kako opisuje, starac Pajsije je položio ruku na njegovo čelo. Iz njegovih usta je počeo da izlazi crni dim – znak, veruje on, da su sile tame koje su ga mučile napuštale njegovo telo. Usledio je mir.
- Smirio sam se, iako je fizički bol ostao. Zaspao sam pored groba. Kada sam se probudio, rekao sam: ‘Veoma je bolno".
Ipak, bol je bio cena za ono što je sledilo - 40 dana neprestane radosti i suza zahvalnosti.
- Plakao sam od radosti. Govorio sam: "Bože moj, dozvoli mi da se opet mučim čitav život, samo da još jednom osetim ovakvu radost!" - istakao je ovaj čovek.
Na razvoj deteta utiče i mnogo drugih faktora - škola, društvo, mediji, pa čak i okruženje u kojem dete živi - ali trebalo bi naglasiti da osnova vaspitanja svakog deteta leži u porodici.
Od jevanđelskog opisa Hristovog lica koje zasija „kao sunce“ do savremenih svedočanstava o isceljenjima i svetlosti u hramovima – praznik Preobraženja Gospodnjeg, 19. avgusta, poziva vernike na lični preobražaj.
Kako je nastala pometnja oko kalendara, šta je dogma o Vaskrsu i zbog čega vreme merimo netačno – u svom autorskom tekstu koji prenosimo u celosti objašnjava sveštenik Stevan Stefanović ističući da veru ne smemo da merimo pogrešno.
Dok se u mnogim državama darovi vezuju za Božić i Novu godinu, u Grčkoj i na Kipru sve se povezuje s jednim svetiteljem i jednim datumom koji ima posebno značenje
U besedi za 32. sredu po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički upozorava: nije pitanje velikih grehova, već tih malih, svakodnevnih odluka koje oblikuju čitav život i pokazuju kojoj strani pripadaš.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Obrezanje Isusa Hrista i Svetog Vasilija Velikog po starom kalendaru i Svetog Savu po novom. Katolici proslavljaju Svetog Feliksa iz Nole, dok muslimani i Jevreji nemaju veliki verski praznik.
Zavetni hram na Vračaru večeras je centar molitve i svetlosti, gde se kroz ikone, sveće i melodije proživljava Hristov prvi susret sa Zakonom, duhovno obrezanje srca i početak nove godine po julijanskom kalendaru – događaji koji ne ostavljaju nikog ravnodušnim.
Selsko meso, staro jelo iz ruralnih krajeva, vraća se na trpeze kao simbol zajedništva, topline doma i prazničnih okupljanja — a tajna njegovog bogatog ukusa krije se u jednostavnim sastojcima i sporom, strpljivom krčkanju.
Pripremite ove nežne kolačiće po receptu koji se čuva generacijama i otkrijte kako svaki zalogaj može da probudi sećanja, poveže porodicu i upotpuni praznično slavlje.
Pišinger je jednostavna, ali raskošna poslastica koja vekovima krasi slavske trpeze — savršena za sve koji vole spoj hrskavih oblandi i čokolade, uz miris doma i prazničnu toplinu.
Negativne pomisli donose teskobu i slabost, dok čiste misli vode do zdravlja i spokoja. Trojica velikih duhovnika – otac Tadej, sveti Ignjatije i starac Pajsije – otkrivaju kako da nadziremo ono što oblikuje našu dušu.
Jedan od najvećih duhovnika 20. veka isticao je da tuga iscrpljuje naše duševne i telesne snage, a zabrinutost i briga razoružavaju čoveka, čineći ga nesposobnim da preduzme bilo šta. Imao je i rešenje za takva iskušenja.
Kako je nastala pometnja oko kalendara, šta je dogma o Vaskrsu i zbog čega vreme merimo netačno – u svom autorskom tekstu koji prenosimo u celosti objašnjava sveštenik Stevan Stefanović ističući da veru ne smemo da merimo pogrešno.
Dok se u mnogim državama darovi vezuju za Božić i Novu godinu, u Grčkoj i na Kipru sve se povezuje s jednim svetiteljem i jednim datumom koji ima posebno značenje
U besedi za 32. sredu po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički upozorava: nije pitanje velikih grehova, već tih malih, svakodnevnih odluka koje oblikuju čitav život i pokazuju kojoj strani pripadaš.
Zavetni hram na Vračaru večeras je centar molitve i svetlosti, gde se kroz ikone, sveće i melodije proživljava Hristov prvi susret sa Zakonom, duhovno obrezanje srca i početak nove godine po julijanskom kalendaru – događaji koji ne ostavljaju nikog ravnodušnim.
Poglavar Srpske pravoslavne crkve poslao snažnu božićnu poruku o miru, srcu koje treba da se promeni i veri koja ne počinje od spoljašnje veličine, već iznutra.
Pravoslavni vernici ne slave samo početak nove kalendarske godine već koračaju u nju kroz zahvalnost Bogu, duhovno preispitivanje i poštovanje tradicije, koja spaja prošlost i sadašnjost.