Monahinje su ga povele do groba starca Pajsija, i dok je u očajanju tri puta uzviknuo: "Sveti!“, dogodilo se nešto neverovatno.
Na grobu starca Pajsija Svetogorca, jednog od najvoljenijih duhovnika pravoslavnog sveta, dogodilo se čudesno isceljenje kojem je svedočio jedan Grk, danas duboko verujući hrišćanin.
Njegovu dirljivu priču, koju su preneli grčki mediji, mnogi doživljavaju kao dokaz duhovne sile i svetosti monaha koji je svoj život posvetio Bogu i služenju ljudima.
- Od dvanaeste godine patio sam od opsednutosti. Život je bio pravo mučenje - započeo je svoju ispovest ovaj čovek, koji je iz razumljivih razloga želeo da ostane anoniman.
Godinama je, kako je objasnio, trpeo unutrašnju borbu i duhovne muke, a čak su i pokušaji egzorcizma ostavljali na njemu teške posledice.
- Posle čina isterivanja demona osećao sam se kao da sam isprebijan - priseća se.
Printscreen/YouTube
Sveti Pajsije
Prelomni trenutak dogodio se 1995. godine, u prvu subotu Velikog posta, kada je njegov duhovnik odlučio da ga povede na bdenije u manastir Svetog Jovana Bogoslova u Surotiju, nedaleko od Soluna, gde počivaju mošti starca Pajsija.
- Pred molitvu osetio sam strašnu borbu. Tokom celonoćnog bdenija nisam mogao da spavam. Stajao sam usred hrama, okružen monahinjama.
U trenucima molitve, kako svedoči, duh koji ga je mučio počeo je snažno da se opire. Kada više nije mogao da izdrži, monahinje su ga odvele do moštiju svetog Arsenija Kapadokijskog, čime je, kako kaže, započeo njegov put isceljenja.
- Kada o tome govorim, kosa mi se diže na glavi. Osećao sam unutrašnji požar. Tada sam uzviknuo: ‘Paj! Paj!’ Igumanija me pitala: ‘Pajsije?’ i nagnula mi glavu.
shutterstock
Čovek tvrdi da je od 12. godine bio pod vlašću demona
Ono što je usledilo ne može da objasni drugačije osim kao božansku intervenciju. Monahinje su ga povele do groba starca Pajsija, i dok je u očajanju tri puta uzviknuo: "Sveti!“, dogodilo se nešto neverovatno.
- Pokušao sam da pobegnem, ali su me položili na grob. Tada sam ga video. Starca. Ustao je iz groba kao iz sna. Bio je živ – s bradom, u rasi. Sve je trajalo delić sekunde.
U tom trenutku, kako opisuje, starac Pajsije je položio ruku na njegovo čelo. Iz njegovih usta je počeo da izlazi crni dim – znak, veruje on, da su sile tame koje su ga mučile napuštale njegovo telo. Usledio je mir.
- Smirio sam se, iako je fizički bol ostao. Zaspao sam pored groba. Kada sam se probudio, rekao sam: ‘Veoma je bolno".
Ipak, bol je bio cena za ono što je sledilo - 40 dana neprestane radosti i suza zahvalnosti.
- Plakao sam od radosti. Govorio sam: "Bože moj, dozvoli mi da se opet mučim čitav život, samo da još jednom osetim ovakvu radost!" - istakao je ovaj čovek.
Na razvoj deteta utiče i mnogo drugih faktora - škola, društvo, mediji, pa čak i okruženje u kojem dete živi - ali trebalo bi naglasiti da osnova vaspitanja svakog deteta leži u porodici.
Od jevanđelskog opisa Hristovog lica koje zasija „kao sunce“ do savremenih svedočanstava o isceljenjima i svetlosti u hramovima – praznik Preobraženja Gospodnjeg, 19. avgusta, poziva vernike na lični preobražaj.
U besedi Svetog Nikolaja Ohridskog i Žičkog za petak Svetle sedmice razotkriva se smisao stradanja kroz sliku tela koje biva srušeno, ali ustaje snažnije, noseći poruku o neuništivosti vere i pobedi života nad smrću.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Istočni petak po starom i po novom kalendaru. Katolici obeležavaju spomendan Svetog Inocenta iz Tortone, dok Jevreji i muslimani nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Danas praznujemo sećanje na obnovljenje hrama i izvora životvorne vode u Konstantinopolju, kroz koji je Presveta Bogorodica pokazala milost i moć prema nama grešnim.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
Negativne pomisli donose teskobu i slabost, dok čiste misli vode do zdravlja i spokoja. Trojica velikih duhovnika – otac Tadej, sveti Ignjatije i starac Pajsije – otkrivaju kako da nadziremo ono što oblikuje našu dušu.
Jedan od najvećih duhovnika 20. veka isticao je da tuga iscrpljuje naše duševne i telesne snage, a zabrinutost i briga razoružavaju čoveka, čineći ga nesposobnim da preduzme bilo šta. Imao je i rešenje za takva iskušenja.
U besedi Svetog Nikolaja Ohridskog i Žičkog za petak Svetle sedmice razotkriva se smisao stradanja kroz sliku tela koje biva srušeno, ali ustaje snažnije, noseći poruku o neuništivosti vere i pobedi života nad smrću.
Mnogi, u trenucima krize, veruju da plaćaju cenu za ono što nisu učinili, ali jasna poruka iz crkvenog učenja razbija tu dilemu i vraća fokus na ličnu veru, krštenje i odgovornost pred Bogom.
U razgovoru koji nadilazi uobičajene novinarske priče, otac Dimitrije govori o smislu praznovanja, o radosti koja ne prolazi i o tome zašto se Vaskrs ne objašnjava, već prepoznaje u životu, odnosima i svakodnevnim susretima vernika.
Hram ispunjen do poslednjeg mesta, deca u prvom planu, osveštana jaja kao dar radosti i liturgija koju je služio protojerej Dejan Vojisavljević učinili su da praznični dan preraste u snažno iskustvo zajedništva i vere.
Plato zavetnog hrama na Vračaru ispunjen svećama i tišinom očekivanja – Blagodatni oganj stigao iz Svete zemlje, a ponoćnu liturgiju služi vladika toplički Petar
Blagodatni oganj prenet specijalnim letom u Beograd, vernici u molitvenoj tišini pale sveće, episkop toplički Petar služiće ponoćnu vaskršnju liturgiju u najvećem srpskom hramu.
Od dolaska svetinje iz manastira Vatoped do litije i poklonjenja u Hramu Svetog Save - poznat je raspored događaja, kao i način na koji će vernici moći da priđu i dobiju blagoslov tokom njenog višednevnog boravka u prestonici.
Sezonska biljka iz šumskih predela, cenjena u pravoslavnoj tradiciji zbog snažnog dejstva na imunitet i prirodnog balansa koji uspostavlja nakon bogate praznične ishrane.
Beseda Svetog Nikolaja Ohridskog i Žičkog za četvrtak Svetle sedmice donosi tumačenje događaja u kojem Hristos, prema hrišćanskom predanju, silazi u ad i donosi preokret koji se odnosi na čitavo čovečanstvo.