Pouka svetogorskog monaha razbija uverenje da su sveta mesta ključ duhovne promene i jasno pokazuje zašto se i pad i uzdizanje dešavaju tamo gde već jesmo — u svakodnevnim odlukama i načinu života.
Na jednoj strani čovek traži „pravo mesto“ gde će mu duša postati mirnija, sigurnija i bliža Bogu; na drugoj strani, isto to mesto, čim ga pronađe, brzo prestaje da deluje kao rešenje i postaje samo još jedna stanica u unutrašnjoj nedoumici. U toj napetosti između spoljašnjeg prostora i unutrašnjeg stanja javlja se pitanje koje ne gubi na težini: gde zapravo počinje svetost — u okolnostima ili u čoveku? Odgovor koji razbija ovu iluziju donosi jednostavna, ali snažna pouka starca Nikona Svetogorca.
- Ne jurite na sveta mesta da biste postali sveti. Jov se posvetio đubrištu. Lot u Sodomi i Gomori, a Adam je zgrešio u Raju. Nema veze mesto, nego način života. Mesto ne spasava, nego način na koji mislimo i živimo - govorio je starac Nikon Svetogorac.
U ovoj rečenici ruši se čitava predstava o spoljašnjem „idealnom ambijentu“ kao uslovu duhovnog preobražaja. Svetost, prema ovoj pouci, ne zavisi od geografije, nego od unutrašnjeg izbora. Isto mesto može biti i pad i uzdizanje, zavisno od toga kako čovek u njemu misli, reaguje i živi. Time se odgovornost vraća tamo gde i pripada - u lični odnos prema dobru, a ne u okolnosti koje ga okružuju.
Zaključak se nameće jednostavno, ali ne i lako: čovek se ne menja menjajući prostor, nego menjajući sebe. A upravo tu počinje jedina stvarna promena koja ne zavisi ni od puta, ni od mesta, već od unutrašnje odluke.
Čitanje Jevanđelja za nedelju 6. sedmice po Vaskrsu
Shutterstock/Oleksandr Yakoniuk
Jevanđelje
Jutrenja
Jevanđelje po Jovanu, začalo 36 (10,9-16)
9. Ja sam vrata; ako ko uđe kroz mene spašće se, i ući će i izaći će, i pašu će naći. 10. Lopov ne dolazi za drugo nego da ukrade i zakolje i upropasti. Ja dođoh da život imaju i da ga imaju u izobilju. 11. Ja sam pastir dobri. Pastir dobri život svoj polaže za ovce. 12. A najamnik, koji nije pastir, kome ovce nisu svoje, vidi vuka gde dolazi, i ostavlja ovce, i beži; i vuk razgrabi ovce i raspudi ih. 13. A najamnik beži, jer je najamnik i ne mari za ovce. 14. Ja sam pastir dobri i poznajem svoje, i moje mene poznaju. 15. Kao što Otac poznaje mene i ja Oca; i život svoj polažem za ovce. 16. I druge ovce imam koje nisu iz ovoga tora, i te mi valja privesti, i čuće glas moj, i biće jedno stado i jedan pastir.
Liturgija
Poslanica Svetog apostola Pavla Jevrejima, začalo 334 (13,7-16)
7. Sećajte se svojih starešina, koji vam propovedaše reč Božiju; gledajući na svršetak njihova života, ugledajte se na veru njihovu. 8. Isus Hristos je isti juče i danas i u vekove. 9. Ne dajte se zavesti različitim i tuđim učenjima, jer je dobro utvrđivati srce blagodaću a ne jelima, od kojih ne imaše koristi oni koji su u njima uživali. 10. Mi imamo žrtvenik od koga nemaju prava da jedu oni koji služe skiniji.
11. Jer telesa onih životinja, čiju krv za grehe unosi prvosveštenik u svetinju, spaljuju se van staništa. 12. Zato i Isus, da bi osvetio narod krvlju svojom, postrada izvan grada. 13. Dakle, izađimo k Njemu izvan staništa, porugu njegovu noseći. 14. Jer ovde nemamo postojana grada, nego tražimo onaj koji će doći. 15. Kroz Njega, dakle, neprestano da prinosimo Bogu žrtvu hvale, to jest, plod usana koje ispovedaju Ime njegovo. 16. A dobročinstvo i zajedništvo ne zaboravljajte; jer se takvim žrtvama ugađa Bogu.
Jevanđelje po Mateju, začalo 24 (5,14-19)
14. Vi ste svetlost svetu; ne može se grad sakriti kad na gori stoji. 15. Niti se užiže svetiljka i meće pod sud nego na svećnjak, te svetli svima koji su u kući. 16. Tako da se svetli svetlost vaša pred ljudima, da vide vaša dobra dela i proslave Oca vašega koji je na nebesima. 17. Ne mislite da sam došao da ukinem Zakon ili Proroke; nisam došao da ukinem nego da ispunim. 18. Jer zaista vam kažem: Dok ne prođe nebo i zemlja, neće nestati ni najmanjega slovca ili jedne crte iz Zakona dok se sve ne zbude. 19. Ako, dakle, ko ukine jednu od ovih najmanjih zapovesti i nauči tako ljude, nazvaće se najmanji u Carstvu nebeskome; a ko izvrši i nauči, taj će se veliki nazvati u Carstvu nebeskome.
U trenucima kada problemi deluju nepomirljivo, pouka svetogorskog starca pokazuje da se izlaz ne nalazi u sili, već u smirenju i unutrašnjoj postojanosti koja menja ishod.
U svojoj knjizi "Lestvica" svetitelj je opisao kako se u molitvi javljaju zevanje, smeh i rasejanost, ukazujući da iza tih prekida pažnje stoji dublja borba za sabranost pred Bogom.
Depresija i duševna patnja mogu toliko da opterete čoveka da mu i najobičnije životne stvari postanu teške, a pronalaženje mira čini se gotovo nedostižnim.
Ipak, naglasio je da Crkva preporučuje da se imena deci daju po nekom svetom, da bi mu taj sveti bio pokrovitelj i obrazac u životu ili da roditelji izaberu bar neko drugo tradicionalno srpsko ime.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
U pratnji srpskog patrijarha biće mitropoliti banatski Nikanor i šumadijski Jovan, protojerej Nedeljko Vasiljević, protođakoni Radomir Vrućinić i Ivan Gašić, đakon Vasilije Kostić i čtec Andrej Jelić.
Depresija i duševna patnja mogu toliko da opterete čoveka da mu i najobičnije životne stvari postanu teške, a pronalaženje mira čini se gotovo nedostižnim.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
Veliki ruski svetitelj objašnjava zašto ne možemo sve što nam se događa pripisati unapred određenom putu i kako odluke naših predaka, ali i naši lični izbori, utiču na život.
Veliki hrišćanski svetitelj je još početkom 5. veka upozoravao na pogubne posledice lošeg društva i objašnjavao kako tuđe navike mogu promeniti čoveka.
Čovek lako počne da veruje da ga njegovi gresi određuju, pa zaboravi na vrline koje mu je Bog podario. Starac Emilijan objašnjava šta nas zaista udaljava od borbe za sopstvenu dušu.
Nepravda i tuđa zloba mogu da probude bes i želju za osvetom, ali pouka velikog svetitelja našeg vremena pokazuje kako da sačuvamo unutrašnji mir i ne dozvolimo da tuđi postupci upravljaju našim srcem.
Depresija i duševna patnja mogu toliko da opterete čoveka da mu i najobičnije životne stvari postanu teške, a pronalaženje mira čini se gotovo nedostižnim.
Ipak, naglasio je da Crkva preporučuje da se imena deci daju po nekom svetom, da bi mu taj sveti bio pokrovitelj i obrazac u životu ili da roditelji izaberu bar neko drugo tradicionalno srpsko ime.
U pratnji srpskog patrijarha biće mitropoliti banatski Nikanor i šumadijski Jovan, protojerej Nedeljko Vasiljević, protođakoni Radomir Vrućinić i Ivan Gašić, đakon Vasilije Kostić i čtec Andrej Jelić.
Depresija i duševna patnja mogu toliko da opterete čoveka da mu i najobičnije životne stvari postanu teške, a pronalaženje mira čini se gotovo nedostižnim.
Njih troje žive u staroj porodičnoj kući u Babinama, gde im je svakodnevica dodatno otežana zbog zdravstvenog stanja braće i udaljenosti od zdravstvenih ustanova.
Govoreći o poniženju i strahu od tuđih reči, sveštenik je naglasio da niko ne može drugog čoveka istinski da ponizi, jer poniženje u duhovnom smislu nastaje iz čovekovih sopstvenih postupaka i greha.
Njegov miris prati molitvu, praznike i važne porodične trenutke, dok se kadenje u pravoslavlju smatra mnogo više od običaja koji se prenosi sa generacije na generaciju.