DAN KOJI ĆE HERCEGOVINA PAMTITI DECENIJAMA: Iz manastira u kom počivaju, na veliki praznik mošti majke Svetog Vasilija prvi put će biti iznete pred vernike
Na Preobraženje Gospodnje, iz Mrkonjića stižu mošti Svete Ane – majke Čudotvorca Ostroškog. Verni će imati priliku da prvi put u svom gradu celivaju i dodirnu svetinju.
Na veliki hrišćanski praznik Preobraženje Gospodnje, 19. avgusta 2025. godine, Trebinje će doživeti poseban trenutak. Iz rodnog sela Svetog Vasilija, iz manastira Mrkonjići, u grad će biti svečano donesene mošti Svete Ane – majke Čudotvorca Ostroškog. Ono što je do sada bilo samo želja i nada mnogih vernika, postaće dirljiv susret sa svetinjom.
Doček koji će obeležiti duhovnu istoriju Trebinja
Eparhija zahumsko-hercegovačka i primorska pozvala je vernike da se pridruže dočeku koji počinje u 8.30 časova ispred Sabornog hrama Preobraženja Gospodnjeg. Mošti će tokom celog dana biti dostupne za celivanje i molitveno poklonjenje. U predvečerje, svečana litija proći će ulicama grada, noseći mošti svetiteljke, a potom će one ponovo biti vraćene u hram gde će verni moći da im pristupe u molitvi.
SPC
Ikona Svete i blažene Ane
Obretenje moštiju u tišini Mrkonjića
Ovaj događaj nas vraća u proleće 2023. godine. Na dan Svetog Marka, 8. maja, u tišini grobljanske crkve Svetog Nikolaja u Mrkonjićima, otkriveni su zemni ostaci majke Svetog Vasilija. Dugo čuvana tajna tog mesta izašla je na videlo, donoseći radost i utehu mnogima. Iako neplaniran, trenutak pronalaska doživljen je kao dar sa neba – tih, providan i ispunjen blagodaću.
Pod budnim okom arheologa, lekara i sveštenika, otkrivene su kosti položene u dostojanstvenom miru, skrštenih ruku i blage, svetle boje. Njihovo umivanje vinom, miris maslinovog i ružinog ulja i polaganje u drveni kivot pretvorili su se u čin koji je govorio o svetosti tišine i o životu koji ne prestaje ni kada telo počiva u zemlji.
SPC/Wikipedia/Milovan Bokic/Julia Raketic/Shutterstock
Crkva Svetog Nikole u Mrkonjićima
Put od obretenja do kanonizacije
Samo dva dana kasnije – 10. maja – dok su hodočasnici i dalje pristizali, kivot Svete Ane postavljen je u hram Svetog Vasilija, spreman da zasija u punom sjaju vere. Taj put, od obretenja do počinka u hramu, bio je uvod u kanonizaciju.
U maju 2025. godine, na redovnom zasedanju Svetog arhijerejskog sabora SPC u Beogradu, Sveta i blažena Ana zvanično je uvrštena u lik svetih. Njen praznik određen je za 13. maj, kao sećanje na majku koja je u tišini i predanošću odgajila velikog svetitelja.
Zato doček njenih moštiju u Trebinju nije samo protokolarni događaj. To je susret ljubavi i Hrista, spajanje prošlosti i sadašnjosti, trenutak kada se vera izražava i pogledom i tišinom. Pred moštima majke koja je, bez ikakve pompe, rodila i vaspitala svetitelja, vernici će moći da izgovore svoje molitve, ali i da u tišini iznesu ono što reči ne mogu obuhvatiti.
U manastiru posvećenom Svetom Pantelejmonu, vladika Pahomije služio je liturgiju, a litija, osvećenje slavskog kolača i beseda o milosrđu svetitelja ispunili su praznik radošću i molitvom.
U Sabornom hramu u Šapcu, sestrinstvo Svete mati Angeline obeležilo je praznik svoje nebeske zaštitnice, nastavljajući misiju milosrđa započetu 1953. godine i pozivajući nova pokolenja da joj se pridruže u delu ljubavi.
Vernici su u tišini odali počast mučenicima kusonjskim, stvarajući duboko emotivnu atmosferu koja inspiriše Srbe u Hrvatskoj da čuvaju sećanje svojih predaka.
U besedi za subotu 5. sedmice po Vaskrsu, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički govori o ljudima koji veruju samo sili, razumu i materiji, ali se u času najveće nevolje vraćaju pred lice Boga od koga su se udaljili.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svete mučenike Timoteja i Mavru po starom i Prepodobnog Teodora Osveštanog po novom kalendaru. Katolici obeležavaju spomendan Svetog Ivana Nepomuka, dok Jevreji i muslimani nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Svetogorski starac objašnjava zašto i molitva izgovorena bez pune sabranosti nije prazna, već deluje kao duhovni udar koji zaustavlja haos misli i odvraća ono što čoveka udaljava od mira.
Sud u Podgorici dosudio je odštetu arhimandritu Hrizostomu Nešiću nakon što je na kontroverznom portalu bio označen kao „špijun“, zajedno sa više monaha i sveštenika SPC.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
Ova svetinja postala je novo veliko hodočasničko središte Hercegovine, gde se prepliću istorija, vera i narodna predanja o pronalasku moštiju majke Ostroškog Čudotvorca.
Od kamenitih Mrkonjića i priča koje su vekovima čuvane u Hercegovini, do otkopavanja groba i kanonizacije u 21. veku - život Svete blažene Ane otkriva gotovo nepoznatu stranu porodice jednog od najvećih pravoslavnih svetitelja Balkana.
Pre dve godine, neposredno pred praznik Svetog Vasilija Ostroškog, u selu nadomak Trebinja obretene su mošti njegove majke Ane Jovanović. Njena svetost potvrđena je na nedavnom Saboru SPC.
Sud u Podgorici dosudio je odštetu arhimandritu Hrizostomu Nešiću nakon što je na kontroverznom portalu bio označen kao „špijun“, zajedno sa više monaha i sveštenika SPC.
Monahinja Hristina decenijama je, bez buke i želje za priznanjem, služila Crkvi i ljudima, a oni koji su je poznavali pamte je kao simbol krotosti, požrtvovanja i tihe vere koja je menjala živote oko nje.
U Galeriji SANU otvorena je velika izložba povodom 850 godina od rođenja Rastka Nemanjića, a patrijarh Porfirije, Nikola Selaković, Lina Mendoni i Zoran Knežević govorili su o veri, identitetu, kulturi i očuvanju nacionalnog nasleđa.
Radnim delom Svetog arhijerejskog sabora predsedava patrijarh Porfirije, a arhijereji iz svih eparhija razmatraće ključna pitanja duhovnog, društvenog i misionarskog života Crkve u otadžbini i rasejanju.
Rukopisi, ikone i predmeti iz Hilandara, ali i potpuno nova postavka u srcu prestonice, donose drugačiji pogled na jednu od najvažnijih ličnosti srpske istorije - Svetog Savu.
Ova svetinja postala je novo veliko hodočasničko središte Hercegovine, gde se prepliću istorija, vera i narodna predanja o pronalasku moštiju majke Ostroškog Čudotvorca.
Kod Trebinja se nalazi Tvrdoš, jedna od najstarijih pravoslavnih svetinja na Balkanu, mesto koje su obnavljali mitropolit Amfilohije i vladika Atanasije, vraćajući mu nekadašnji značaj.
Jednostavno jelo od nekoliko sastojaka vekovima je bilo nezaobilazno tokom posta na ulju, a tajna punog ukusa krije se u načinu kuvanja i strpljivom krčkanju koje pasulju daje posebnu aromu.
Monahinja Hristina decenijama je, bez buke i želje za priznanjem, služila Crkvi i ljudima, a oni koji su je poznavali pamte je kao simbol krotosti, požrtvovanja i tihe vere koja je menjala živote oko nje.