DAN KOJI ĆE HERCEGOVINA PAMTITI DECENIJAMA: Iz manastira u kom počivaju, na veliki praznik mošti majke Svetog Vasilija prvi put će biti iznete pred vernike
Na Preobraženje Gospodnje, iz Mrkonjića stižu mošti Svete Ane – majke Čudotvorca Ostroškog. Verni će imati priliku da prvi put u svom gradu celivaju i dodirnu svetinju.
Na veliki hrišćanski praznik Preobraženje Gospodnje, 19. avgusta 2025. godine, Trebinje će doživeti poseban trenutak. Iz rodnog sela Svetog Vasilija, iz manastira Mrkonjići, u grad će biti svečano donesene mošti Svete Ane – majke Čudotvorca Ostroškog. Ono što je do sada bilo samo želja i nada mnogih vernika, postaće dirljiv susret sa svetinjom.
Doček koji će obeležiti duhovnu istoriju Trebinja
Eparhija zahumsko-hercegovačka i primorska pozvala je vernike da se pridruže dočeku koji počinje u 8.30 časova ispred Sabornog hrama Preobraženja Gospodnjeg. Mošti će tokom celog dana biti dostupne za celivanje i molitveno poklonjenje. U predvečerje, svečana litija proći će ulicama grada, noseći mošti svetiteljke, a potom će one ponovo biti vraćene u hram gde će verni moći da im pristupe u molitvi.
SPC
Ikona Svete i blažene Ane
Obretenje moštiju u tišini Mrkonjića
Ovaj događaj nas vraća u proleće 2023. godine. Na dan Svetog Marka, 8. maja, u tišini grobljanske crkve Svetog Nikolaja u Mrkonjićima, otkriveni su zemni ostaci majke Svetog Vasilija. Dugo čuvana tajna tog mesta izašla je na videlo, donoseći radost i utehu mnogima. Iako neplaniran, trenutak pronalaska doživljen je kao dar sa neba – tih, providan i ispunjen blagodaću.
Pod budnim okom arheologa, lekara i sveštenika, otkrivene su kosti položene u dostojanstvenom miru, skrštenih ruku i blage, svetle boje. Njihovo umivanje vinom, miris maslinovog i ružinog ulja i polaganje u drveni kivot pretvorili su se u čin koji je govorio o svetosti tišine i o životu koji ne prestaje ni kada telo počiva u zemlji.
SPC/Wikipedia/Milovan Bokic/Julia Raketic/Shutterstock
Crkva Svetog Nikole u Mrkonjićima
Put od obretenja do kanonizacije
Samo dva dana kasnije – 10. maja – dok su hodočasnici i dalje pristizali, kivot Svete Ane postavljen je u hram Svetog Vasilija, spreman da zasija u punom sjaju vere. Taj put, od obretenja do počinka u hramu, bio je uvod u kanonizaciju.
U maju 2025. godine, na redovnom zasedanju Svetog arhijerejskog sabora SPC u Beogradu, Sveta i blažena Ana zvanično je uvrštena u lik svetih. Njen praznik određen je za 13. maj, kao sećanje na majku koja je u tišini i predanošću odgajila velikog svetitelja.
Zato doček njenih moštiju u Trebinju nije samo protokolarni događaj. To je susret ljubavi i Hrista, spajanje prošlosti i sadašnjosti, trenutak kada se vera izražava i pogledom i tišinom. Pred moštima majke koja je, bez ikakve pompe, rodila i vaspitala svetitelja, vernici će moći da izgovore svoje molitve, ali i da u tišini iznesu ono što reči ne mogu obuhvatiti.
U manastiru posvećenom Svetom Pantelejmonu, vladika Pahomije služio je liturgiju, a litija, osvećenje slavskog kolača i beseda o milosrđu svetitelja ispunili su praznik radošću i molitvom.
U Sabornom hramu u Šapcu, sestrinstvo Svete mati Angeline obeležilo je praznik svoje nebeske zaštitnice, nastavljajući misiju milosrđa započetu 1953. godine i pozivajući nova pokolenja da joj se pridruže u delu ljubavi.
Vernici su u tišini odali počast mučenicima kusonjskim, stvarajući duboko emotivnu atmosferu koja inspiriše Srbe u Hrvatskoj da čuvaju sećanje svojih predaka.
Otac Dejan Krstić objasnio je i istorijsko poreklo crkvenih zapovesti, navodeći da je reč o pravilima koja su se razvijala kroz različite tradicije i crkvenu praksu.
Mitropolit bački Irinej, rođen kao Mirko Bulović 1947. godine u Stanišiću, decenijama zauzima značajno mesto u crkvenom životu i bogoslovskom radu Srpske pravoslavne crkve.
Iz srpske svetinje ukazuju na razliku između prvobitnih navoda o šest srušenih objekata i podataka sa terena o najmanje devet porušenih kuća, uz salu Svete Trojice koja je godinama bila mesto okupljanja meštana.
Sabrat Osovice upokojio se svega nekoliko sati nakon što je služio Svetu božanstvenu liturgiju, a njegov monaški i sveštenički put bio je neraskidivo vezan za ovu svetinju.
U vatrenoj stihiji na Vračaru dugogodišnji upravnik Patrijaršijskog dvora zadobio je opekotine na oko 30 odsto tela i teško oštećenje pluća usled udisanja dima
Broj 13 u pojedinim predanjima povezuje se sa Tajnom večerom, na kojoj je, prema hrišćanskom predanju, bilo 13 učesnika, dok se petak dovodi u vezu sa danom Hristovog stradanja.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
Mitropolit nemački Grigorije, koji je u vreme dolaska monaha Makarija u Tvrdoš bio episkop zahumsko-hercegovački i primorski, uputio je reči sećanja povodom upokojenja dugogodišnjeg sabrata ove hercegovačke svetinje.
Ova svetinja postala je novo veliko hodočasničko središte Hercegovine, gde se prepliću istorija, vera i narodna predanja o pronalasku moštiju majke Ostroškog Čudotvorca.
Otac Dejan Krstić objasnio je i istorijsko poreklo crkvenih zapovesti, navodeći da je reč o pravilima koja su se razvijala kroz različite tradicije i crkvenu praksu.
Mitropolit bački Irinej, rođen kao Mirko Bulović 1947. godine u Stanišiću, decenijama zauzima značajno mesto u crkvenom životu i bogoslovskom radu Srpske pravoslavne crkve.
Celivanje pokojnika je duboko ukorenjen hrišćanski, pre svega pravoslavni, običaj koji simbolizuje poslednji pozdrav, izraz ljubavi, opraštanja i vere u večni život i vaskrsenje.
U pravoslavnom učenju porodica ima posebno mesto, a roditeljska odgovornost ne završava se na tome da deci samo obezbede sve što im je potrebno za život.