DAN KOJI ĆE HERCEGOVINA PAMTITI DECENIJAMA: Iz manastira u kom počivaju, na veliki praznik mošti majke Svetog Vasilija prvi put će biti iznete pred vernike
Na Preobraženje Gospodnje, iz Mrkonjića stižu mošti Svete Ane – majke Čudotvorca Ostroškog. Verni će imati priliku da prvi put u svom gradu celivaju i dodirnu svetinju.
Na veliki hrišćanski praznik Preobraženje Gospodnje, 19. avgusta 2025. godine, Trebinje će doživeti poseban trenutak. Iz rodnog sela Svetog Vasilija, iz manastira Mrkonjići, u grad će biti svečano donesene mošti Svete Ane – majke Čudotvorca Ostroškog. Ono što je do sada bilo samo želja i nada mnogih vernika, postaće dirljiv susret sa svetinjom.
Doček koji će obeležiti duhovnu istoriju Trebinja
Eparhija zahumsko-hercegovačka i primorska pozvala je vernike da se pridruže dočeku koji počinje u 8.30 časova ispred Sabornog hrama Preobraženja Gospodnjeg. Mošti će tokom celog dana biti dostupne za celivanje i molitveno poklonjenje. U predvečerje, svečana litija proći će ulicama grada, noseći mošti svetiteljke, a potom će one ponovo biti vraćene u hram gde će verni moći da im pristupe u molitvi.
SPC
Ikona Svete i blažene Ane
Obretenje moštiju u tišini Mrkonjića
Ovaj događaj nas vraća u proleće 2023. godine. Na dan Svetog Marka, 8. maja, u tišini grobljanske crkve Svetog Nikolaja u Mrkonjićima, otkriveni su zemni ostaci majke Svetog Vasilija. Dugo čuvana tajna tog mesta izašla je na videlo, donoseći radost i utehu mnogima. Iako neplaniran, trenutak pronalaska doživljen je kao dar sa neba – tih, providan i ispunjen blagodaću.
Pod budnim okom arheologa, lekara i sveštenika, otkrivene su kosti položene u dostojanstvenom miru, skrštenih ruku i blage, svetle boje. Njihovo umivanje vinom, miris maslinovog i ružinog ulja i polaganje u drveni kivot pretvorili su se u čin koji je govorio o svetosti tišine i o životu koji ne prestaje ni kada telo počiva u zemlji.
SPC/Wikipedia/Milovan Bokic/Julia Raketic/Shutterstock
Crkva Svetog Nikole u Mrkonjićima
Put od obretenja do kanonizacije
Samo dva dana kasnije – 10. maja – dok su hodočasnici i dalje pristizali, kivot Svete Ane postavljen je u hram Svetog Vasilija, spreman da zasija u punom sjaju vere. Taj put, od obretenja do počinka u hramu, bio je uvod u kanonizaciju.
U maju 2025. godine, na redovnom zasedanju Svetog arhijerejskog sabora SPC u Beogradu, Sveta i blažena Ana zvanično je uvrštena u lik svetih. Njen praznik određen je za 13. maj, kao sećanje na majku koja je u tišini i predanošću odgajila velikog svetitelja.
Zato doček njenih moštiju u Trebinju nije samo protokolarni događaj. To je susret ljubavi i Hrista, spajanje prošlosti i sadašnjosti, trenutak kada se vera izražava i pogledom i tišinom. Pred moštima majke koja je, bez ikakve pompe, rodila i vaspitala svetitelja, vernici će moći da izgovore svoje molitve, ali i da u tišini iznesu ono što reči ne mogu obuhvatiti.
U manastiru posvećenom Svetom Pantelejmonu, vladika Pahomije služio je liturgiju, a litija, osvećenje slavskog kolača i beseda o milosrđu svetitelja ispunili su praznik radošću i molitvom.
U Sabornom hramu u Šapcu, sestrinstvo Svete mati Angeline obeležilo je praznik svoje nebeske zaštitnice, nastavljajući misiju milosrđa započetu 1953. godine i pozivajući nova pokolenja da joj se pridruže u delu ljubavi.
Vernici su u tišini odali počast mučenicima kusonjskim, stvarajući duboko emotivnu atmosferu koja inspiriše Srbe u Hrvatskoj da čuvaju sećanje svojih predaka.
Dok se pred doček 2026. godine figurice po istočnom kalendaru nude kao amajlije za sreću, njihovo biblijsko značenje otvara neprijatna, ali važna pitanja o granici između dekoracije, sujeverja i hrišćanske savesti.
Episkop valjevski upozorio je da i blagoslovene životne stvari mogu postati prepreka ako potisnu Boga, te podsetio da se smisao rada, braka i svakodnevice otkriva tek kada su postavljeni u pravu hijerarhiju vrednosti.
U besedi za 30. utorak po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički govori o veri koja ne skreće pred opasnošću i o čoveku koji ne vodi narod snagom, već potpunim oslanjanjem na Boga.
Pravoslavni vernici danas slave Svetog proroka Danila po starom kalendaru, dok se po novom proslavlja Sveta mučenica Anisija Solunska. Katolici i muslimani ovaj dan provode u redovnim molitvama, dok Jevreji obeležavaju Asarah B’Tevet, dan strogog posta, žalosti i pokajanja.
Jedinstvena kombinacija ječma, pasulja, povrća i dimljenog mesa vraća nas u kuhinje naših predaka, čuvajući duh starih domaćinstava i porodične molitve kroz generacije.
Selsko meso, staro jelo iz ruralnih krajeva, vraća se na trpeze kao simbol zajedništva, topline doma i prazničnih okupljanja — a tajna njegovog bogatog ukusa krije se u jednostavnim sastojcima i sporom, strpljivom krčkanju.
Pripremite ove nežne kolačiće po receptu koji se čuva generacijama i otkrijte kako svaki zalogaj može da probudi sećanja, poveže porodicu i upotpuni praznično slavlje.
Pre dve godine, neposredno pred praznik Svetog Vasilija Ostroškog, u selu nadomak Trebinja obretene su mošti njegove majke Ane Jovanović. Njena svetost potvrđena je na nedavnom Saboru SPC.
U manastiru Mrkonjići, samo nekoliko metara od ulaza u hram, stoji košćela stara više od četiri veka - mesto gde se susreću vera, predanje i čudo prirode.
Episkop valjevski upozorio je da i blagoslovene životne stvari mogu postati prepreka ako potisnu Boga, te podsetio da se smisao rada, braka i svakodnevice otkriva tek kada su postavljeni u pravu hijerarhiju vrednosti.
Od prizrenske Bogoslovije do parohija niškog kraja, život sveštenika Srboljuba Kaplarevića bio je posvećen ljudima, a ne javnosti; njegov odlazak otvorio je sećanja na službu koja se merila poverenjem, a ne rečima.
U svetinji kod Priboja dve iskušenice stupile su na put monaškog služenja, a ovaj duhovni događaj sabrao je verni narod i sveštenstvo, spojivši vekovno pamćenje manastira sa živom, tihom radošću ovog posebnog trenutka.
U vreme kada je vera bila progonjena, a javno ispovedanje Hrista smatrano prestupom, dogodilo se čudo koje je stotine, pa i hiljade ljudi vratilo Bogu.
Džuman Al-Kavasmi prvi put javno govori o životu u okruženju gde je mržnja bila obaveza, o sumnjama koje su je razdirale i iskustvu koje ju je odvelo na put potpuno suprotan onome na koji je bila usmeravana.
Poruka iz sure El-Asr, izdvojena za 30. decembar u knjizi „Kuran – 365 odabranih ajeta za svakodnevno čitanje“, podseća kako vera, dobra dela, istina i strpljenje mogu promeniti tok naših izbora.
Od prizrenske Bogoslovije do parohija niškog kraja, život sveštenika Srboljuba Kaplarevića bio je posvećen ljudima, a ne javnosti; njegov odlazak otvorio je sećanja na službu koja se merila poverenjem, a ne rečima.