DAN KOJI ĆE HERCEGOVINA PAMTITI DECENIJAMA: Iz manastira u kom počivaju, na veliki praznik mošti majke Svetog Vasilija prvi put će biti iznete pred vernike
Na Preobraženje Gospodnje, iz Mrkonjića stižu mošti Svete Ane – majke Čudotvorca Ostroškog. Verni će imati priliku da prvi put u svom gradu celivaju i dodirnu svetinju.
Na veliki hrišćanski praznik Preobraženje Gospodnje, 19. avgusta 2025. godine, Trebinje će doživeti poseban trenutak. Iz rodnog sela Svetog Vasilija, iz manastira Mrkonjići, u grad će biti svečano donesene mošti Svete Ane – majke Čudotvorca Ostroškog. Ono što je do sada bilo samo želja i nada mnogih vernika, postaće dirljiv susret sa svetinjom.
Doček koji će obeležiti duhovnu istoriju Trebinja
Eparhija zahumsko-hercegovačka i primorska pozvala je vernike da se pridruže dočeku koji počinje u 8.30 časova ispred Sabornog hrama Preobraženja Gospodnjeg. Mošti će tokom celog dana biti dostupne za celivanje i molitveno poklonjenje. U predvečerje, svečana litija proći će ulicama grada, noseći mošti svetiteljke, a potom će one ponovo biti vraćene u hram gde će verni moći da im pristupe u molitvi.
SPC
Ikona Svete i blažene Ane
Obretenje moštiju u tišini Mrkonjića
Ovaj događaj nas vraća u proleće 2023. godine. Na dan Svetog Marka, 8. maja, u tišini grobljanske crkve Svetog Nikolaja u Mrkonjićima, otkriveni su zemni ostaci majke Svetog Vasilija. Dugo čuvana tajna tog mesta izašla je na videlo, donoseći radost i utehu mnogima. Iako neplaniran, trenutak pronalaska doživljen je kao dar sa neba – tih, providan i ispunjen blagodaću.
Pod budnim okom arheologa, lekara i sveštenika, otkrivene su kosti položene u dostojanstvenom miru, skrštenih ruku i blage, svetle boje. Njihovo umivanje vinom, miris maslinovog i ružinog ulja i polaganje u drveni kivot pretvorili su se u čin koji je govorio o svetosti tišine i o životu koji ne prestaje ni kada telo počiva u zemlji.
SPC/Wikipedia/Milovan Bokic/Julia Raketic/Shutterstock
Crkva Svetog Nikole u Mrkonjićima
Put od obretenja do kanonizacije
Samo dva dana kasnije – 10. maja – dok su hodočasnici i dalje pristizali, kivot Svete Ane postavljen je u hram Svetog Vasilija, spreman da zasija u punom sjaju vere. Taj put, od obretenja do počinka u hramu, bio je uvod u kanonizaciju.
U maju 2025. godine, na redovnom zasedanju Svetog arhijerejskog sabora SPC u Beogradu, Sveta i blažena Ana zvanično je uvrštena u lik svetih. Njen praznik određen je za 13. maj, kao sećanje na majku koja je u tišini i predanošću odgajila velikog svetitelja.
Zato doček njenih moštiju u Trebinju nije samo protokolarni događaj. To je susret ljubavi i Hrista, spajanje prošlosti i sadašnjosti, trenutak kada se vera izražava i pogledom i tišinom. Pred moštima majke koja je, bez ikakve pompe, rodila i vaspitala svetitelja, vernici će moći da izgovore svoje molitve, ali i da u tišini iznesu ono što reči ne mogu obuhvatiti.
U manastiru posvećenom Svetom Pantelejmonu, vladika Pahomije služio je liturgiju, a litija, osvećenje slavskog kolača i beseda o milosrđu svetitelja ispunili su praznik radošću i molitvom.
U Sabornom hramu u Šapcu, sestrinstvo Svete mati Angeline obeležilo je praznik svoje nebeske zaštitnice, nastavljajući misiju milosrđa započetu 1953. godine i pozivajući nova pokolenja da joj se pridruže u delu ljubavi.
Vernici su u tišini odali počast mučenicima kusonjskim, stvarajući duboko emotivnu atmosferu koja inspiriše Srbe u Hrvatskoj da čuvaju sećanje svojih predaka.
Višenedeljna neizvesnost okončana je dogovorom Jerusalimskog patrijarhata i izraelske policije - tradicionalne litije nema, a bogosluženja će biti, ali uz izmene.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
Pre dve godine, neposredno pred praznik Svetog Vasilija Ostroškog, u selu nadomak Trebinja obretene su mošti njegove majke Ane Jovanović. Njena svetost potvrđena je na nedavnom Saboru SPC.
U manastiru Mrkonjići, samo nekoliko metara od ulaza u hram, stoji košćela stara više od četiri veka - mesto gde se susreću vera, predanje i čudo prirode.
U rečima koje su odjeknule daleko izvan hrama Vaskrsenja Hristovog u Valjevu, episkop valjevski podseća da se istinska promena ne meri danima posta, već davanjem ljubavi i osloncem na Crkvu.
Izložba "Game changers2 uvodi decu u učenja stranog duhovnog sveta, dok Eparhija zvorničko-tuzlanska upozorava na opasnost od duhovne obmane i psiholoških posledica, pozivajući nastavnike da preispitaju ovakve odluke.
Završena obnova i živopis Sabornog hrama Rođenja Presvete Bogorodice svedoče o istrajnosti srpske zajednice u Argentini i nasleđu koje i danas živi kroz veru, umetnost i zajedništvo
Godinama je dolazio i bez objašnjenja zastajao na istom mestu u hramu u Libertivilu, sve dok nije razumeo šta ga tamo uporno vraća i odlučio da promeni svoj život.
Predsednik Vrhovnog sabora Islamske zajednice Srbije otvara lične i duhovne teme – od značenja praznika, preko tišine posta i borbe sa sopstvenim egom, do sećanja na svoje odrastanje i poruka o snazi zajedništva među ljudima.
Od zajedničke molitve na musali do susreta za porodičnom trpezom, praznični dani donose posebnu kulturu ophođenja u kojoj svaka izgovorena čestitka nosi poruku poštovanja, vere i bliskosti među ljudima
Iza istog praznika kriju se potpuno različiti običaji - od stroge liturgijske tradicije do živopisnih narodnih rituala koji se vekovima prenose s kolena na koleno.