DAN KOJI ĆE HERCEGOVINA PAMTITI DECENIJAMA: Iz manastira u kom počivaju, na veliki praznik mošti majke Svetog Vasilija prvi put će biti iznete pred vernike
Na Preobraženje Gospodnje, iz Mrkonjića stižu mošti Svete Ane – majke Čudotvorca Ostroškog. Verni će imati priliku da prvi put u svom gradu celivaju i dodirnu svetinju.
Na veliki hrišćanski praznik Preobraženje Gospodnje, 19. avgusta 2025. godine, Trebinje će doživeti poseban trenutak. Iz rodnog sela Svetog Vasilija, iz manastira Mrkonjići, u grad će biti svečano donesene mošti Svete Ane – majke Čudotvorca Ostroškog. Ono što je do sada bilo samo želja i nada mnogih vernika, postaće dirljiv susret sa svetinjom.
Doček koji će obeležiti duhovnu istoriju Trebinja
Eparhija zahumsko-hercegovačka i primorska pozvala je vernike da se pridruže dočeku koji počinje u 8.30 časova ispred Sabornog hrama Preobraženja Gospodnjeg. Mošti će tokom celog dana biti dostupne za celivanje i molitveno poklonjenje. U predvečerje, svečana litija proći će ulicama grada, noseći mošti svetiteljke, a potom će one ponovo biti vraćene u hram gde će verni moći da im pristupe u molitvi.
SPC
Ikona Svete i blažene Ane
Obretenje moštiju u tišini Mrkonjića
Ovaj događaj nas vraća u proleće 2023. godine. Na dan Svetog Marka, 8. maja, u tišini grobljanske crkve Svetog Nikolaja u Mrkonjićima, otkriveni su zemni ostaci majke Svetog Vasilija. Dugo čuvana tajna tog mesta izašla je na videlo, donoseći radost i utehu mnogima. Iako neplaniran, trenutak pronalaska doživljen je kao dar sa neba – tih, providan i ispunjen blagodaću.
Pod budnim okom arheologa, lekara i sveštenika, otkrivene su kosti položene u dostojanstvenom miru, skrštenih ruku i blage, svetle boje. Njihovo umivanje vinom, miris maslinovog i ružinog ulja i polaganje u drveni kivot pretvorili su se u čin koji je govorio o svetosti tišine i o životu koji ne prestaje ni kada telo počiva u zemlji.
SPC/Wikipedia/Milovan Bokic/Julia Raketic/Shutterstock
Crkva Svetog Nikole u Mrkonjićima
Put od obretenja do kanonizacije
Samo dva dana kasnije – 10. maja – dok su hodočasnici i dalje pristizali, kivot Svete Ane postavljen je u hram Svetog Vasilija, spreman da zasija u punom sjaju vere. Taj put, od obretenja do počinka u hramu, bio je uvod u kanonizaciju.
U maju 2025. godine, na redovnom zasedanju Svetog arhijerejskog sabora SPC u Beogradu, Sveta i blažena Ana zvanično je uvrštena u lik svetih. Njen praznik određen je za 13. maj, kao sećanje na majku koja je u tišini i predanošću odgajila velikog svetitelja.
Zato doček njenih moštiju u Trebinju nije samo protokolarni događaj. To je susret ljubavi i Hrista, spajanje prošlosti i sadašnjosti, trenutak kada se vera izražava i pogledom i tišinom. Pred moštima majke koja je, bez ikakve pompe, rodila i vaspitala svetitelja, vernici će moći da izgovore svoje molitve, ali i da u tišini iznesu ono što reči ne mogu obuhvatiti.
U manastiru posvećenom Svetom Pantelejmonu, vladika Pahomije služio je liturgiju, a litija, osvećenje slavskog kolača i beseda o milosrđu svetitelja ispunili su praznik radošću i molitvom.
U Sabornom hramu u Šapcu, sestrinstvo Svete mati Angeline obeležilo je praznik svoje nebeske zaštitnice, nastavljajući misiju milosrđa započetu 1953. godine i pozivajući nova pokolenja da joj se pridruže u delu ljubavi.
Vernici su u tišini odali počast mučenicima kusonjskim, stvarajući duboko emotivnu atmosferu koja inspiriše Srbe u Hrvatskoj da čuvaju sećanje svojih predaka.
U svojoj besedi za 10. petak po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički upozorava – koliko god Gospod činio čuda i pružao milost, naš odabir da Mu okrenemo leđa može imati strašne posledice.
Poglavar Srpske pravoslavne crkve je na početku Velikogospојinskog posta izrazio zabrinutost zbog nemira i podela, pozvavši narod da prekine sukobe i okrene se miru, ljubavi i jedinstvu, uz molitvu Presvetoj Bogorodici da zaštiti sve koji čeznu za mirom.
Dok je plamen uništavao okolinu crkve u Patrasu, hram i mošti svetitelja iz 20. veka ostali su neoštećeni – meštani tvrde da je u pitanju čudotvorna intervencija Svetog Gervazija.
U vreme mrsnih dana, kada se mirisi mlečnih jela i toplog hleba šire konacima, monahinje pripremaju salatu od sremuša — lekovitog zelenog dara prirode, koji u ovom receptu postaje hranljiv i lagan obrok, pogodan za doručak ili večeru.
U kuhinjama pravoslavnih domaćica, ova čorba se pripremala s ljubavlju – za praznike, slave i nedeljne porodične ručkove. Sada je pravo vreme da je ponovo otkrijete i spremite po originalnom receptu iz tradicije srpske kuhinje.
Otkrijte kako pivo pretvara ovo jednostavno jelo u ukusnu salatu sa istorijom dugom vekovima, zapisanu još 1855. u "Srbskom kuvaru" jeromonaha Jerotija iz Krušedola.
Pre dve godine, neposredno pred praznik Svetog Vasilija Ostroškog, u selu nadomak Trebinja obretene su mošti njegove majke Ane Jovanović. Njena svetost potvrđena je na nedavnom Saboru SPC.
Poglavar Srpske pravoslavne crkve je na početku Velikogospојinskog posta izrazio zabrinutost zbog nemira i podela, pozvavši narod da prekine sukobe i okrene se miru, ljubavi i jedinstvu, uz molitvu Presvetoj Bogorodici da zaštiti sve koji čeznu za mirom.
U Sabornom hramu u Šapcu, sestrinstvo Svete mati Angeline obeležilo je praznik svoje nebeske zaštitnice, nastavljajući misiju milosrđa započetu 1953. godine i pozivajući nova pokolenja da joj se pridruže u delu ljubavi.
Vernici su u tišini odali počast mučenicima kusonjskim, stvarajući duboko emotivnu atmosferu koja inspiriše Srbe u Hrvatskoj da čuvaju sećanje svojih predaka.
U manastiru posvećenom Svetom Pantelejmonu, vladika Pahomije služio je liturgiju, a litija, osvećenje slavskog kolača i beseda o milosrđu svetitelja ispunili su praznik radošću i molitvom.
Dok je plamen uništavao okolinu crkve u Patrasu, hram i mošti svetitelja iz 20. veka ostali su neoštećeni – meštani tvrde da je u pitanju čudotvorna intervencija Svetog Gervazija.
Poziv na zajedničku molitvu muslimana u centru grada izazvao je burne reakcije i zabrinutost vlasti zbog mogućeg narušavanja verskog mira u jednom od najosetljivijih područja Hercegovine.
Victoria de la Kruz, španska monahinja i misonarka, decenijama je rizikovala svoj život u posleratnom Japanu, spasavajući devojčice i žene iz kandži trgovine ljudima.
Vernici su u tišini odali počast mučenicima kusonjskim, stvarajući duboko emotivnu atmosferu koja inspiriše Srbe u Hrvatskoj da čuvaju sećanje svojih predaka.
Vernici su u tišini odali počast mučenicima kusonjskim, stvarajući duboko emotivnu atmosferu koja inspiriše Srbe u Hrvatskoj da čuvaju sećanje svojih predaka.