SVETO PISMO O ZDRAVOM NAČINU ŽIVOTA: Evo šta, prema biblijskom shvatanju, produžava život, a koje dve stvari ga znatno skraćuju – današnji pristupi su pogrešni
Sveto pismo nudi dublji i celovitiji pogled na zdrav način života - onaj koji obuhvata i telo i dušu, ali pre svega unutrašnje stanje čoveka.
U savremenom društvu, gde su društvene mreže i trendovi nametnuli stalnu potrebu za "boljom verzijom sebe“, stiče se utisak da gotovo vlada svojevrsna histerija oko zdravog načina života.
Sve više ljudi pribegava različitim režimima ishrane, detoks programima, fizičkim treninzima i mentalnim tehnikama koje obećavaju dugovečnost, smirenost i unutrašnji balans. Iako briga o telu i psihi nesumnjivo ima svoje mesto, često se zaboravlja da se zdravlje ne iscrpljuje samo u spoljašnjim navikama.
U tom kontekstu, Sveto pismo nudi dublji i celovitiji pogled na zdrav način života - onaj koji obuhvata i telo i dušu, ali pre svega unutrašnje stanje čoveka.
Prema Svetom pismu, istinsko zdravlje počinje oslobađanjem od unutrašnjih nemira. To kako je naglašeno, donosi dugovečnost. Ljubomora i gnev skraćuju dane, a briga pre vremena dovodi so preranog starenja.
"Svaka gorčina i gnev, i ljutina, i vika, i hula sa svakom zlobom, neka su daleko od vas (Ef. 4:31). Gnevite se, ali ne grešite; sunce da ne zađe u gnevu vašem (Ef. 4:26). Ljubomora i gnev skraćuju dane, a briga pre vremena dovodi starost (Sir. 30:26)".
Čovek se poziva na budnost nad sobom i svojim rečima, jer upravo iz srca i uma proizlaze i mir i nemir:
"Nikakva rđava reč da ne izlazi iz usta vaših…" (Ef. 4:29).
Dalje, naglašava se važnost umerenosti i samokontrole, kako u telesnim, tako i u materijalnim potrebama.
"Jer niko ne živi onim što je suviše bogat" (Lk. 12:15), kao i upozorenje: "Kakva je korist čoveku da ceo svet zadobije, a duši svojoj naudi?" (Mk. 8:36).
U tom svetlu, zdravlje nije rezultat gomilanja, već pravilnog odnosa prema onome što imamo.
Posebno mesto zauzima umerenost u jelu i piću:
Shutterstock/Pixel-Shot
Sveto pismo upozorava na opasnost od prejedanja
"Protiv vina se ne pokazuj hrabrim, jer mnoge je pogubilo vino (Sir. 31:29). Vino donosi jad duši, kada se pije mnogo (Sir. 31:34). Ni lakomci, ni lopovi, ni pijanice, ni opadači, ni otimači, neće naslediti Carstvo Božije (1 Kor. 6:10)".
"Zlo je za čoveka koji jede sa spoticanjem (Rim. 14:20). Jedi kao čovek ono što ti je ponuđeno i ne prejedaj se (Sir. 31:18). Zdrav san biva ako je stomak umereno napunjen (Sir. 31:22)".
Zdrav život podrazumeva i rad, red i odgovornost:
"I sve što god činite, od srca činite, kao Gospodu, a ne kao ljudima (Kol. 3:23). I da se usrdno starate da živite mirno, i da gledate svoja posla, i da radite svojim sopstvenim rukama (1 Sol. 4:11). Ako neko neće da radi, neka i ne jede (2 Sol. 3:10). Ne odvraćaj se od teškog rada i od zemljoradnje koju je ustanovio Višnji (Sir. 10:15)".
U vremenu kada se nude brojna "rešenja" za stres i nezadovoljstvo, Sveto pismo nudi jednostavan, ali zahtevan put, prihvatanje života sa zahvalnošću:
Freepik
Prema Svetom pismu tajna dugovećnosti i zdravog života je lepim mislima i pravilnom odnosu prema svetu
"Za sve blagodarite" (1 Sol. 5:18), kao i poziv da se zlo ne vraća zlom, već dobrim (Rim. 12:21).
Na kraju, pogled na zdravlje sažima se u unutrašnjem usmerenju čoveka:
"Što god je istinito, što god je pošteno, što god je pravedno… to mislite" (Fil. 4:8).
Drugim rečima, zdrav način života ne počinje jelovnikom ili vežbom, već mislima, stavovima i odnosom prema svetu.
Upravo tu leži ključna razlika između savremenih trendova i hrišćanskog učenja - dok današnji pristupi često polaze od spolja ka unutra, Sveto pismo ukazuje da se pravi balans postiže obrnutim putem - iznutra ka spolja.
Stvarni post privodi čoveka smirenju. A u smirenju čovek stiče saznanje, da za čoveka spasenje leži jedino u Bogu, u njegovoj milosti, govorio je patrijarh Pavle.
Reči arhimandrita Amvrosija osvetljavaju put ka telesnom zdravlju i duhovnom miru, otkrivajući kako post i povratak prirodnim vrednostima mogu osloboditi organizam od otrova modernog života.
Mnogi su pešačili do Ostroga kako bi se poklonili moštima Svetog Vasilija, dok su poruke sa liturgije i svedočenja vernika još jednom pokazali zašto je ova svetinja jedno od najvažnijih mesta pravoslavlja.
Nakon transplantacije jetre u Istanbulu, uprkos ogromnoj žrtvi prijatelja koji je pokušao da mu spasi život donacijom organa, jerej Bogdan Stjepanović okončao je svoj ovozemaljski život.
Predstojatelj Srpske pravoslavne crkve uputio je snažnu i emotivnu čestitku u kojoj ističe duhovno zajedništvo, istorijsku povezanost i poruku koja je odjeknula širom pravoslavnog sveta.
U molitvi upućenoj jednom od najvoljenijih srpskih svetitelja sabrane su nade, zahvalnosti i molbe koje vernici izgovaraju u najtežim životnim trenucima, tražeći mir u duši, zdravlje i duhovnu podršku.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
U molitvi upućenoj jednom od najvoljenijih srpskih svetitelja sabrane su nade, zahvalnosti i molbe koje vernici izgovaraju u najtežim životnim trenucima, tražeći mir u duši, zdravlje i duhovnu podršku.
U besedi za utorak 5. sedmice po Vaskrsu, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički govori o Hristovoj ljubavi koja ne prolazi kroz filter ljudskog razuma i pokazuje šta se u čoveku zapravo opire onome što bi ga moglo preobraziti.
U Sabornom hramu Hristovog Vaskrsenja služena zaupokojena liturgija za Jovana Kneževića, uz prisustvo mitropolita Joanikija i brojnih vernika; emotivni oproštaj nastavljen molitvom i ispraćajem ka manastiru Kosijerevo.
Eparhija zagrebačko-ljubljanska ne ostavlja prostor za relativizaciju – traži odgovornost, upozorava na posledice i ukazuje da je pogođeno nešto mnogo dublje od same svetinje
Dobrun kod Višegrada krije priču o monasima, carevima, razaranjima i obnovama koje prkose vremenu, mesto gde se slojevi istorije ne čitaju, nego osećaju pod nogama i u tišini zidova.
U molitvi upućenoj jednom od najvoljenijih srpskih svetitelja sabrane su nade, zahvalnosti i molbe koje vernici izgovaraju u najtežim životnim trenucima, tražeći mir u duši, zdravlje i duhovnu podršku.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog Vasilija Ostroškog Čudotvorca po starom i Svetog Epifanija Kiparskog po novom kalendaru. Katolici obeležavaju spomendan Svetog Leopolda Mandića, dok Jevreji i muslimani nemaju univerzalno priznat veliki praznik.