SVETO PISMO O ZDRAVOM NAČINU ŽIVOTA: Evo šta, prema biblijskom shvatanju, produžava život, a koje dve stvari ga znatno skraćuju – današnji pristupi su pogrešni
Sveto pismo nudi dublji i celovitiji pogled na zdrav način života - onaj koji obuhvata i telo i dušu, ali pre svega unutrašnje stanje čoveka.
U savremenom društvu, gde su društvene mreže i trendovi nametnuli stalnu potrebu za "boljom verzijom sebe“, stiče se utisak da gotovo vlada svojevrsna histerija oko zdravog načina života.
Sve više ljudi pribegava različitim režimima ishrane, detoks programima, fizičkim treninzima i mentalnim tehnikama koje obećavaju dugovečnost, smirenost i unutrašnji balans. Iako briga o telu i psihi nesumnjivo ima svoje mesto, često se zaboravlja da se zdravlje ne iscrpljuje samo u spoljašnjim navikama.
U tom kontekstu, Sveto pismo nudi dublji i celovitiji pogled na zdrav način života - onaj koji obuhvata i telo i dušu, ali pre svega unutrašnje stanje čoveka.
Prema Svetom pismu, istinsko zdravlje počinje oslobađanjem od unutrašnjih nemira. To kako je naglašeno, donosi dugovečnost. Ljubomora i gnev skraćuju dane, a briga pre vremena dovodi so preranog starenja.
"Svaka gorčina i gnev, i ljutina, i vika, i hula sa svakom zlobom, neka su daleko od vas (Ef. 4:31). Gnevite se, ali ne grešite; sunce da ne zađe u gnevu vašem (Ef. 4:26). Ljubomora i gnev skraćuju dane, a briga pre vremena dovodi starost (Sir. 30:26)".
Čovek se poziva na budnost nad sobom i svojim rečima, jer upravo iz srca i uma proizlaze i mir i nemir:
"Nikakva rđava reč da ne izlazi iz usta vaših…" (Ef. 4:29).
Dalje, naglašava se važnost umerenosti i samokontrole, kako u telesnim, tako i u materijalnim potrebama.
"Jer niko ne živi onim što je suviše bogat" (Lk. 12:15), kao i upozorenje: "Kakva je korist čoveku da ceo svet zadobije, a duši svojoj naudi?" (Mk. 8:36).
U tom svetlu, zdravlje nije rezultat gomilanja, već pravilnog odnosa prema onome što imamo.
Posebno mesto zauzima umerenost u jelu i piću:
Shutterstock/Pixel-Shot
Sveto pismo upozorava na opasnost od prejedanja
"Protiv vina se ne pokazuj hrabrim, jer mnoge je pogubilo vino (Sir. 31:29). Vino donosi jad duši, kada se pije mnogo (Sir. 31:34). Ni lakomci, ni lopovi, ni pijanice, ni opadači, ni otimači, neće naslediti Carstvo Božije (1 Kor. 6:10)".
"Zlo je za čoveka koji jede sa spoticanjem (Rim. 14:20). Jedi kao čovek ono što ti je ponuđeno i ne prejedaj se (Sir. 31:18). Zdrav san biva ako je stomak umereno napunjen (Sir. 31:22)".
Zdrav život podrazumeva i rad, red i odgovornost:
"I sve što god činite, od srca činite, kao Gospodu, a ne kao ljudima (Kol. 3:23). I da se usrdno starate da živite mirno, i da gledate svoja posla, i da radite svojim sopstvenim rukama (1 Sol. 4:11). Ako neko neće da radi, neka i ne jede (2 Sol. 3:10). Ne odvraćaj se od teškog rada i od zemljoradnje koju je ustanovio Višnji (Sir. 10:15)".
U vremenu kada se nude brojna "rešenja" za stres i nezadovoljstvo, Sveto pismo nudi jednostavan, ali zahtevan put, prihvatanje života sa zahvalnošću:
Freepik
Prema Svetom pismu tajna dugovećnosti i zdravog života je lepim mislima i pravilnom odnosu prema svetu
"Za sve blagodarite" (1 Sol. 5:18), kao i poziv da se zlo ne vraća zlom, već dobrim (Rim. 12:21).
Na kraju, pogled na zdravlje sažima se u unutrašnjem usmerenju čoveka:
"Što god je istinito, što god je pošteno, što god je pravedno… to mislite" (Fil. 4:8).
Drugim rečima, zdrav način života ne počinje jelovnikom ili vežbom, već mislima, stavovima i odnosom prema svetu.
Upravo tu leži ključna razlika između savremenih trendova i hrišćanskog učenja - dok današnji pristupi često polaze od spolja ka unutra, Sveto pismo ukazuje da se pravi balans postiže obrnutim putem - iznutra ka spolja.
Stvarni post privodi čoveka smirenju. A u smirenju čovek stiče saznanje, da za čoveka spasenje leži jedino u Bogu, u njegovoj milosti, govorio je patrijarh Pavle.
Reči arhimandrita Amvrosija osvetljavaju put ka telesnom zdravlju i duhovnom miru, otkrivajući kako post i povratak prirodnim vrednostima mogu osloboditi organizam od otrova modernog života.
Nekada redovan izbor u danima dugih postova, ovaj recept pokazuje kako od skromnih namirnica nastaje topao i hranljiv obrok koji se dugo pamti i lako vraća na trpezu.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog mučenika Agapija po starom i Prepodobnog mučenika Evstratija Pečerskog po novom kalendaru. Katolici slave Svetu Prisku, dok muslimani i Jevreji danas nemaju većeg opšteg praznika
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
Mladenci sve češće biraju sredu i petak za venčanja, uprkos tome što Crkva te dane smatra neprimerenim za slavlje, a sveštenici upozoravaju na sve učestalije pokušaje zaobilaženja pravila.
Predsednik Vrhovnog sabora Islamske zajednice Srbije otvara lične i duhovne teme – od značenja praznika, preko tišine posta i borbe sa sopstvenim egom, do sećanja na svoje odrastanje i poruka o snazi zajedništva među ljudima.
Od zajedničke molitve na musali do susreta za porodičnom trpezom, praznični dani donose posebnu kulturu ophođenja u kojoj svaka izgovorena čestitka nosi poruku poštovanja, vere i bliskosti među ljudima
Ketrin Krik je od audicija za filmove došla do punih arena i miliona pregleda, uz egzorcizme obećava isceljenja, dok verski analitičari upozoravaju da iza svega stoji zloupotreba vere i profit.
U besedi za petak 5. sedmice Velikog posta, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički govori o trenutku kada je Isus, stojeći pred osudom i porugom, izgovorio istinu koja nadilazi svaku ljudsku presudu.