Shutterstock/Andrii Koval/Republika/Printscreen you tubeRiba
U pravoslavnom hrišćanstvu, pojam posna ne znači nužno da nešto ne sadrži meso u biološkom smislu, kaže teolog Aleksandar Đurđević.
Tokom posta, vernicima je dozvoljeno da jedu samo riblje meso (makar ponekad kao tokom sadašnjeg Vaskršnjeg posta), ali mnogi se pitaju – zašto je meso ribe posno, a meso drugih životinja nije.
Ovo pitanje ima teološke, kulturne i praktične osnove.
U hrišćanstvu, riba se smatra lakšom hranom, simbolizuje duhovno čišćenje i nije toliko "krvava“ kao meso kopnenih životinja. Zbog toga se često smatra izuzetkom u postnoj ishrani.
- Hrana koja se jede u toku posta je ista ona koju su u doba Rimljana vernici mogli sebi da priušte, a to su riba i povrće - naveo je on na svom Instagram profilu.
Dodao je da riba i morski plodovi nisu smatrani luksuznom hranom u biblijsko vreme, dok danas to jesu.
Republika
Aleksandar Đurđević
- Riba nije toplokrvna životinja i njeno meso podleže drugačijoj klasifikaciji nego meso sisara ili nekih ptica. Ovo razlikovanje ima korene u drevnoj crkvenoj praksi, gde je meso toplokrvne životinje predstavljalo luksuz i bilo simbol uživanja, dok je riba bila skromnija hrana. U pravoslavnom hrišćanstvu, pojam posna ne znači nužno da nešto ne sadrži meso u biološkom smislu, već se odnosi na tradiciju i duhovno značenje posta - objasnio je Đurđević.
Riba je istorijski smatrana jednostavnijom i skromnijom hranom i bilo je lakše uloviti ribu nego čuvati stoku.
- Takođe, njen ulov nije bio luksuz kao uzgoj stoke, što je isto klasifikovalo kao posnu hranu. Riba ima poseban značaj u hrišćanstvu i ona je simbol prvih hrišćana - zaključio je.
Otac Srboljub Miletić se svojevremeno ovim pitanjem bavio i na sajtu Svetosavlje i rekao da se, između ostalog, riblje meso svrstava u posnu hranu jer različito utiče na raspoloženje od mesa ostalih životinja.
Shutterstock/Jacek Chabraszewski
Riba
- Riba se ne jede u toku svakog posta. Ima sedam vrsta, ili nivoa posta, od nule do mesa; t.j. od neuzimanja nikakve hrane, kao na primer na Veliki petak, pa do uzimanja mesa. Sveti oci ni morsku hranu ne posmatraju isto, već je dele na beskrvnu, kao što su rakovi, školjke, lignje, i krvnu, u koju spada riba. . Ni ove dve vrste vodenih životinja se ne jedu uvek, i postoji pravilo i o tome. Zašto je to tako, ima sasvim određenih razloga, jer hrana utiče i na naše raspoloženje. Riba uopšte ne deluje na naš organizam i raspoloženje isto kao, na primer, svinjsko meso - objasnio je otac Srba.
Sećanje na njega takođe nas podseća na događaj iz vremena cara Julijana Odstupnika, koji je pokušao da vrati Rimsko carstvo u idolopoklonstvo i odbaci hrišćanstvo.
Uzmite danas sve moguće dijete, koje lekari prepisuju. Lečenje od raka, Brojsova metoda, 40 dana se ništa ne jede, kao što nije Hristos nije jeo 40 dana u pustinji, kaže otac Jovan Radović.
Ajeti 50:15-16, izdvojeni za 15. novembar, podsećaju na neprekidnu Božiju pažnju i moć stvaranja, izazivajući razmišljanje o odgovornosti, sudbini i unutrašnjem životu svakog čoveka.
Od modelinga i Jutjuba do neočekivane hirotonije, brzog raščinjenja i hapšenja koje je otvorilo „Pandorinu kutiju“ - šta krije telefon oca Partenija i kako bi njegovi podaci mogli da razotkriju čitavu kriminalnu strukturu.
Od prenosa posmrtnih ostataka pesnika iz Amerike do današnje uloge hrama na Crkvini kao duhovnog i kulturnog središta – priča o svetinji koja je postala znak prepoznavanja Trebinja.
Od pažljivo prženog luka do mirisa ljute paprika - otkrijte tajnu starinskog monaškog ribljeg paprikaša koji spaja duh pravoslavnog života i prazničnih trpeza.
Jedinstvena kombinacija ječma, pasulja, povrća i dimljenog mesa vraća nas u kuhinje naših predaka, čuvajući duh starih domaćinstava i porodične molitve kroz generacije.
Nekada nezaobilazna na prazničnim trpezama, ova poslastica se pravila sa strpljenjem i ljubavlju — donosimo autentičan recept koji će vaš dom ispuniti toplinom i mirisom svečanosti.
U svojoj knjizi o unutrašnjem miru otac Simeon Kragiopulos ne nudi utehu, već put do slobode od nevidljivog pritiska koji vlada životom modernog čoveka.
Od modelinga i Jutjuba do neočekivane hirotonije, brzog raščinjenja i hapšenja koje je otvorilo „Pandorinu kutiju“ - šta krije telefon oca Partenija i kako bi njegovi podaci mogli da razotkriju čitavu kriminalnu strukturu.
Od prenosa posmrtnih ostataka pesnika iz Amerike do današnje uloge hrama na Crkvini kao duhovnog i kulturnog središta – priča o svetinji koja je postala znak prepoznavanja Trebinja.
U najvećoj medicinskoj ustanovi u zemlji proslavljena je krsna slava, a priča o hramu koji je preživeo rat, zaborav i preobražaj u mrtvačnicu otkriva koliko je ovo mesto važno za bolesnike, lekare i grad.
Kad su mu rekli da je jedina šansa transplantacija srca, brat Goran nije odustao. Iz bolničke sobe krenuo je na put duhovnog isceljenja ka Hilandaru, gde je pronašao snagu za novi život.
Na trpezi ljubavi u porti Crkve Ružica, poglavar Srpske pravoslavne crkve poručio je vernicima da najveća bitka svakog čoveka nije spoljašnja, već u srcu.
Vernici im se obraćaju u trenucima bolesti, straha i nevolja — njihovo besplatno služenje i zagovor kod Hrista donose zdravlje, utehu i snagu za životne borbe.
Tribina o AI tehnologiji u Crkvi izazvala je oštre reakcije monaha svetinje kraj Golupca, koji tvrde da su kritike zlonamerne i da dodatno remete crkveno jedinstvo.