Shutterstock/Andrii Koval/Republika/Printscreen you tubeRiba
U pravoslavnom hrišćanstvu, pojam posna ne znači nužno da nešto ne sadrži meso u biološkom smislu, kaže teolog Aleksandar Đurđević.
Tokom posta, vernicima je dozvoljeno da jedu samo riblje meso (makar ponekad kao tokom sadašnjeg Vaskršnjeg posta), ali mnogi se pitaju – zašto je meso ribe posno, a meso drugih životinja nije.
Ovo pitanje ima teološke, kulturne i praktične osnove.
U hrišćanstvu, riba se smatra lakšom hranom, simbolizuje duhovno čišćenje i nije toliko "krvava“ kao meso kopnenih životinja. Zbog toga se često smatra izuzetkom u postnoj ishrani.
- Hrana koja se jede u toku posta je ista ona koju su u doba Rimljana vernici mogli sebi da priušte, a to su riba i povrće - naveo je on na svom Instagram profilu.
Dodao je da riba i morski plodovi nisu smatrani luksuznom hranom u biblijsko vreme, dok danas to jesu.
Republika
Aleksandar Đurđević
- Riba nije toplokrvna životinja i njeno meso podleže drugačijoj klasifikaciji nego meso sisara ili nekih ptica. Ovo razlikovanje ima korene u drevnoj crkvenoj praksi, gde je meso toplokrvne životinje predstavljalo luksuz i bilo simbol uživanja, dok je riba bila skromnija hrana. U pravoslavnom hrišćanstvu, pojam posna ne znači nužno da nešto ne sadrži meso u biološkom smislu, već se odnosi na tradiciju i duhovno značenje posta - objasnio je Đurđević.
Riba je istorijski smatrana jednostavnijom i skromnijom hranom i bilo je lakše uloviti ribu nego čuvati stoku.
- Takođe, njen ulov nije bio luksuz kao uzgoj stoke, što je isto klasifikovalo kao posnu hranu. Riba ima poseban značaj u hrišćanstvu i ona je simbol prvih hrišćana - zaključio je.
Otac Srboljub Miletić se svojevremeno ovim pitanjem bavio i na sajtu Svetosavlje i rekao da se, između ostalog, riblje meso svrstava u posnu hranu jer različito utiče na raspoloženje od mesa ostalih životinja.
Shutterstock/Jacek Chabraszewski
Riba
- Riba se ne jede u toku svakog posta. Ima sedam vrsta, ili nivoa posta, od nule do mesa; t.j. od neuzimanja nikakve hrane, kao na primer na Veliki petak, pa do uzimanja mesa. Sveti oci ni morsku hranu ne posmatraju isto, već je dele na beskrvnu, kao što su rakovi, školjke, lignje, i krvnu, u koju spada riba. . Ni ove dve vrste vodenih životinja se ne jedu uvek, i postoji pravilo i o tome. Zašto je to tako, ima sasvim određenih razloga, jer hrana utiče i na naše raspoloženje. Riba uopšte ne deluje na naš organizam i raspoloženje isto kao, na primer, svinjsko meso - objasnio je otac Srba.
Sećanje na njega takođe nas podseća na događaj iz vremena cara Julijana Odstupnika, koji je pokušao da vrati Rimsko carstvo u idolopoklonstvo i odbaci hrišćanstvo.
Uzmite danas sve moguće dijete, koje lekari prepisuju. Lečenje od raka, Brojsova metoda, 40 dana se ništa ne jede, kao što nije Hristos nije jeo 40 dana u pustinji, kaže otac Jovan Radović.
Iza istog praznika kriju se potpuno različiti običaji - od stroge liturgijske tradicije do živopisnih narodnih rituala koji se vekovima prenose s kolena na koleno.
U besedi za utorak 6. sedmice Velikog posta, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički nas vodi kroz trenutak Getsimanije u kojem Isus bira stradanje umesto odbrane, otkrivajući veličinu ljubavi i milosti Božje.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog Kirila Jerusalimskog po starom i Svetog Ipatija po novom kalendaru. Katolici slave Svetog proroka Amosa, dok muslimani i Jevreji danas nemaju većeg opšteg praznika.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
Svakodnevni nemir i neispunjene želje često nas zbunjuju, ali pouka blaženopočivšeg patrijarha govori kako čekanje može biti put ka većim blagoslovima.
U besedi za sredu 5. sedmice Velikog posta, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički upozorava da svi narodi moraju stati pred Hrista, a ono što danas odlučimo o veri oblikuje večnu sudbinu svakog od nas.
Iza istog praznika kriju se potpuno različiti običaji - od stroge liturgijske tradicije do živopisnih narodnih rituala koji se vekovima prenose s kolena na koleno.
U besedi za utorak 6. sedmice Velikog posta, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički nas vodi kroz trenutak Getsimanije u kojem Isus bira stradanje umesto odbrane, otkrivajući veličinu ljubavi i milosti Božje.
Svakodnevni nemir i neispunjene želje često nas zbunjuju, ali pouka blaženopočivšeg patrijarha govori kako čekanje može biti put ka većim blagoslovima.
Godinama je dolazio i bez objašnjenja zastajao na istom mestu u hramu u Libertivilu, sve dok nije razumeo šta ga tamo uporno vraća i odlučio da promeni svoj život.
Predsednik Vrhovnog sabora Islamske zajednice Srbije otvara lične i duhovne teme – od značenja praznika, preko tišine posta i borbe sa sopstvenim egom, do sećanja na svoje odrastanje i poruka o snazi zajedništva među ljudima.
Od zajedničke molitve na musali do susreta za porodičnom trpezom, praznični dani donose posebnu kulturu ophođenja u kojoj svaka izgovorena čestitka nosi poruku poštovanja, vere i bliskosti među ljudima
Dok mnogi tragaju za savršenim bojama i modernim tehnikama, iz svetinje pored Golupca stiže podsećanje na način koji donosi i ukus i dugotrajnost, ali i pouku šta zapravo znači sačuvati tradiciju.