MUDRAC KOJI SE SVIM SRCEM BORIO ZA PRAVOSLAVLJE: Danas je Sveti Sofronije Jerusalimski
Sveti Sofronije je napisao žitije svete Marije Egipćanke, sastavio čin velikog vodoosvećenja, i uveo u razna bogosluženja neke nove himne i pesme.
Osnovao je dvanaest manastira, u svakome u početku bilo po dvanaest monaha.
Srpska pravoslavna crkva danas slavi Svetog Benedikta Nursijskog.
Prepodobni Benedikt iz Nursije u Italiji (480-543), brat blizanac svete Sholastike, smatra se ocem zapadnog monaštva u Evropi i jednim od najvećih svetih otaca Hristove vere.
Rođen u Nursijskoj oblasti u Italiji 480. godine, od roditelja bogatih i znamenitih. U školi se nije zadržao dugo, "jer sam uvide da zbog knjižnog učenja može izgubiti veliki razum duše svoje”.
I iziđe iz škole "nenaučen mudrac i razuman neznalac“.
"Pobegne u neki manastir gde ga inok Roman zamonaši, posle čega povuče se u jednu vrletnu goru gde u pećini osta preko tri godine na velikom trudu oko svoje duše. Roman mu donošaše hleba i spuštaše sa vrletne stene na kanapu do pred pećinu", piše u žitijama.
Kad se pročulo po okolini, on, da bi izbegao slavu od ljudi, udaljio se iz te pećine. Bio je prema sebi vrlo surov.
"Jednom kad ga nečisti bes telesne pohoti spopade, on se skide nag i valjaše po koprivi i trnju, dok ne odstrani od sebe i svaku pomisao o ženi".
Bog je bio mnogim darovim: proziraše, isceljivaše, izgonjaše zle duhove, vaskrsavaše mrtve, javljaše se drugima i na javi i na daljini u snu.
"Jedanput prozre, da mu je naslužena čaša vina s otrovom. On prekrsti čašu, i čaša pršte".
Osnovao je dvanaest manastira, u svakome u početku bilo po dvanaest monaha.
Docnije se stvorio naročiti red benediktinaca, koji i danas postoji u Rimokatoličkoj crkvi.
Šest dana pred smrt, naredio je da se otvori njegov grob, ranije pripremljeni, jer je prozreo da mu je kraj blizu.
Sabrao je sve monahe, posavetovao ih i posle toga se upokojio.
Kad je Sveti Benedikt ispustio dušu, dva monaha, jedan na putu, a drugi opet u nekoj udaljenoj ćeliji na molitvi, videše istovremeno istu viziju: put od zemlje do nebesa zastrt skupocenim tkaninama i osvetljen po stranama redovima ljudi; na vrhu toga puta stajaše neki čovek neopisane krasote i svetlosti, koji im reče, da je taj put spremljen za Benedikta, Bogu omiljenoga.
Po toj viziji ta dva brata saznadoše da je njihov dobri iguman otišao iz ovoga sveta. Skončao je mirno 543. godine.
Sveti Sofronije je napisao žitije svete Marije Egipćanke, sastavio čin velikog vodoosvećenja, i uveo u razna bogosluženja neke nove himne i pesme.
Svojim duhovnim iskustvima, koja je doživeo pod neposrednim uticajem Duhovne lestvice Jovana Lestvičnika, a koja je i zapisao, Simeon je udario temelje isihazmu.
Nema ništa što u Bogu neće biti dobro, tvrdi otac Makarije.
Nikifor je službovao nekoliko godina na dvoru u istom zvanju kao i njegov otac. Ali, ostavio je dvor i udaljio se do obale Bosfora i tamo sagradio manastir.
Napisao je mnoga poučna dela na grčkom i latinskom jeziku. Naročito je čuvena njegova grčko-latinska Sintagma.
Snaga nije u tome da se držimo onih koji nas povređuju, već u mudrosti da volimo i cenimo one koji nas ne ostavljaju i ne izdaju.
Priča o Marti i Mariji i momentu kada ih je posetio Isus Hrist je dobro poznata svima koji su čitali Bibliju i slušali bogosluženja.
Kada je sredina agresivna, dečija psiha se jednostavno lomi, kaže otac Valerije
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svete mučenice Veru, Nadu i Ljubav i majku im Sofiju po starom kalendaru, dok po novom slave Svetog Grigorija Jermenskog. Katolička crkva obeležava Svetog Jeronima. Jevreji obeležavaju peti dan Sukota, dok muslimani nemaju veliki praznik.
U Rimu za vreme cara Adrijana četiri hrišćanke odbile su da prinesu žrtvu idolskoj boginji Artemidi, a majka je svoje kćeri do poslednjeg trenutka učvršćivala u veri i učila ih da ne pokleknu pred strahom.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetu velikomučenicu Jefimiju po starom kalendaru, dok po novom slave Prepodobnog Kirijaka Otšelnika. Katolička crkva obeležava Svete arhanđele Mihajla, Gavrila i Rafaila. Jevreji obeležavaju četvrti dan Sukota, dok muslimani danas nemaju veliki praznik.
Njeno stradanje počelo je nakon što je zajedno sa još 48 hrišćana odbila da učestvuje u prinošenju žrtava idolima.
Posle razaranja 2004. godine, u Prizren su se vratili učenici, nastava i crkveno pojanje, a obnovljeni kompleks danas ponovo služi svojoj prvobitnoj nameni.
U Pećkoj patrijaršiji raste crni dud star oko 750 godina koji čuva narodna kazivanja o opstanku i obnovi srpskog naroda na Kosmetu.
Crkva Pokrova Presvete Bogorodice podignuta je na mestu za koje predanje kaže da je kneginja Milica na njemu podigla oltar u spomen na kosovske junake, a sada je dobila dar koji treba da traje generacijama.
Mila i Anja kreću sa majkom i bakom do stare crkve, ali kada iz šume začuju neobično zvonce, njihovo putovanje pretvara se u uzbudljivu avanturu koja će ih odvesti do svetog izvora i otkriti dragocenu porodičnu uspomenu.
Rumunski duhovnik objašnjava da post, molitva, milostinja i uzdržanje sami po sebi nisu dovoljni, jer je za Boga važno i sa kakvom namerom čovek čini ono što izgleda kao dobro.
Svetom liturgijom počelo je praznovanje, a nakon osvećenja Krsta usledio je kulturno-umetnički program uz nastupe horova i ansambala iz Bele Crkve, Beograda i Raške.
Poglavar Srpske pravoslavne crkve istakao značaj brige o čoveku kao celovitoj ličnosti, posebno ukazavši na mesto molitve u zdravstvenim ustanovama.