Nema ništa što u Bogu neće biti dobro, tvrdi otac Makarije.
U današnjem brzom i informacijama pretrpanom svetu, sve je veći broj ljudi koji se suočavaju sa anksioznošću.
Ovaj tihi, ali destruktivni neprijatelj postao je svakodnevna stvarnost za mnoge, nezavisno od njihovih godina, statusa ili životnih okolnosti. Osobe sa anksioznošću ne žive samo pod stresom - one doslovno žive u paklu svojih misli.
Shutterstock
Anksioznost, Ilustracija
Anksioznost nije samo “uznemirenost”, to je duboko ukorenjen strah i sumnja, često bez konkretne osnove. Anksiozni ljudi konstantno osećaju kao da nešto loše može da se dogodi, bez obzira što ne postoji nikakva konkretna pretnja. Svaka misao, svaka sitnica, postaje povod za najcrnji scenario u njihovoj glavi.
Zamišljaju najgore moguće ishode, brinu o stvarima koje se možda nikada neće dogoditi, a svaki problem je u njihovim očima prevelik za rešavanje.
Jeromonah Makarije, iguman manastira Savina, govoreći o temeljima duhovnog života u emisiji "Vrlinoslov" na TV Hram, pričao je kako ljudi nemaju razloga za brigu, objasnio je i zašto, a ujedno tako dao i savet svim anksioznim ljudima, kako najlaše da prebrode ovo stanje.
SPC
Otac Makarije
- Prezirite svaku misao koja vam govori da nešto neće biti dobro. Jer, to nije istina. Nema ništa što u Bogu neće biti dobro. Ne postoji. Čak u logici našoj dešava se nešto loše, u nekoj našoj zemaljskoj dimenziji, ali u Bogu nepostoji ništa loše. Nemojte biti zabrinuti. Odbacujte svaku misao i nadajte se na Boga, u svemu. To će biti istinska vera i Bog vas neće ostaviti, nikoga neće ostaviti.
Otac Makarije je objasnio i kako dostići radost.
- Odnos istinskog pokajanja sa Bogom i istinskog pokajanja jeste radost. Radost da sam ja odlučio da neću više da grešim. Svim srcem i svim svojim bićem.
Pratite kalendar dana na vodi, ulju i ribi, otkrijte praktične recepte za doručak, ručak i večeru i produbite svoje duhovno iskustvo tokom ovog svetog perioda.
Pravoslavna crkva oduvek je nudila drugačiji pogled na čoveka – ne samo kao telesno i psihološko biće, već kao biće koje svoje ispunjenje pronalazi u zajednici sa Bogom.
U Lekelu kod Tepelena, na jugu Albanije, vatrena stihija pretvorila je u pepeo pravoslavni hram iz 1800, dok su eksplozije bombi unele dodatnu paniku među meštane koji su bežali iz svojih domova.
Opštežiće se svakako vezuje za drevno monaško predanje, a idioritmijski poredak je karakterističan za prelomne istorijske trenutke, doba pozne Vizantije i period turske vlasti.
U vreme mrsnih dana, kada se mirisi mlečnih jela i toplog hleba šire konacima, monahinje pripremaju salatu od sremuša — lekovitog zelenog dara prirode, koji u ovom receptu postaje hranljiv i lagan obrok, pogodan za doručak ili večeru.
U kuhinjama pravoslavnih domaćica, ova čorba se pripremala s ljubavlju – za praznike, slave i nedeljne porodične ručkove. Sada je pravo vreme da je ponovo otkrijete i spremite po originalnom receptu iz tradicije srpske kuhinje.
Otkrijte kako pivo pretvara ovo jednostavno jelo u ukusnu salatu sa istorijom dugom vekovima, zapisanu još 1855. u "Srbskom kuvaru" jeromonaha Jerotija iz Krušedola.
Čovek je stvoren da voli i da bude voljen. Ima takav ogroman potencijal u sebi, po slici Božjoj je stvoren i stvoren je da voli. I ako ne voli, ako tu ljubav koju ima ne dadne, ne podeli, ne potroši, ona ostaje u njemu i vraća mu se kao bumerang, istakao je otac Vasilije.
Pratite kalendar dana na vodi, ulju i ribi, otkrijte praktične recepte za doručak, ručak i večeru i produbite svoje duhovno iskustvo tokom ovog svetog perioda.
Pravoslavna crkva oduvek je nudila drugačiji pogled na čoveka – ne samo kao telesno i psihološko biće, već kao biće koje svoje ispunjenje pronalazi u zajednici sa Bogom.
U Lekelu kod Tepelena, na jugu Albanije, vatrena stihija pretvorila je u pepeo pravoslavni hram iz 1800, dok su eksplozije bombi unele dodatnu paniku među meštane koji su bežali iz svojih domova.
Opštežiće se svakako vezuje za drevno monaško predanje, a idioritmijski poredak je karakterističan za prelomne istorijske trenutke, doba pozne Vizantije i period turske vlasti.
U Lekelu kod Tepelena, na jugu Albanije, vatrena stihija pretvorila je u pepeo pravoslavni hram iz 1800, dok su eksplozije bombi unele dodatnu paniku među meštane koji su bežali iz svojih domova.
Opštežiće se svakako vezuje za drevno monaško predanje, a idioritmijski poredak je karakterističan za prelomne istorijske trenutke, doba pozne Vizantije i period turske vlasti.
Taj 3. maj 2023. promenio je sve - u životima porodica nastradalih, u obrazovnom sistemu, ali i u društvenoj svesti o bezbednosti, roditeljstvu i mentalnom zdravlju mladih.
U besedi za 9. sredu po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički podseća da nas očekuje trenutak koji će zauvek razdvojiti pravedne od nepravednih, radost od žalosti, svetlost od tame — i da nas taj čas može zateći nespremne.