Nema ništa što u Bogu neće biti dobro, tvrdi otac Makarije.
U današnjem brzom i informacijama pretrpanom svetu, sve je veći broj ljudi koji se suočavaju sa anksioznošću.
Ovaj tihi, ali destruktivni neprijatelj postao je svakodnevna stvarnost za mnoge, nezavisno od njihovih godina, statusa ili životnih okolnosti. Osobe sa anksioznošću ne žive samo pod stresom - one doslovno žive u paklu svojih misli.
Shutterstock
Anksioznost, Ilustracija
Anksioznost nije samo “uznemirenost”, to je duboko ukorenjen strah i sumnja, često bez konkretne osnove. Anksiozni ljudi konstantno osećaju kao da nešto loše može da se dogodi, bez obzira što ne postoji nikakva konkretna pretnja. Svaka misao, svaka sitnica, postaje povod za najcrnji scenario u njihovoj glavi.
Zamišljaju najgore moguće ishode, brinu o stvarima koje se možda nikada neće dogoditi, a svaki problem je u njihovim očima prevelik za rešavanje.
Jeromonah Makarije, iguman manastira Savina, govoreći o temeljima duhovnog života u emisiji "Vrlinoslov" na TV Hram, pričao je kako ljudi nemaju razloga za brigu, objasnio je i zašto, a ujedno tako dao i savet svim anksioznim ljudima, kako najlaše da prebrode ovo stanje.
SPC
Otac Makarije
- Prezirite svaku misao koja vam govori da nešto neće biti dobro. Jer, to nije istina. Nema ništa što u Bogu neće biti dobro. Ne postoji. Čak u logici našoj dešava se nešto loše, u nekoj našoj zemaljskoj dimenziji, ali u Bogu nepostoji ništa loše. Nemojte biti zabrinuti. Odbacujte svaku misao i nadajte se na Boga, u svemu. To će biti istinska vera i Bog vas neće ostaviti, nikoga neće ostaviti.
Otac Makarije je objasnio i kako dostići radost.
- Odnos istinskog pokajanja sa Bogom i istinskog pokajanja jeste radost. Radost da sam ja odlučio da neću više da grešim. Svim srcem i svim svojim bićem.
Beseda mitropolita šumadijskog u Ralji otvorila je pitanja bez lakih odgovora: gde počinje prava ljubav, zašto bez Boga nema istinskog odnosa među ljudima i kako se vera proverava tek onda kada naiđe na greh drugoga.
Sam čin rađanja deteta nije samo biološki događaj, već duboko duhovni podvig, jer se kroz njega žena udostojava da postane saradnik Božiji u delu stvaranja.
Jedinstvena kombinacija ječma, pasulja, povrća i dimljenog mesa vraća nas u kuhinje naših predaka, čuvajući duh starih domaćinstava i porodične molitve kroz generacije.
Selsko meso, staro jelo iz ruralnih krajeva, vraća se na trpeze kao simbol zajedništva, topline doma i prazničnih okupljanja — a tajna njegovog bogatog ukusa krije se u jednostavnim sastojcima i sporom, strpljivom krčkanju.
Pripremite ove nežne kolačiće po receptu koji se čuva generacijama i otkrijte kako svaki zalogaj može da probudi sećanja, poveže porodicu i upotpuni praznično slavlje.
Čovek je stvoren da voli i da bude voljen. Ima takav ogroman potencijal u sebi, po slici Božjoj je stvoren i stvoren je da voli. I ako ne voli, ako tu ljubav koju ima ne dadne, ne podeli, ne potroši, ona ostaje u njemu i vraća mu se kao bumerang, istakao je otac Vasilije.
Sam čin rađanja deteta nije samo biološki događaj, već duboko duhovni podvig, jer se kroz njega žena udostojava da postane saradnik Božiji u delu stvaranja.
Dok se pred doček 2026. godine figurice po istočnom kalendaru nude kao amajlije za sreću, njihovo biblijsko značenje otvara neprijatna, ali važna pitanja o granici između dekoracije, sujeverja i hrišćanske savesti.
U vreme kada je vera bila progonjena, a javno ispovedanje Hrista smatrano prestupom, dogodilo se čudo koje je stotine, pa i hiljade ljudi vratilo Bogu.
Džuman Al-Kavasmi prvi put javno govori o životu u okruženju gde je mržnja bila obaveza, o sumnjama koje su je razdirale i iskustvu koje ju je odvelo na put potpuno suprotan onome na koji je bila usmeravana.
U besedi za 30. utorak po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički govori o veri koja ne skreće pred opasnošću i o čoveku koji ne vodi narod snagom, već potpunim oslanjanjem na Boga.
Pravoslavni vernici danas slave Svetog proroka Danila po starom kalendaru, dok se po novom proslavlja Sveta mučenica Anisija Solunska. Katolici i muslimani ovaj dan provode u redovnim molitvama, dok Jevreji obeležavaju Asarah B’Tevet, dan strogog posta, žalosti i pokajanja.