Schutterstock/Ground PictureBombardovanje Beograda 1941. godine
Mahmud je uvek znao ko je i šta je, svoje srpsko poreklo od pre 500 godina i imao je želju da se vrati u pravoslavlje.
Uzrečica "prodao veru za večeru" još uvek pogrdno označava onog koji je prevrtljiv. Odreći se vere na našim prostorima nikad nije bilo nešto na šta se gleda blagonaklono.
Na našim prostorima, oni koji prelaze na pravoslavlje, mahom se samo vraćaju na njega. Jedan od njih je i Mahmud Bušatlija, ekonomista i konsultant za strana ulaganja koji je nakon 500 godina odlučio da se vrati pravoslavlju i postane Stanko Crnojević.
Mahmud Bušatlija pravoslavlju se vratio 2014. godina i kako je tada govorio nije prolazio ni kroz jedan ritual kojim se odriče islama, već se samo krstio. Tom prilikom pormenio je i ime i to samo u crkvenim knjigama, dok je u dokumentima ostao Mahmud Bušatlija.
- Ja nisam ni bio musliman. Sticajem okolnosti se to desilo sa mojom porodicom na šta ja nisam mogao da utičem ni na koji način. Iz jedne porodice koja se pre 500 godina islamizirali, svih tih 500 godina mi smo se držali činjenice da je naše nacionalno biće srpsko. Rastao sam u tom jednom ambijentu. Rođen sam odmah posle Drugog svetskog rata, pa to sve nije ni bilo važno - počeo je sa pričom Mahmud Bušatlija, odnosno Stanko Crnojević.
Wikipedia/Istoriska arhiva Negotin
Bombardovanje Beograda 1941. godine
U svojoj ispovesti Bušatlija je rekao da se uvek osećao kao Srbin, kao i čitava njegova porodica.
- Kad sam dovoljno sazreo, onda sam imao potrebu da se priključim nečemu što je naš koren. A to je pravoslavlje. Srbin sam otpočetka, i tako sam se uvek izjašnjavao. Kada sam imao 18 godina i kada sam mogao sam da se deklarišem, ja sam kao i čitava porodica, svi smo se deklarisali kao Srbi.
Podsetimo, Bušatlija potiče od osmanskog paše koji je veoma bio istaknut u Osmanskom carstvu i koji se veoma istakao u pohodu na Crnu Goru, ali i koji nikada nije krio da je potomak Stanka Crnojevića. Nakon pet vekova Mahmud je odlučio da se vrati veri svoje porodice, pravoslavlju.
- Vi ste imali porodice koje su znale svoje srpsko poreklo i to nije bilo strašno priznati. Kroz istoriju imate samo nekoliko porodica koje su se u pravom smislu te reči poturčile. Međutim, one su čak i neke rituale zadržavali. Mi smo znali koja je naša krsna slava. U komunizmu smo poštovali sve, ali nismo praktikovali mnogo. Za 500 godina našeg muslimanskog opredeljnja mi nismo ostavili nijedu džamiju iako smo bili paše. Izgleda da mi nismo bili neki pošteni muslimani, ali smo bili u establišmentu. Ivan Crnojević je bio svestan toga da se ljudi iz Zete ne mogu odbraniti od Turaka, on zna da to nije moguće i u trenucima kada Turci dolaze bilo je normalo da gleda da neko od porodice ostane u vlasti - ispričao je Bušatlija pre par godina.
Kada je bio ugrožen manastir Studenica, 1687. godine, u Crnu reku prenete su mošti Stefana Prvovenčanog i manastirske dragocenosti i tu su boravile devet godina.
Ovaj čin, koji je brzo postao viralan na društvenim mrežama, mnogima je bio podsetnik na zajedništvo i solidarnost koje su nekada bile karakteristične za ovo podneblje.
U mladosti je bio vojnik, a pošto je bio veoma obrazovan i hrabar, veoma se dopao caru Dioklecijanu, koji ga je postavio za načalnika svoje dvorske garde.
Beseda mitropolita šumadijskog u Ralji otvorila je pitanja bez lakih odgovora: gde počinje prava ljubav, zašto bez Boga nema istinskog odnosa među ljudima i kako se vera proverava tek onda kada naiđe na greh drugoga.
Jedinstvena kombinacija ječma, pasulja, povrća i dimljenog mesa vraća nas u kuhinje naših predaka, čuvajući duh starih domaćinstava i porodične molitve kroz generacije.
Selsko meso, staro jelo iz ruralnih krajeva, vraća se na trpeze kao simbol zajedništva, topline doma i prazničnih okupljanja — a tajna njegovog bogatog ukusa krije se u jednostavnim sastojcima i sporom, strpljivom krčkanju.
Pripremite ove nežne kolačiće po receptu koji se čuva generacijama i otkrijte kako svaki zalogaj može da probudi sećanja, poveže porodicu i upotpuni praznično slavlje.
Mađarski premijer ističe da će budućnost dece u Evropi odrediti pitanje koje je staro 1.400 godina i pita zašto evropski narodi dopuštaju masovno doseljavanje iz islamskog sveta dok hrišćani ginu na ratištima Ukrajine.
Nakon cenzurisanja božićnih čestitki i dekoracija, još jedan veliki hrišćanski praznik postaje meta političke korektnosti – britanska škola otkazala proslavu praznika Vaskrsenja Hristovog, dok se širom Evrope beleže slični slučajevi potiskivanja hrišćanskih tradicija pod plaštom neutralnosti.
Poruka iz sure El-Asr, izdvojena za 30. decembar u knjizi „Kuran – 365 odabranih ajeta za svakodnevno čitanje“, podseća kako vera, dobra dela, istina i strpljenje mogu promeniti tok naših izbora.
Sam čin rađanja deteta nije samo biološki događaj, već duboko duhovni podvig, jer se kroz njega žena udostojava da postane saradnik Božiji u delu stvaranja.
Dok se pred doček 2026. godine figurice po istočnom kalendaru nude kao amajlije za sreću, njihovo biblijsko značenje otvara neprijatna, ali važna pitanja o granici između dekoracije, sujeverja i hrišćanske savesti.
U vreme kada je vera bila progonjena, a javno ispovedanje Hrista smatrano prestupom, dogodilo se čudo koje je stotine, pa i hiljade ljudi vratilo Bogu.
Džuman Al-Kavasmi prvi put javno govori o životu u okruženju gde je mržnja bila obaveza, o sumnjama koje su je razdirale i iskustvu koje ju je odvelo na put potpuno suprotan onome na koji je bila usmeravana.
Dok se pred doček 2026. godine figurice po istočnom kalendaru nude kao amajlije za sreću, njihovo biblijsko značenje otvara neprijatna, ali važna pitanja o granici između dekoracije, sujeverja i hrišćanske savesti.
Episkop valjevski upozorio je da i blagoslovene životne stvari mogu postati prepreka ako potisnu Boga, te podsetio da se smisao rada, braka i svakodnevice otkriva tek kada su postavljeni u pravu hijerarhiju vrednosti.