Schutterstock/Ground PictureBombardovanje Beograda 1941. godine
Mahmud je uvek znao ko je i šta je, svoje srpsko poreklo od pre 500 godina i imao je želju da se vrati u pravoslavlje.
Uzrečica "prodao veru za večeru" još uvek pogrdno označava onog koji je prevrtljiv. Odreći se vere na našim prostorima nikad nije bilo nešto na šta se gleda blagonaklono.
Na našim prostorima, oni koji prelaze na pravoslavlje, mahom se samo vraćaju na njega. Jedan od njih je i Mahmud Bušatlija, ekonomista i konsultant za strana ulaganja koji je nakon 500 godina odlučio da se vrati pravoslavlju i postane Stanko Crnojević.
Mahmud Bušatlija pravoslavlju se vratio 2014. godina i kako je tada govorio nije prolazio ni kroz jedan ritual kojim se odriče islama, već se samo krstio. Tom prilikom pormenio je i ime i to samo u crkvenim knjigama, dok je u dokumentima ostao Mahmud Bušatlija.
- Ja nisam ni bio musliman. Sticajem okolnosti se to desilo sa mojom porodicom na šta ja nisam mogao da utičem ni na koji način. Iz jedne porodice koja se pre 500 godina islamizirali, svih tih 500 godina mi smo se držali činjenice da je naše nacionalno biće srpsko. Rastao sam u tom jednom ambijentu. Rođen sam odmah posle Drugog svetskog rata, pa to sve nije ni bilo važno - počeo je sa pričom Mahmud Bušatlija, odnosno Stanko Crnojević.
Wikipedia/Istoriska arhiva Negotin
Bombardovanje Beograda 1941. godine
U svojoj ispovesti Bušatlija je rekao da se uvek osećao kao Srbin, kao i čitava njegova porodica.
- Kad sam dovoljno sazreo, onda sam imao potrebu da se priključim nečemu što je naš koren. A to je pravoslavlje. Srbin sam otpočetka, i tako sam se uvek izjašnjavao. Kada sam imao 18 godina i kada sam mogao sam da se deklarišem, ja sam kao i čitava porodica, svi smo se deklarisali kao Srbi.
Podsetimo, Bušatlija potiče od osmanskog paše koji je veoma bio istaknut u Osmanskom carstvu i koji se veoma istakao u pohodu na Crnu Goru, ali i koji nikada nije krio da je potomak Stanka Crnojevića. Nakon pet vekova Mahmud je odlučio da se vrati veri svoje porodice, pravoslavlju.
- Vi ste imali porodice koje su znale svoje srpsko poreklo i to nije bilo strašno priznati. Kroz istoriju imate samo nekoliko porodica koje su se u pravom smislu te reči poturčile. Međutim, one su čak i neke rituale zadržavali. Mi smo znali koja je naša krsna slava. U komunizmu smo poštovali sve, ali nismo praktikovali mnogo. Za 500 godina našeg muslimanskog opredeljnja mi nismo ostavili nijedu džamiju iako smo bili paše. Izgleda da mi nismo bili neki pošteni muslimani, ali smo bili u establišmentu. Ivan Crnojević je bio svestan toga da se ljudi iz Zete ne mogu odbraniti od Turaka, on zna da to nije moguće i u trenucima kada Turci dolaze bilo je normalo da gleda da neko od porodice ostane u vlasti - ispričao je Bušatlija pre par godina.
Kada je bio ugrožen manastir Studenica, 1687. godine, u Crnu reku prenete su mošti Stefana Prvovenčanog i manastirske dragocenosti i tu su boravile devet godina.
Ovaj čin, koji je brzo postao viralan na društvenim mrežama, mnogima je bio podsetnik na zajedništvo i solidarnost koje su nekada bile karakteristične za ovo podneblje.
Dok vatrena stihija preti ljudima, domovima i prirodi, a dim guši horizonte, u svim sabornim hramovima Mitropolije crnogorsko-primorske služen je moleban za kišu – drevni vapaj koji se pokreće samo u najtežim vremenima.
Taj 3. maj 2023. promenio je sve - u životima porodica nastradalih, u obrazovnom sistemu, ali i u društvenoj svesti o bezbednosti, roditeljstvu i mentalnom zdravlju mladih.
U vreme mrsnih dana, kada se mirisi mlečnih jela i toplog hleba šire konacima, monahinje pripremaju salatu od sremuša — lekovitog zelenog dara prirode, koji u ovom receptu postaje hranljiv i lagan obrok, pogodan za doručak ili večeru.
U kuhinjama pravoslavnih domaćica, ova čorba se pripremala s ljubavlju – za praznike, slave i nedeljne porodične ručkove. Sada je pravo vreme da je ponovo otkrijete i spremite po originalnom receptu iz tradicije srpske kuhinje.
Otkrijte kako pivo pretvara ovo jednostavno jelo u ukusnu salatu sa istorijom dugom vekovima, zapisanu još 1855. u "Srbskom kuvaru" jeromonaha Jerotija iz Krušedola.
Mađarski premijer ističe da će budućnost dece u Evropi odrediti pitanje koje je staro 1.400 godina i pita zašto evropski narodi dopuštaju masovno doseljavanje iz islamskog sveta dok hrišćani ginu na ratištima Ukrajine.
Nakon cenzurisanja božićnih čestitki i dekoracija, još jedan veliki hrišćanski praznik postaje meta političke korektnosti – britanska škola otkazala proslavu praznika Vaskrsenja Hristovog, dok se širom Evrope beleže slični slučajevi potiskivanja hrišćanskih tradicija pod plaštom neutralnosti.
Taj 3. maj 2023. promenio je sve - u životima porodica nastradalih, u obrazovnom sistemu, ali i u društvenoj svesti o bezbednosti, roditeljstvu i mentalnom zdravlju mladih.
U besedi za 9. sredu po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički podseća da nas očekuje trenutak koji će zauvek razdvojiti pravedne od nepravednih, radost od žalosti, svetlost od tame — i da nas taj čas može zateći nespremne.
U besedi za 9. sredu po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički podseća da nas očekuje trenutak koji će zauvek razdvojiti pravedne od nepravednih, radost od žalosti, svetlost od tame — i da nas taj čas može zateći nespremne.
Uoči početka Velikogospojinskog posta, Srpska pravoslavna crkva nas poziva da izgovorimo reči koje otvaraju vrata oproštaju i miru, kako bismo spremni zakoračili u susret prazniku Uspenja Presvete Bogorodice.