KAKO PREVAZIĆI STRAH OD SMRTI: Protojerej Nenad Dragičević ukazuje da postoji samo jedan bezbolni način da se prihvati i mirno dočeka kraj
U pravoslavlju, smrt nije kraj, već prelaz u novo, večno postojanje.
Što je čovek više posrnuo i obremenio se grehom, to više iskušenja i za njega i za ostale ljude oko njega, kaže otac Vajo.
Iskušenja u pravoslavlju predstavljaju testove ili izazove koje Bog dopušta kako bi ojačao veru i duhovni rast vernika. Ona mogu biti u obliku patnji, greha, sumnji, svakodnevnih briga ili duhovnih napada. Učenje pravoslavlja je da iskušenja nisu kazna, već prilika za duhovno usavršavanje, trpljenje i dublje povezivanje sa Bogom.
Međutim, mnogi vernici se kad ih zadesi neka muka, postavljaju pitanje kako da naprave razliku između iskušenja koje dolazi od đavola i Božje opomene.
Na ovo pitanje odgovorio je protojerej-stavrofor Vajo Jović za TV Hram.
- Iskušenja su neke muke, nevolje ili neprijatnosti koje nam život nameće bilo po duhu, bilo po telu. Čovek se u takvim situacijama ne oseća lagodno i uvek postavlja pitanje zašto, odkud to, zašto meni, od koga to dolazi. I svi smo pod određenim iskušenjima.
Kaže da je svet u kome živimo pun greha i isčašenosti sa te Božje linije. Jednostavno, kako kaže, svet je davno okrenuo leđa Bogu. Ističe, da su raniji duhovnici iskušenja delili u nekoliko vrsta.
- Prvo iskušenje je ono koje dolazi od nas samih. Drugo su ona koja dolaze od drugih ljudi, treća dolaze od Đavola, a četvorito je kušanje od Boga. Smatram da sve biva po Božjem dopuštenju. Što se tiče prvog iskušenja, tu je reč o našoj paloj, ogrehovljenoj prirodi, gde ih mi sami proizvodimo, našom sklonošću ka grehu i na taj način mi sebe dovodimo u razna neprijatna stanja. Vrlo često, mi ne proizvodimo iskušenja samo za sebe u takvoj situaciji, možemo tako biti inicijatori iskušenja za druge ljude.
Kaže da upravo iz ovog razloga, tu borbu sa iskušenjima trebalo bi najpre da izborimo sami sa sobom. Trebalo bi, kako kaže, da zavirimo u svoju unutrinu i da isčistimo taj korov i na taj način će biti prijatnije i svima oko nas.
Što se tiče drugog reda iskušenja, koja dolaze od drugih ljudi, opet je reč o ogrehovljenoj ljudskoj prirodi.
- Što je čovek više posrnuo i obremenio se grehom, to više iskušenja i za njega i za ostale ljude oko njega.
O trećem iskušenju, koje dolazi od Đavola, kaže:
- To je kad čoveka toliko sebe obremeni greh, da greh postane njegova nova priroda. On se identifikuje sa tom novom prirodom, čime otvara sva vrata i prozore, da svi đavoli uđu u njega, jer smo im to sami omogućili i na taj način mi postajemo njegovi služitelji.
Za četvrto kušanje, koje dolazi od Boga, kaže da je veoma specifično.
- Možemo ga svrstati u red kušanja koje je imao Avram, kad ga je Bog, naspram sve njegove revnosti, odanosti i predanosti, pozvao da prinese njemu svoga sina jedinca Isaka koga je dobio kao dar Božji u 100. godini. I on je bio spreman da to uradi. Bog to naravno nije dopustio i pokazao Avramu svoju odanost.
Naveo je, u ovom kontektu i primer Jova, kojem je Bog najpre dao veliko bogatstvo i desetoro dece, pa je bez svega toga ostao. Jov je to mirno prihvatio rečima: "Gospod dade, Gospod i uze. Go sam izašao iz majčine utrobe, go ću se u zemlju i vratiti". I Bog je posle toga sve obnovio.
U pravoslavlju, smrt nije kraj, već prelaz u novo, večno postojanje. Pravoslavlje ukazuje na to da prava sreća i mir nisu povezani sa spoljnim bogatstvom, već sa unutrašnjim duhovnim mirom. Gresi koji su se ponavljali, mogu se samo navesti, a mogu se opisati i situacije koje su dovele do greha, priča sveštenik. Do svetinje vodi uska staza, poznata kao probojnica, koja je duga 1,5 kilometara i strma, ali nije previše naporna. Budi deo Religija.rs zajednice. Još kao dečak čuvao je ovce, ali je vreme koje je provodio na pašnjacima koristio za molitvu. Čak i kada mnogo puta padne, čovek ne treba da odustane od pokajanja, molitve i borbe za sopstveno spasenje. Otac Joil Bulatović bio je izričit u stavu da je bolje slavu ne obeležavati nego je pretvoriti u nešto što nema veze sa njenim pravim značenjem. Đurđic se obeležava kao uspomena na prenos moštiju Svetog Georgija iz Nikomidije u Lidu Palestinsku. Pravoslavno učenje podseća da čovek ne bi trebalo da vrednuje život samo kroz ono što poseduje i postiže, već i kroz odnos prema bližnjima, sopstvenim postupcima i Bogu. Greh nije samo ono što je kažnjivo pred zakonom ili što izaziva osudu okoline. Bog vidi i ono što mi ne možemo. Dom ima dubok duhovni značaj, jer se u njemu uči ljubavi, praštanju, strpljenju i požrtvovanosti. Na video-snimcima vidi se evakuacija monahinja, dok se u blizini svetinje vatrogasci bore sa vatrenom stihijom. Otkrijte kako se priprema raskošna torta od beze kora, oraha i čokolade koja je obeležila generacije i svečane trenutke u našim domovima. U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života." Priprema se bez komplikovanih postupaka, a najvažniji korak dolazi kada se izvadi iz rerne i prelije mirisnom mešavinom peršuna, ulja i belog luka.

KAKO PREVAZIĆI STRAH OD SMRTI: Protojerej Nenad Dragičević ukazuje da postoji samo jedan bezbolni način da se prihvati i mirno dočeka kraj
KAD IMATE SVE, A OPET STE ZABRINUTI I NESREĆNI, ZNAJTE DA VAM OVO FALI! Pažljivo pročitajte mudrust oca Pajsija!
KAD JE NAJBOLJE DOĆI NA ISPOVEST I KOJIM REDOM SE ISPOVEDAJU GREHOVI: Sveštenik otkriva šta i kako nešto treba reći na ispovedi, posebno na prvoj
SVETI JOVAN KRSTITELJ PLAKAO KAO KIŠA, A EVO ŠTA SE DOGODILO SA KANDILOM: U ovom manastiru na čudesan način predskazan događaj koji je unazadio Srbiju!
Više od 50 godina proveo u podvigu zbog čega mu je Bog darovao moć čudotvorstva: Danas je Prepodobni Joanikije Veliki
Ovo je jedno od najtežih iskušenja koje može da stigne čoveka: Sveti Marko Podvižnik otkriva kako to zlo dočekati i protiv njega se boriti
Ovo gotovo niko ne radi na dan krsne slave, a trebalo bi: Otac Joil o velikoj grešci ljudi zbog koje slava gubi smisao
Danas je velika slava: Obeležavamo Obnovljenje hrama Svetog velikomučenika Georgija - Đurđic
Ovo su tri stvari u životu, koje jednom kada odu, nikad se ne vraćaju: Sveti vladika Nikolaj o najvećim životnim vrednostima i onome što čovek nikad ne sme da izgubi!
Nismo ni svesni koliko smo grešni: Kompletan spisak grehova koje bi trebalo ispovediti, a ljudi ih smatraju nebitnim
KADA VAS STIGNU NEVOLJE, TUGE I BOLESTI, SAMO OVO URADITE! Savet mati Antonije zlata vredan!
AKO OVO NEMATE U KUĆI, ODMAH GA UNESITE! Mati Antonija kaže da će vas odmah zapljusnuti Božja blagodat i doneti mir celoj porodici!
POŽAR STIGAO DO MANASTIRA SVETOG VASILIJA OSTROŠKOG: Vatrena stihija guta sve ispred sebe, monahinje evakuisane, mole se za spas svetinje (VIDEO)
SEĆATE LI SE TORTE KOJA JE NEKADA BILA PONOS SVAKE SLAVSKE TRPEZE? Originalni recept za “španski vetar”, poslasticu koja se ne zaboravlja
KAD PALITE SVEĆE, JEDNU OBAVEZNO NAMENITE ZA OVE LJUDE: Otac Aleksandar tvrdi da ćete se tako zaštiti od svakog zla
PEČENA RIBA NA MANASTIRSKI NAČIN: Beli luk i tri začina daju joj poseban ukus
Napisao je mnoga poučna dela na grčkom i latinskom jeziku. Naročito je čuvena njegova grčko-latinska Sintagma.
Snaga nije u tome da se držimo onih koji nas povređuju, već u mudrosti da volimo i cenimo one koji nas ne ostavljaju i ne izdaju.
Priča o Marti i Mariji i momentu kada ih je posetio Isus Hrist je dobro poznata svima koji su čitali Bibliju i slušali bogosluženja.
Kada je sredina agresivna, dečija psiha se jednostavno lomi, kaže otac Valerije
Čak i kada mnogo puta padne, čovek ne treba da odustane od pokajanja, molitve i borbe za sopstveno spasenje.
Otac Joil Bulatović bio je izričit u stavu da je bolje slavu ne obeležavati nego je pretvoriti u nešto što nema veze sa njenim pravim značenjem.
Pravoslavno učenje podseća da čovek ne bi trebalo da vrednuje život samo kroz ono što poseduje i postiže, već i kroz odnos prema bližnjima, sopstvenim postupcima i Bogu.
Greh nije samo ono što je kažnjivo pred zakonom ili što izaziva osudu okoline.
Još kao dečak čuvao je ovce, ali je vreme koje je provodio na pašnjacima koristio za molitvu.
Otac Joil Bulatović bio je izričit u stavu da je bolje slavu ne obeležavati nego je pretvoriti u nešto što nema veze sa njenim pravim značenjem.
Pravoslavno učenje podseća da čovek ne bi trebalo da vrednuje život samo kroz ono što poseduje i postiže, već i kroz odnos prema bližnjima, sopstvenim postupcima i Bogu.
Greh nije samo ono što je kažnjivo pred zakonom ili što izaziva osudu okoline.
Kađenje je blagosiljanje i osvećenje prostora, a ne obaveza da se svaki kvadratni metar kuće na isti način kadi, objasnio je sveštenik.
Sveti oci upozoravali su da se čovek ne sme vezivati za rđave pomisli niti im pridavati preveliku pažnju, već da treba da se okrene molitvi i veri.
U pravoslavnom učenju reč ima posebnu težinu, a od čoveka se očekuje da je koristi za dobro, a ne za povređivanje drugih.