KAKO PREVAZIĆI STRAH OD SMRTI: Protojerej Nenad Dragičević ukazuje da postoji samo jedan bezbolni način da se prihvati i mirno dočeka kraj
U pravoslavlju, smrt nije kraj, već prelaz u novo, večno postojanje.
Što je čovek više posrnuo i obremenio se grehom, to više iskušenja i za njega i za ostale ljude oko njega, kaže otac Vajo.
Iskušenja u pravoslavlju predstavljaju testove ili izazove koje Bog dopušta kako bi ojačao veru i duhovni rast vernika. Ona mogu biti u obliku patnji, greha, sumnji, svakodnevnih briga ili duhovnih napada. Učenje pravoslavlja je da iskušenja nisu kazna, već prilika za duhovno usavršavanje, trpljenje i dublje povezivanje sa Bogom.
Međutim, mnogi vernici se kad ih zadesi neka muka, postavljaju pitanje kako da naprave razliku između iskušenja koje dolazi od đavola i Božje opomene.
Na ovo pitanje odgovorio je protojerej-stavrofor Vajo Jović za TV Hram.
- Iskušenja su neke muke, nevolje ili neprijatnosti koje nam život nameće bilo po duhu, bilo po telu. Čovek se u takvim situacijama ne oseća lagodno i uvek postavlja pitanje zašto, odkud to, zašto meni, od koga to dolazi. I svi smo pod određenim iskušenjima.
Kaže da je svet u kome živimo pun greha i isčašenosti sa te Božje linije. Jednostavno, kako kaže, svet je davno okrenuo leđa Bogu. Ističe, da su raniji duhovnici iskušenja delili u nekoliko vrsta.
- Prvo iskušenje je ono koje dolazi od nas samih. Drugo su ona koja dolaze od drugih ljudi, treća dolaze od Đavola, a četvorito je kušanje od Boga. Smatram da sve biva po Božjem dopuštenju. Što se tiče prvog iskušenja, tu je reč o našoj paloj, ogrehovljenoj prirodi, gde ih mi sami proizvodimo, našom sklonošću ka grehu i na taj način mi sebe dovodimo u razna neprijatna stanja. Vrlo često, mi ne proizvodimo iskušenja samo za sebe u takvoj situaciji, možemo tako biti inicijatori iskušenja za druge ljude.
Kaže da upravo iz ovog razloga, tu borbu sa iskušenjima trebalo bi najpre da izborimo sami sa sobom. Trebalo bi, kako kaže, da zavirimo u svoju unutrinu i da isčistimo taj korov i na taj način će biti prijatnije i svima oko nas.
Što se tiče drugog reda iskušenja, koja dolaze od drugih ljudi, opet je reč o ogrehovljenoj ljudskoj prirodi.
- Što je čovek više posrnuo i obremenio se grehom, to više iskušenja i za njega i za ostale ljude oko njega.
O trećem iskušenju, koje dolazi od Đavola, kaže:
- To je kad čoveka toliko sebe obremeni greh, da greh postane njegova nova priroda. On se identifikuje sa tom novom prirodom, čime otvara sva vrata i prozore, da svi đavoli uđu u njega, jer smo im to sami omogućili i na taj način mi postajemo njegovi služitelji.
Za četvrto kušanje, koje dolazi od Boga, kaže da je veoma specifično.
- Možemo ga svrstati u red kušanja koje je imao Avram, kad ga je Bog, naspram sve njegove revnosti, odanosti i predanosti, pozvao da prinese njemu svoga sina jedinca Isaka koga je dobio kao dar Božji u 100. godini. I on je bio spreman da to uradi. Bog to naravno nije dopustio i pokazao Avramu svoju odanost.
Naveo je, u ovom kontektu i primer Jova, kojem je Bog najpre dao veliko bogatstvo i desetoro dece, pa je bez svega toga ostao. Jov je to mirno prihvatio rečima: "Gospod dade, Gospod i uze. Go sam izašao iz majčine utrobe, go ću se u zemlju i vratiti". I Bog je posle toga sve obnovio.
U pravoslavlju, smrt nije kraj, već prelaz u novo, večno postojanje. Pravoslavlje ukazuje na to da prava sreća i mir nisu povezani sa spoljnim bogatstvom, već sa unutrašnjim duhovnim mirom. Gresi koji su se ponavljali, mogu se samo navesti, a mogu se opisati i situacije koje su dovele do greha, priča sveštenik. Do svetinje vodi uska staza, poznata kao probojnica, koja je duga 1,5 kilometara i strma, ali nije previše naporna.

KAKO PREVAZIĆI STRAH OD SMRTI: Protojerej Nenad Dragičević ukazuje da postoji samo jedan bezbolni način da se prihvati i mirno dočeka kraj
KAD IMATE SVE, A OPET STE ZABRINUTI I NESREĆNI, ZNAJTE DA VAM OVO FALI! Pažljivo pročitajte mudrust oca Pajsija!
KAD JE NAJBOLJE DOĆI NA ISPOVEST I KOJIM REDOM SE ISPOVEDAJU GREHOVI: Sveštenik otkriva šta i kako nešto treba reći na ispovedi, posebno na prvoj
SVETI JOVAN KRSTITELJ PLAKAO KAO KIŠA, A EVO ŠTA SE DOGODILO SA KANDILOM: U ovom manastiru na čudesan način predskazan događaj koji je unazadio Srbiju!
Napisao je mnoga poučna dela na grčkom i latinskom jeziku. Naročito je čuvena njegova grčko-latinska Sintagma.
Snaga nije u tome da se držimo onih koji nas povređuju, već u mudrosti da volimo i cenimo one koji nas ne ostavljaju i ne izdaju.
Priča o Marti i Mariji i momentu kada ih je posetio Isus Hrist je dobro poznata svima koji su čitali Bibliju i slušali bogosluženja.
Kada je sredina agresivna, dečija psiha se jednostavno lomi, kaže otac Valerije
Kada među ljudima ostanu povreda, ljutnja i ćutanje, poznati duhovnik savetuje da se ne odustaje od drugoga, već da se za njega učini ono što može doneti ispravljenje, pomirenje i drugačiji odnos.
Na kraju otac Bojan upozorava da stalno pucanje zbog sitnica ne može biti način života.
U besedi za petak 18. sedmice po Duhovima Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava kako se u tim rečima otkriva istinita ljudska priroda Gospoda Isusa Hrista i zašto je, uprkos strahu od smrti, prihvatio put Golgote.
Razbojnik sa krsta i Hristov apostol našli su se na potpuno različitim stranama večnosti, a mitropolit objašnjava šta njihov primer govori o pokajanju, očajanju i našoj sklonosti da drugome prerano presudimo.
Na Belom kamenu iznad metohijske ravnice čuva se priča o srednjovekovnom čudu, starim rukopisima koji su stigli do Sankt Peterburga, ikonama iz različitih epoha i monahinjama koje danas čuvaju ovu svetinju.
Posle razaranja 2004. godine, u Prizren su se vratili učenici, nastava i crkveno pojanje, a obnovljeni kompleks danas ponovo služi svojoj prvobitnoj nameni.
U Pećkoj patrijaršiji raste crni dud star oko 750 godina koji čuva narodna kazivanja o opstanku i obnovi srpskog naroda na Kosmetu.
Crkva Pokrova Presvete Bogorodice podignuta je na mestu za koje predanje kaže da je kneginja Milica na njemu podigla oltar u spomen na kosovske junake, a sada je dobila dar koji treba da traje generacijama.
Na kraju otac Bojan upozorava da stalno pucanje zbog sitnica ne može biti način života.
U besedi za petak 18. sedmice po Duhovima Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava kako se u tim rečima otkriva istinita ljudska priroda Gospoda Isusa Hrista i zašto je, uprkos strahu od smrti, prihvatio put Golgote.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svete mučenike Trofima, Savatija i Dorimedonta po starom kalendaru, dok po novom obeležavaju Svetog sveštenomučenika Kiprijana. Katolička crkva proslavlja Svete anđele čuvare. Jevreji obeležavaju Hošana Raba, dok muslimani danas nemaju veliki praznik.