Starica poznih godina, ali vedrog duha, pred nastupajući Kurban-bajram prvi put obavlja petu islamsku dužnost zahvaljujući podršci porodice i snažnoj veri.
U toploj atmosferi svetog grada Meka, među hiljadama vernika iz celog sveta, jedna posebna hadžinica izdvaja se po svojoj dobi i vedrom duhu. Derviša Huseinagić, sa svojih 87 godina, najstarija je osoba iz regiona koja će ove godine obaviti hadž.
- Ovo mi je prvi put da dođem, da vidim ovu lepotu koja se ne može rečima kazati. Hvala mojoj deci, sinovima, ćerki, unucima koji su dali pare da ja ovde budem. Imam četiri unuke, dva unuka, dva sina i ćerku. Oni su svi rekli da hoće da me pošalju na hadž i da ništa ne brinem - rekla je Derviša za agenciju Mina.
Shutterstock
Derviša i u ovim godinama redovno obavlja namaz i uči hatme
Derviša Huseinagić, rodom iz Gradačca u Bosni i Hercegovini, ispunila je svoju dugogodišnju želju da poseti svetu Meku i obavi tavaf oko kabe. Ističe da je još od malih nogu sanjala o ovom putovanju, i sada, kada je Alah uslišio njene dove, doživljava najlepše trenutke svog života.
Shutterstock
Kaba u Meki
- Hvala Alahu dželešanum kad me pozvao da dođem, da s Božijom pomoći uspem obaviti hadž i obrede po propisu, i da se svojoj kući vratim zdrava i živa, da ih vidim opet očima svojim – rekla je hadžinica Derviša s ponosom i zahvalnošću. Do sada nije imala nikakvih zdravstvenih problema tokom obavljanja obreda, a posebnu zahvalnost upućuje vodiču Emiru Brašnjiću, kao i efendiji Kujrakoviću, njegovoj supruzi i sinu, te sugrađankama iz Gradačca koje su joj pružile veliku podršku. Dobro sam kako su godine, sve sama radim. Nikad doktoru ne idem - skromno dodaje Derviša, koja i u ovim godinama redovno obavlja namaz i uči hatme.
Iz Meke, Derviša Huseinagić upućuje dovu za svoje bližnje, nadajući se da će i oni, uz Božiju pomoć, jednog dana obaviti hadž i doživeti sve lepote ovog svetog obreda. Njena priča, ispunjena verom, nadom i ljubavlju prema porodici, inspiracija je za sve generacije i dokaz da nikada nije kasno da se ispune snovi.
Otkrijte tajne autorke „Velikog srpskog kuvara“ i pripremite autentičan ajvar za manje od dva sata – jednostavno, brzo i sa neodoljivim ukusom, pogodan i za dane posta na ulju.
Gest oca Gavrila i Džemila-efendije Destanovića postao je simbol zajedništva u Lukocrevu, gde putevi ne povezuju samo bogomolje, već i ljude različitih vera.
U besedi za 11. Ponedeljak po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički podseća da nijedan greh nije nepomirljiv – put ka unutrašnjem miru vodi kroz pokajanje, dobra dela i susret sa svetlošću Božjom.
U vreme Julijana Odstupnika, dva zavađena čoveka na ulici uzela su njega za sudiju. On dosudi pravdu pravome, zbog čega se ovaj drugi naljutio, pa je otišao kod cara i optužio Evsignija kao hrišćanina.
U vreme mrsnih dana, kada se mirisi mlečnih jela i toplog hleba šire konacima, monahinje pripremaju salatu od sremuša — lekovitog zelenog dara prirode, koji u ovom receptu postaje hranljiv i lagan obrok, pogodan za doručak ili večeru.
U kuhinjama pravoslavnih domaćica, ova čorba se pripremala s ljubavlju – za praznike, slave i nedeljne porodične ručkove. Sada je pravo vreme da je ponovo otkrijete i spremite po originalnom receptu iz tradicije srpske kuhinje.
Otkrijte kako pivo pretvara ovo jednostavno jelo u ukusnu salatu sa istorijom dugom vekovima, zapisanu još 1855. u "Srbskom kuvaru" jeromonaha Jerotija iz Krušedola.
Poziv na zajedničku molitvu muslimana u centru grada izazvao je burne reakcije i zabrinutost vlasti zbog mogućeg narušavanja verskog mira u jednom od najosetljivijih područja Hercegovine.
Od himni Hristovim praznicima do pesama o čudotvornim ikonama – novi album mitropolita zvorničko-tuzlanskog stiže svakog petka na YouTube i streaming platforme, donoseći duhovnu pobedu u srca slušalaca.
Ruski predsednik zatražio je da se Ukrajinskoj pravoslavnoj crkvi pod Moskovskom patrijaršijom obezbedi zaštita i da ruski jezik dobije zvanični status. Spor više nije samo politički – prerasta u borbu za duhovni i nacionalni identitet.
Pravoslavna crkva ne govori o gordosti samo kao o pogrešnom stavu, već kao o smrtnom grehu - duhovnom stanju koje, ako se ne leči, vodi čoveka ka propasti.
Od Davidovih psalama do pop i rok hitova savremenog doba, od manastirskih fresaka do filmskih ostvarenja – umetnost kroz vekove nastoji da nam prenese Božiju reč.