OVO JE NAJVAŽNIJE DA URADITE NA ĐURĐEVDAN: Iguman Danilo upozorava - tradicija i običaji bez toga ne vrede
Jedna je od najvećih slava kod Srba i veliki prolećni praznik kojim se odvaja novi, letnji period godine od zimskog.
Na praznik Svetog Georgija, mitropolit sremski Vasilije služio je svetu arhijerejsku liturgiju u velelepnoj kapeli podignutoj u parku oblikovanom po uzoru na najslavniji kraljevski dvor Evrope, a sabor vernih, monahinja i bogoslova ispunio je sveto mesto molitvom i blagodarnošću.
U živopisnom krajoliku Fruške gore, tamo gde vreme korača tiše, a molitve se penju visoko pod nebeske svodove, praznik Svetog velikomučenika i pobedonosca Georgija – Đurđevdan, proslavljen je u manastiru Beočinu uz svetlost liturgijske.
Pod zelenim velom beočinskog manastirskog parka, jedinstvenog po svom francuskom poreklu i nadahnutog kraljevskom raskoši Versaija, uz južnu stranu konaka smestila se kapela svetog Georgija – tiho svetilište u kojem se, na praznik nebeskog viteza Hristovog, okupio narod Božji u duhovnom zajedništvu sa svojom Crkvom.
Svetu arhijerejsku liturgiju služio je mitropolit sremski Vasilije, a sasluživali su: igumano manastir Justino i protođakon Goran Vlasc. Njihove liturgijske molitve, protkane pevanjem bogoslova iz Karlovačke bogoslovije, ispunile su kapelu nadom blagodati i podsećanjem na neugasivu svetlost vere.
U toj svetlosti sabran je i podvig svetog Georgija, koji je, kao i svi hrišćanski mučenici, prolio svoju krv za Hrista, postavši seme iz kojeg su iznikli novi plodovi večnog života. U svojoj pastirskoj besedi mitropolit Vasilije je upravo na to podsetio vernike, osvetlivši značaj svedočanstva vere u doba stradanja – od mračnih vremena cara Dioklecijana, kada je sveti Georgije podneo mučeničku smrt 303. godine, pa sve do trijumfa hrišćanstva milanskim ediktom 313. godine, pod vladavinom svetog cara Konstantina, rođenog upravo na tlu današnje Srbije.
– U ovoj kapeli, sazidanoj početkom prošlog veka trudom revnosnih čuvara manastira, molili smo se za pokoj duša onih koji ovde u kripti čekaju vaskrsenje – kazao je mitropolit.
– To su blaženopočivši episkop zadarski Dimitrije Branković Temišvarac, arhimandrit Joakim Čupić i neumorni trudbenik Crkve u doba komunističkog progona, teolog Dušan Dožić, sinovac patrijarha Gavrila.
Ispred hrama, nakon zaamvone molitve, blagosiljani su slavski darovi, dok su monahinje, predvođene igumanijom Varvarom, zajedno sa vernicima, u tišini srca prinosile svoje molitve nebeskom zaštitniku.
Beočinski manastir, sa svojim stoletnim četinjarima što prkose vremenu i bolesti, svedoči ne samo o umetničkoj lepoti pejzažne arhitekture već i o postojanosti pravoslavnog duha, koji se ni pod kakvom silom ne savija, već stoji uspravno kao što je i sveti Georgije stajao pred carem, nepokolebljiv u veri.
Na Đurđevdan u Beočinu, vera nije bila samo obred, već živa reka milosti koja je, poput izvora u manastirskom parku, potekla iz prošlosti ka večnosti. I kao što se zelenilo parka obnavlja svakog proleća, tako se i duše vernoga naroda podmladiše molitvom, svedočanstvom i zajedništvom pod skutima svetog Georgija, nebeskog zaštitnika vojske Hristove.
Jedna je od najvećih slava kod Srba i veliki prolećni praznik kojim se odvaja novi, letnji period godine od zimskog. Na praznik Svetog velikomučenika Georgija, podsetimo se na njegovu neprestanu zaštitu i pomoć, koja nas vodi ka duhovnoj obnovi i božanskoj milosti. Uz molitveno učešće mnogobrojnog blagočestivog naroda Knjaževca i okoline, tokom svete liturgije su sasluživali i drugi. Od spasonosnih vizija do spasenja nevinih sluga, priče o nevjerojatnim čudesnim delima zaštitnika, Svetog velikomučenika Georgija, nikoga neće ostaviti ravnodušnim.
OVO JE NAJVAŽNIJE DA URADITE NA ĐURĐEVDAN: Iguman Danilo upozorava - tradicija i običaji bez toga ne vrede
OVA MOLITVA NA ĐURĐEVDAN DONOSI ZDRAVLJE, MIR I BLAGOSLOV: Svetom Georgiju Pobedonoscu danas se mole oni koji slave, ali i svi ostali vernici
VELIKA GODIŠNJICA NA ĐURĐEVDAN U KNJAŽEVCU: Vernici uz patrijarha Porfirija na liturgiji povodom 190 godina od izgradnje crkve
PET NAJVEĆIH ČUDA SVETOG ĐORĐA: Svetac koji donosi blagoslov, ali i kaznu, ovim događajima je ostavio dubok trag u istoriji hrišćanstva
Poštanska marka na kojoj je ikona Prvog vaseljenskog sabora u Nikeji, kao most između istorije, umetnosti i savremenog života.
Beseda mitropolita šumadijskog u Ralji otvorila je pitanja bez lakih odgovora: gde počinje prava ljubav, zašto bez Boga nema istinskog odnosa među ljudima i kako se vera proverava tek onda kada naiđe na greh drugoga.
Episkop valjevski upozorio je da i blagoslovene životne stvari mogu postati prepreka ako potisnu Boga, te podsetio da se smisao rada, braka i svakodnevice otkriva tek kada su postavljeni u pravu hijerarhiju vrednosti.
Od prizrenske Bogoslovije do parohija niškog kraja, život sveštenika Srboljuba Kaplarevića bio je posvećen ljudima, a ne javnosti; njegov odlazak otvorio je sećanja na službu koja se merila poverenjem, a ne rečima.
Iza drvenih zidova Lazarice kod Prolom banje kriju se čudni simboli i predanja koja i danas intrigiraju verni narod, ali i sve putnike namernike.
U vreme kada je vera bila progonjena, a javno ispovedanje Hrista smatrano prestupom, dogodilo se čudo koje je stotine, pa i hiljade ljudi vratilo Bogu.
Džuman Al-Kavasmi prvi put javno govori o životu u okruženju gde je mržnja bila obaveza, o sumnjama koje su je razdirale i iskustvu koje ju je odvelo na put potpuno suprotan onome na koji je bila usmeravana.
Freska „Dobar pastir“ iz 3. veka prikazuje mladog Isusa, simbol božanske zaštite i ranog hrišćanskog života u Anadoliji.
Sam čin rađanja deteta nije samo biološki događaj, već duboko duhovni podvig, jer se kroz njega žena udostojava da postane saradnik Božiji u delu stvaranja.
Dok se pred doček 2026. godine figurice po istočnom kalendaru nude kao amajlije za sreću, njihovo biblijsko značenje otvara neprijatna, ali važna pitanja o granici između dekoracije, sujeverja i hrišćanske savesti.
Episkop valjevski upozorio je da i blagoslovene životne stvari mogu postati prepreka ako potisnu Boga, te podsetio da se smisao rada, braka i svakodnevice otkriva tek kada su postavljeni u pravu hijerarhiju vrednosti.