OVO JE NAJVAŽNIJE DA URADITE NA ĐURĐEVDAN: Iguman Danilo upozorava - tradicija i običaji bez toga ne vrede
Jedna je od najvećih slava kod Srba i veliki prolećni praznik kojim se odvaja novi, letnji period godine od zimskog.
Na praznik Svetog Georgija, mitropolit sremski Vasilije služio je svetu arhijerejsku liturgiju u velelepnoj kapeli podignutoj u parku oblikovanom po uzoru na najslavniji kraljevski dvor Evrope, a sabor vernih, monahinja i bogoslova ispunio je sveto mesto molitvom i blagodarnošću.
U živopisnom krajoliku Fruške gore, tamo gde vreme korača tiše, a molitve se penju visoko pod nebeske svodove, praznik Svetog velikomučenika i pobedonosca Georgija – Đurđevdan, proslavljen je u manastiru Beočinu uz svetlost liturgijske.
Pod zelenim velom beočinskog manastirskog parka, jedinstvenog po svom francuskom poreklu i nadahnutog kraljevskom raskoši Versaija, uz južnu stranu konaka smestila se kapela svetog Georgija – tiho svetilište u kojem se, na praznik nebeskog viteza Hristovog, okupio narod Božji u duhovnom zajedništvu sa svojom Crkvom.
Svetu arhijerejsku liturgiju služio je mitropolit sremski Vasilije, a sasluživali su: igumano manastir Justino i protođakon Goran Vlasc. Njihove liturgijske molitve, protkane pevanjem bogoslova iz Karlovačke bogoslovije, ispunile su kapelu nadom blagodati i podsećanjem na neugasivu svetlost vere.
U toj svetlosti sabran je i podvig svetog Georgija, koji je, kao i svi hrišćanski mučenici, prolio svoju krv za Hrista, postavši seme iz kojeg su iznikli novi plodovi večnog života. U svojoj pastirskoj besedi mitropolit Vasilije je upravo na to podsetio vernike, osvetlivši značaj svedočanstva vere u doba stradanja – od mračnih vremena cara Dioklecijana, kada je sveti Georgije podneo mučeničku smrt 303. godine, pa sve do trijumfa hrišćanstva milanskim ediktom 313. godine, pod vladavinom svetog cara Konstantina, rođenog upravo na tlu današnje Srbije.
– U ovoj kapeli, sazidanoj početkom prošlog veka trudom revnosnih čuvara manastira, molili smo se za pokoj duša onih koji ovde u kripti čekaju vaskrsenje – kazao je mitropolit.
– To su blaženopočivši episkop zadarski Dimitrije Branković Temišvarac, arhimandrit Joakim Čupić i neumorni trudbenik Crkve u doba komunističkog progona, teolog Dušan Dožić, sinovac patrijarha Gavrila.
Ispred hrama, nakon zaamvone molitve, blagosiljani su slavski darovi, dok su monahinje, predvođene igumanijom Varvarom, zajedno sa vernicima, u tišini srca prinosile svoje molitve nebeskom zaštitniku.
Beočinski manastir, sa svojim stoletnim četinjarima što prkose vremenu i bolesti, svedoči ne samo o umetničkoj lepoti pejzažne arhitekture već i o postojanosti pravoslavnog duha, koji se ni pod kakvom silom ne savija, već stoji uspravno kao što je i sveti Georgije stajao pred carem, nepokolebljiv u veri.
Na Đurđevdan u Beočinu, vera nije bila samo obred, već živa reka milosti koja je, poput izvora u manastirskom parku, potekla iz prošlosti ka večnosti. I kao što se zelenilo parka obnavlja svakog proleća, tako se i duše vernoga naroda podmladiše molitvom, svedočanstvom i zajedništvom pod skutima svetog Georgija, nebeskog zaštitnika vojske Hristove.
Jedna je od najvećih slava kod Srba i veliki prolećni praznik kojim se odvaja novi, letnji period godine od zimskog. Na praznik Svetog velikomučenika Georgija, podsetimo se na njegovu neprestanu zaštitu i pomoć, koja nas vodi ka duhovnoj obnovi i božanskoj milosti. Uz molitveno učešće mnogobrojnog blagočestivog naroda Knjaževca i okoline, tokom svete liturgije su sasluživali i drugi. Od spasonosnih vizija do spasenja nevinih sluga, priče o nevjerojatnim čudesnim delima zaštitnika, Svetog velikomučenika Georgija, nikoga neće ostaviti ravnodušnim.
OVO JE NAJVAŽNIJE DA URADITE NA ĐURĐEVDAN: Iguman Danilo upozorava - tradicija i običaji bez toga ne vrede
OVA MOLITVA NA ĐURĐEVDAN DONOSI ZDRAVLJE, MIR I BLAGOSLOV: Svetom Georgiju Pobedonoscu danas se mole oni koji slave, ali i svi ostali vernici
VELIKA GODIŠNJICA NA ĐURĐEVDAN U KNJAŽEVCU: Vernici uz patrijarha Porfirija na liturgiji povodom 190 godina od izgradnje crkve
PET NAJVEĆIH ČUDA SVETOG ĐORĐA: Svetac koji donosi blagoslov, ali i kaznu, ovim događajima je ostavio dubok trag u istoriji hrišćanstva
Nakon što su pojedini mediji objavili da je studentima onemogućen ulazak u portu hrama u Štitaru, oglasila se Eparhija šabačka i otkrila šta se zapravo dogodilo, optužujući jednog političkog aktivistu za pokušaj zloupotrebe svetinje u političke svrhe.
Iako je gradska slava Nikšića formalno ukinuta, lokalno rukovodstvo i sveštenstvo poručuju da će 12. maj i ove godine biti obeležen litijom, svečanostima i rezanjem slavskog kolača.
Uz miris tamjana, liturgijsko pojanje bogoslova i svečanu litiju, proslavljena je slava jedne od najsvetijih svetinja Prizrena, podsetivši vernike na snagu zaveta koji spaja prošlost, sadašnjost i budućnost srpskog naroda na Kosmetu.
Uz molitveno učešće mnogobrojnog blagočestivog naroda Knjaževca i okoline, tokom svete liturgije su sasluživali i drugi.
Kada je izabran 267. papa, priroda je tiho govorila o brizi, slobodi i duhovnoj odgovornosti, a galebovi su postali simbol koji nosi dublje poruke vere.
Cilj neobičnog bogosluženja bio je da se privuku mlađi vernici i podstakne dijalog između savremene kulture i hrišćanske poruke.
Kao znak zahvalnosti, svog sina je nazvala Pavle, u njegovu čast.
Presvete Bogorodice sa Mladencem Hristom u naručju počela da ispušta miro pred očima oca Simeona, a vernici ovo retko čudo vide kao snažan znak s neba i poziv na veru, molitvu i pokajanje.
Nakon što su pojedini mediji objavili da je studentima onemogućen ulazak u portu hrama u Štitaru, oglasila se Eparhija šabačka i otkrila šta se zapravo dogodilo, optužujući jednog političkog aktivistu za pokušaj zloupotrebe svetinje u političke svrhe.
Iako je gradska slava Nikšića formalno ukinuta, lokalno rukovodstvo i sveštenstvo poručuju da će 12. maj i ove godine biti obeležen litijom, svečanostima i rezanjem slavskog kolača.
U moru recepata koje domaćice pažljivo biraju za krsnu slavu, slane kuglice od sira, oraha i nara donose osvežavajuću novinu – lako se prave, divno izgledaju i ostavljaju snažan utisak na goste.