Shutterstock, YouTube/Printscreen/Осторожно: СобчакIspovest pred smrt, Ilustracija
Zanimljivo je da ono, za čim većina ljudi juri u ovozemaljskom životu - novac, karijera, bogatstvo – pred smrt postaju nebitni i ostaju daleko u senci stvari koji se najčešće zanemaruju u životu.
Ispovest i pričešće na samrtničkoj postelji imaju ključnu ulogu u pravoslavlju jer omogućavaju umirućem verniku da se pomiri sa Bogom i očisti od grehova pre nego što pređe u večnost.
Ispovest pruža duhovno pomirenje i oproštaj, dok pričešće omogućava verniku da primi telo i krv Hristovu, čime se povezuje s Bogom i priprema za večni život. Ovi sakramenti pružaju mir duši i omogućavaju dostojan susret sa Bogom u poslednjem trenutku života.
Ispovest i pričešće pomažu i da se duša lakše razdvoji od tela, ali i da umirući čovek oseti olakšanje pred odlazak pred Boga, ali i da se dostojno oprosti od bližnjih i ovog sveta.
Printscreen /VK Video / Митрополит Тихон (Шевкунов)
Mitropolit Tihon Ševkunov
Uz poslednje pokajanje, vernik se otvara Božjoj ljubavi i saosećanju, tražeći oproštaj i postizanje pomirenja sa onim što je učinio u životu.
Mitropolit Tihon Ševkunov, koga još nazivaju i "ispovednim sveštenikom" jer najčešće ispoveda ljude pred smrt, pričao je jednom prilikom o čemu ljudi najviše žale pred odlazak sa ovog sveta i šta smatraju svojim najvećim greškama.
Shutterstock
Ispovest pred smrt, Ilustracija
Zanimljivo je da ono, za čim većina ljudi juri u ovozemaljskom životu - novac, karijera, bogatstvo – pred smrt postaju nebitni i ostaju daleko u senci stvari koji se najčešće zanemaruju u životu.
- Puno puta sam ispovedao ljude pred smrt. U svojim ispovestima oni nikad ne žale za tim što nisu zaradili milion više, sagradili raskošnu kuću, što nisu uspeli u poslovima. Ljudi u poslednjim satima žale na prvom mestu za to što nisu mogli da učine neko dobro, da pomognu, podrže rođene, bliske, čak i slučajne poznanike. A drugo što muči pred smrt, gotovo sve, je to što su malo pažnje poklanjali deci - istakao je mitropolit Tihon.
Čin opela je zaupokojeno bogosluženje, koje se nad upokojenim služi samo jednom. U tome je njegova suštinska razlika od drugih zaupokojenih službi, koje mogu da se služe više puta kao što su, primera radi parastosi, litije, kaže sveštenik.
Protojerej Georgije je istakao da, na osnovu njegove pastirske prakse, uticaju magije i, uopšteno, đavoimanosti, može biti podvrgnut svaki čovek, a u posebnim slučajevima čak i svešteno lice, ukoliko to Gospod dopusti…
Ispovest, kako kaže sveštenik, nije nešto što treba odlagati zbog toga što se greh možda iznova ponovlja, jer u tom procesu duhovne borbe Božija blagodat je ključna.
Lekarski tim predvođen profesorom Stefanom Margaritorom obavio je dvočasovni zahvat, a prema prvim procenama, poglavar Rimokatoličke crkve mogao bi već sutra da ustane iz bolničkog kreveta.
U ovu svetinju na Kosovu i Metohiji svakodnevno stižu poklonici iz svih krajeva, a gostoljubivi domaćini poručuju da im ništa nam ne trebate, samo Srbi posećuju svetinje u što većem broju.
Pravoslavni hrišćanin je pozvan da neprestano radi na sebi - ne da bi bio bolji od drugih, već da bi bio bliži onome što je čovečno i božansko u njemu.
Sveta uprava zahteva da grčki nedeljnik demantuje sporne navode i objavi njen odgovor u celosti, na istom mestu gde je objavljen tekst o Manastiru Svete Katarine na Sinaju.
U besedi za utorak 20. sedmice po Duhovima veliki srpski svetitelj podseća da ljudska moć ima granice, dok se Božja vlast prostire i nad ovim svetom i nad večnošću.
U ovu svetinju na Kosovu i Metohiji svakodnevno stižu poklonici iz svih krajeva, a gostoljubivi domaćini poručuju da im ništa nam ne trebate, samo Srbi posećuju svetinje u što većem broju.
Na Miholjdan su Vuk, Teodora i Lazar krenuli tragom neobičnog pisma, a susret sa usamljenim starcem i zapuštenim voćnjakom naučio ih je da se najveće bogatstvo krije u dobroti, prijateljstvu i delima ljubavi.
Zapis iz „Srbskog kuvara“, koji je jeromonah Jerotej Draganović iz manastira Krušedola objavio još u 19. veku, otkriva kako su se od jednostavnih namirnica pripremala zasitna jela za dane kada crkveni tipik ne propisuje post.
Sveta uprava zahteva da grčki nedeljnik demantuje sporne navode i objavi njen odgovor u celosti, na istom mestu gde je objavljen tekst o Manastiru Svete Katarine na Sinaju.