Vaskršnji post deli se na sedam nedelja, od kojih svaka ima svoje ime i pravila.
Vaskršnji post ili Časni post, ove godine počinje sutra sutra 3. marta i završava se dan pred Vaskrs 19. aprila. On se sastoji se od sedam strogih nedelja, a svaka sa sobom nosi posebna pravila koja treba da se ispoštuju.
Veliki post je najvažniji posni period u toku godine, najduži i najstroži. Traje 47 dana, a njegov osnovni zadatak jeste da nas telesno i duševno pripremi za praznik Vaskrsenja Hristovog i obavezan je za sve hrišćane.
U vreme ovoga posta uzdržavamo se od mesa, jaja, sira, mleka, dakle hrane sa životinjskim masnoćama. Vino i ulje dozvoljeni su samo subotom i nedeljem, ali i na dan sv. četrdesetorice mučenika, dok se riba može koristiti samo na Blagovesti i Cveti.
Svim ostalim danima posti se "na vodi“, a pogotovo strogo sredom i petkom. Po slabosti se u nedeljne dane osim srede i petka može razrešiti ulje, ali sa posebnim blagoslovom duhovnika ili parohijskog sveštenika.
Martin Jung / imageBROKER / Profimedia
Golgota, Ilustracija
Prva tri dana prve nedelje Velikog posta od starine se poste posebno strogo. To isto vredi za poslednju nedelju posta koju postimo "na vodi“, osim Veliki četvrtak na koji razrešavamo na ulje i vino. Na Veliki petak se uzdržavamo od jela i pića sve do iznošenja plaštanice, dakle do 3 sata popodne, posle čega se uzima lagan obrok "na vodi“.
Takođe strogo postimo i Veliku subotu.
I ovaj post, kao i svaki drugi, ne podrazumeva samo uzdržavanje od konzumiranja određene hrane i pića, već i duhovno pročišćenje, koje znači i uzdržanje od zlih misli i dela. Kalendar posta pogledajte ovde.
- Kad postiš, posti ceo. Nemoj samo da ti posti stomak. Da poste tvoje ruke, da poste tvoje noge, da posti tvoj jezik, da poste tvoje oči, da poste tvoje uši, tvoj nos. Post je uzdržanje. Dakle, treba bdeti nad svojim osećanjima, kontrolisati ih... Samosavladavanje ili bdenje nad sobom.
Vaskršnji post deli se na sedam nedelja, od kojih svaka ima svoje ime i pravila:
Prva nedelja posta: Čista nedelja
Ova nedelja se naziva i Todorova ili Teodorova nedelja. Slavi se pobeda nad ikonoborstvom i uspomenu na ponovno uspostavljanje poštovanja ikona 843. godine, u vreme carice Teodore i patrijarha Metodija.
Druga nedelja posta: Pačista nedelja
Posvećena je uspomeni na svetog Grigorija Palamu, koji je učio da ljudi postom i molitvom mogu postati učesnicima nestvorene božanske energije
Treća nedelja posta: Krstopoklona nedelja
Freepik
Časni krst, Ilustracija
Tokom treće nedelje posta pravoslavni hrišćani poklanjaju se Časnom krstu. Tokom ove nedelje trebalo bi suzdržavati se od svih iskušenja duha.
Četvrta nedelja posta: Sredoposna nedelja
Sredina posta.
Peta nedelja posta: Gluva nedelja
Naziv je dobila po tome što je prošlo puno vemena u postu i dolazi vreme ćutanja, pokajanja, gluvo vreme. U Gluvu nedelju crkva zabranjuje sva veselja, svirke, pesmu i zabave.
Šesta nedelja posta: Cvetna nedelja
Ove nedelje se obeležava Hristov ulazak u Jerusalim. Nazvana je po cveću i zelenim grančicama koje su deca i građani bacali pred Hrista tom prilikom.
Sedma nedelja posta: Stradalna nedelja
Poslednju nedelju pred Uskrs, vernici provode u strogom postu, molitvi i pokajanju. Posvećena je učestvovanju u stradanjima i smrti Gospoda Hrista, po zapovesti njegovoj da će "doći... dani kad će se oteti Ženik od njih, i onda će postiti u one dane..."
U praksi, post podrazumeva uzdržavanje od određenih vrsta hrane, kao što su meso, mlečni proizvodi i alkohol, ali i od neumerenih uživanja u svim telesnim zadovoljstvima.
Broj 888 se, takođe, smatra i brojem duhovnog uspona i neprekinutog života, koji se veže za Hrista, koji je svojim uskrsnućem omogućio vernicima večni život.
Šta znači post kao „mati celomudrenosti“ i kako nas odvaja od lutanja u grehovnim strastima? Sveti Teofan Zatvornik otkriva duhovnu suštinu ovog svetog perioda i poziva na unutrašnju promenu.
U srcu svetogorske zajednice, monasi se povlače u duboku tišinu kako bi očistili svoju dušu i osnažili veru pred najveći hrišćanski praznik – Vaskrsenje Hristovo.
Uoči druge godišnjice od tragedije koja je odnela 57 života, otac Hristodulos Papaioanu kaže da je kroz ovaj neverojatan gubitak pronašao snagu da se nosi s patnjom.
Iguman manastira Ribnica objašnjava kroz konkretne primere da li iza nečijih problema stoji bolest ili delovanje zlih sila, daje duhovne savete i ukazuje na molitveni put koji otkriva pravu prirodu patnje.
Mnoštvo narodnih običaja i bogata trpeza bez mesa obeležavaju ovaj dan, ali njegov vrhunac dolazi uveče, kada u crkvi izgovaramo reči koje otvaraju put ka duhovnoj čistoti – „Oprosti mi!“
Pošto Teodor Tiron nije krio da je hrišćanin, po carevoj naredbi osuđen je i zatvoren u tamnicu koja je bila zatvorena i zapečaćena da bi umro od gladi.
Uz eksplozivnu napravu i lažne pasoše ukrajinski agenti pokušali da ubiju duhovnog vođu Krima - mitropolita Tihona. Otkrivene zastrašujuće pretnje i špijunske mreže koje sežu do Kijeva.
U vreme kada su Srbi bili izloženi brojnim napadima svojih komšija Albanaca, Mati Ilarija se hrabro suprotstavljala svim izazovima kako bi sačuvala duhovnu baštinu manastira.