Vaskršnji post deli se na sedam nedelja, od kojih svaka ima svoje ime i pravila.
Vaskršnji post ili Časni post, ove godine počinje sutra sutra 3. marta i završava se dan pred Vaskrs 19. aprila. On se sastoji se od sedam strogih nedelja, a svaka sa sobom nosi posebna pravila koja treba da se ispoštuju.
Veliki post je najvažniji posni period u toku godine, najduži i najstroži. Traje 47 dana, a njegov osnovni zadatak jeste da nas telesno i duševno pripremi za praznik Vaskrsenja Hristovog i obavezan je za sve hrišćane.
U vreme ovoga posta uzdržavamo se od mesa, jaja, sira, mleka, dakle hrane sa životinjskim masnoćama. Vino i ulje dozvoljeni su samo subotom i nedeljem, ali i na dan sv. četrdesetorice mučenika, dok se riba može koristiti samo na Blagovesti i Cveti.
Svim ostalim danima posti se "na vodi“, a pogotovo strogo sredom i petkom. Po slabosti se u nedeljne dane osim srede i petka može razrešiti ulje, ali sa posebnim blagoslovom duhovnika ili parohijskog sveštenika.
Martin Jung / imageBROKER / Profimedia
Golgota, Ilustracija
Prva tri dana prve nedelje Velikog posta od starine se poste posebno strogo. To isto vredi za poslednju nedelju posta koju postimo "na vodi“, osim Veliki četvrtak na koji razrešavamo na ulje i vino. Na Veliki petak se uzdržavamo od jela i pića sve do iznošenja plaštanice, dakle do 3 sata popodne, posle čega se uzima lagan obrok "na vodi“.
Takođe strogo postimo i Veliku subotu.
I ovaj post, kao i svaki drugi, ne podrazumeva samo uzdržavanje od konzumiranja određene hrane i pića, već i duhovno pročišćenje, koje znači i uzdržanje od zlih misli i dela. Kalendar posta pogledajte ovde.
- Kad postiš, posti ceo. Nemoj samo da ti posti stomak. Da poste tvoje ruke, da poste tvoje noge, da posti tvoj jezik, da poste tvoje oči, da poste tvoje uši, tvoj nos. Post je uzdržanje. Dakle, treba bdeti nad svojim osećanjima, kontrolisati ih... Samosavladavanje ili bdenje nad sobom.
Vaskršnji post deli se na sedam nedelja, od kojih svaka ima svoje ime i pravila:
Prva nedelja posta: Čista nedelja
Ova nedelja se naziva i Todorova ili Teodorova nedelja. Slavi se pobeda nad ikonoborstvom i uspomenu na ponovno uspostavljanje poštovanja ikona 843. godine, u vreme carice Teodore i patrijarha Metodija.
Druga nedelja posta: Pačista nedelja
Posvećena je uspomeni na svetog Grigorija Palamu, koji je učio da ljudi postom i molitvom mogu postati učesnicima nestvorene božanske energije
Treća nedelja posta: Krstopoklona nedelja
Freepik
Časni krst, Ilustracija
Tokom treće nedelje posta pravoslavni hrišćani poklanjaju se Časnom krstu. Tokom ove nedelje trebalo bi suzdržavati se od svih iskušenja duha.
Četvrta nedelja posta: Sredoposna nedelja
Sredina posta.
Peta nedelja posta: Gluva nedelja
Naziv je dobila po tome što je prošlo puno vemena u postu i dolazi vreme ćutanja, pokajanja, gluvo vreme. U Gluvu nedelju crkva zabranjuje sva veselja, svirke, pesmu i zabave.
Šesta nedelja posta: Cvetna nedelja
Ove nedelje se obeležava Hristov ulazak u Jerusalim. Nazvana je po cveću i zelenim grančicama koje su deca i građani bacali pred Hrista tom prilikom.
Sedma nedelja posta: Stradalna nedelja
Poslednju nedelju pred Uskrs, vernici provode u strogom postu, molitvi i pokajanju. Posvećena je učestvovanju u stradanjima i smrti Gospoda Hrista, po zapovesti njegovoj da će "doći... dani kad će se oteti Ženik od njih, i onda će postiti u one dane..."
U praksi, post podrazumeva uzdržavanje od određenih vrsta hrane, kao što su meso, mlečni proizvodi i alkohol, ali i od neumerenih uživanja u svim telesnim zadovoljstvima.
Broj 888 se, takođe, smatra i brojem duhovnog uspona i neprekinutog života, koji se veže za Hrista, koji je svojim uskrsnućem omogućio vernicima večni život.
Jedan deo moštiju Svetih Kirika i Julite čuva se u Ohridu, u crkvi Presvete Bogorodice Bolničke, gde im vernici vekovima dolaze na poklonjenje i molitvu.
Vozači grupa već dobijaju obaveštenja na Merdaru, a pokloničke agencije čekaju pojašnjenja: vernici pitaju ko će pratiti poklonike i kako će biti predstavljena istorija srpskih svetinja na Kosmetu.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Porodica, sveštenstvo i verni narod oprostili su se od sina sveštenika Ostoje Kneževića, dok je mitropolit crnogorsko-primorski u besedi poručio da se bol nosi krstom Hristovim, a da se duša čistote sabira u večnom životu.
Na sahrani dvanaestogodišnjaka koji je tragično preminuo, mitropolit Dimitrije govorio o veri, večnom životu i susretu bez rastanka, dok su porodica i vernici u tišini slušali poruke utehe i nade.
Jedan deo moštiju Svetih Kirika i Julite čuva se u Ohridu, u crkvi Presvete Bogorodice Bolničke, gde im vernici vekovima dolaze na poklonjenje i molitvu.
Dvanaestogodišnji dečak iz Donje Kamenice kod Zvornika danas se poštuje kao Sveti novomučenik Slobodan Donjokamenički, a njegovo ime ostalo je simbol nevinog stradanja i vere.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog apostola Akilu po starom kalendaru, dok se po novom kalendaru obeležava Sveti velikomučenik i iscelitelj Pantelejmon. Katolička crkva obeležava spomendan Svetog Klimenta Ohridskog, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Jedan od Sedamdesetorice apostola zajedno sa suprugom Priskilom širio je Jevanđelje, pomagao u osnivanju prvih hrišćanskih zajednica i ostao upamćen kao mučenik koji je do kraja ostao veran Hristu.
U porti manastira, nakon svete arhijerejske liturgije episkopa Teodosija, održan je program posvećen srpskoj kulturi i tradiciji, a umetnici su pesmom podsetili na duhovno nasleđe Kosova i Metohije.
Episkopa raško-prizrenskog Teodosija u drevnoj zadužbini cara Dušana dočekali su iguman Mihailo sa bratstvom i vernim narodom, nakon čega je počela sveta arhijerejska liturgija.
Iako se projekat ne nalazi na manastirskom zemljištu, planirani kompleks otvorio je pitanje očuvanja ambijenta, pogleda i duhovnog doživljaja puta ka mestu gde počivaju mošti Svetog Vasilija Ostroškog.
Dvanaestogodišnji dečak iz Donje Kamenice kod Zvornika danas se poštuje kao Sveti novomučenik Slobodan Donjokamenički, a njegovo ime ostalo je simbol nevinog stradanja i vere.
Jednostavan, mirisan i ukusan obrok od nekoliko skromnih sastojaka vraća toplinu porodične trpeze i donosi rešenje za sve one dane kada ne znamo šta da kuvamo.