Praznici i sveci 02.03.2025 | 15:37

SUTRA POČINJE NAJSTROŽI I NAJDUŽI POST U GODINI: Arhimandrit Vasilije o pravilima VASKRŠNJEG POSTA koja ne bi trebalo prekršiti

Autor: M.M.
SUTRA POČINJE NAJSTROŽI I NAJDUŽI POST U GODINI: Arhimandrit Vasilije o pravilima VASKRŠNJEG POSTA koja ne bi trebalo  prekršiti
shutterstock.com, youtube/@Arhimandrit_Vasilije_Kostic Časni krst, Ilustracija

Vaskršnji post deli se na sedam nedelja, od kojih svaka ima svoje ime i pravila.

Vaskršnji post ili Časni post, ove godine počinje sutra sutra 3. marta i završava se dan pred Vaskrs 19. aprila. On se sastoji se od sedam strogih nedelja, a svaka sa sobom nosi posebna pravila koja treba da se ispoštuju.

Veliki post je najvažniji posni period u toku godine, najduži i najstroži. Traje 47 dana, a njegov osnovni zadatak jeste da nas telesno i duševno pripremi za praznik Vaskrsenja Hristovog i obavezan je za sve hrišćane.  

U vreme ovoga posta uzdržavamo se od mesa, jaja, sira, mleka, dakle hrane sa životinjskim masnoćama. Vino i ulje dozvoljeni su samo subotom i nedeljem, ali i na dan sv. četrdesetorice mučenika, dok se riba može koristiti samo na Blagovesti i Cveti.

Svim ostalim danima posti se "na vodi“, a pogotovo strogo sredom i petkom. Po slabosti se u nedeljne dane osim srede i petka može razrešiti ulje, ali sa posebnim blagoslovom duhovnika ili parohijskog sveštenika.

Martin Jung / imageBROKER / Profimedia
Golgota, Ilustracija

Prva tri dana prve nedelje Velikog posta od starine se poste posebno strogo. To isto vredi za poslednju nedelju posta koju postimo "na vodi“, osim Veliki četvrtak na koji razrešavamo na ulje i vino. Na Veliki petak se uzdržavamo od jela i pića sve do iznošenja plaštanice, dakle do 3 sata popodne, posle čega se uzima lagan obrok "na vodi“.

Takođe strogo postimo i Veliku subotu.

I ovaj post, kao i svaki drugi, ne podrazumeva samo uzdržavanje od konzumiranja određene hrane i pića, već i duhovno pročišćenje, koje znači i uzdržanje od zlih misli i dela. Kalendar posta pogledajte ovde.

Arhimandrit Vasilije Kostić je jednom prilikom objasnio kako bi trebalo postiti.

- Kad postiš, posti ceo. Nemoj samo da ti posti stomak. Da poste tvoje ruke, da poste tvoje noge, da posti tvoj jezik, da poste tvoje oči, da poste tvoje uši, tvoj nos. Post je uzdržanje. Dakle, treba bdeti nad svojim osećanjima, kontrolisati ih... Samosavladavanje ili bdenje nad sobom.

Vaskršnji post deli se na sedam nedelja, od kojih svaka ima svoje ime i pravila:

Prva nedelja posta: Čista nedelja

Ova nedelja se naziva i Todorova ili Teodorova nedelja.  Slavi se pobeda nad ikonoborstvom i uspomenu na ponovno uspostavljanje poštovanja ikona 843. godine, u vreme carice Teodore i patrijarha Metodija.

Druga nedelja posta: Pačista nedelja

Posvećena je uspomeni na svetog Grigorija Palamu, koji je učio da ljudi postom i molitvom mogu postati učesnicima nestvorene božanske energije

Treća nedelja posta: Krstopoklona nedelja

Freepik
Časni krst, Ilustracija

Tokom treće nedelje posta pravoslavni hrišćani poklanjaju se Časnom krstu. Tokom ove nedelje trebalo bi suzdržavati se od svih iskušenja duha.

Četvrta nedelja posta: Sredoposna nedelja

Sredina posta.

Peta nedelja posta: Gluva nedelja

Naziv je dobila po tome što je prošlo puno vemena u postu i dolazi vreme ćutanja, pokajanja, gluvo vreme. U Gluvu nedelju crkva zabranjuje sva veselja, svirke, pesmu i zabave.

Šesta nedelja posta: Cvetna nedelja

Ove nedelje se obeležava Hristov ulazak u Jerusalim. Nazvana je po cveću i zelenim grančicama koje su deca i građani bacali pred Hrista tom prilikom.

Sedma nedelja posta: Stradalna nedelja

Poslednju nedelju pred Uskrs, vernici provode u strogom postu, molitvi i pokajanju. Posvećena je učestvovanju u stradanjima i smrti Gospoda Hrista, po zapovesti njegovoj da će "doći... dani kad će se oteti Ženik od njih, i onda će postiti u one dane..."