Vaskršnji post deli se na sedam nedelja, od kojih svaka ima svoje ime i pravila.
Vaskršnji post ili Časni post, ove godine počinje sutra sutra 3. marta i završava se dan pred Vaskrs 19. aprila. On se sastoji se od sedam strogih nedelja, a svaka sa sobom nosi posebna pravila koja treba da se ispoštuju.
Veliki post je najvažniji posni period u toku godine, najduži i najstroži. Traje 47 dana, a njegov osnovni zadatak jeste da nas telesno i duševno pripremi za praznik Vaskrsenja Hristovog i obavezan je za sve hrišćane.
U vreme ovoga posta uzdržavamo se od mesa, jaja, sira, mleka, dakle hrane sa životinjskim masnoćama. Vino i ulje dozvoljeni su samo subotom i nedeljem, ali i na dan sv. četrdesetorice mučenika, dok se riba može koristiti samo na Blagovesti i Cveti.
Svim ostalim danima posti se "na vodi“, a pogotovo strogo sredom i petkom. Po slabosti se u nedeljne dane osim srede i petka može razrešiti ulje, ali sa posebnim blagoslovom duhovnika ili parohijskog sveštenika.
Martin Jung / imageBROKER / Profimedia
Golgota, Ilustracija
Prva tri dana prve nedelje Velikog posta od starine se poste posebno strogo. To isto vredi za poslednju nedelju posta koju postimo "na vodi“, osim Veliki četvrtak na koji razrešavamo na ulje i vino. Na Veliki petak se uzdržavamo od jela i pića sve do iznošenja plaštanice, dakle do 3 sata popodne, posle čega se uzima lagan obrok "na vodi“.
Takođe strogo postimo i Veliku subotu.
I ovaj post, kao i svaki drugi, ne podrazumeva samo uzdržavanje od konzumiranja određene hrane i pića, već i duhovno pročišćenje, koje znači i uzdržanje od zlih misli i dela. Kalendar posta pogledajte ovde.
- Kad postiš, posti ceo. Nemoj samo da ti posti stomak. Da poste tvoje ruke, da poste tvoje noge, da posti tvoj jezik, da poste tvoje oči, da poste tvoje uši, tvoj nos. Post je uzdržanje. Dakle, treba bdeti nad svojim osećanjima, kontrolisati ih... Samosavladavanje ili bdenje nad sobom.
Vaskršnji post deli se na sedam nedelja, od kojih svaka ima svoje ime i pravila:
Prva nedelja posta: Čista nedelja
Ova nedelja se naziva i Todorova ili Teodorova nedelja. Slavi se pobeda nad ikonoborstvom i uspomenu na ponovno uspostavljanje poštovanja ikona 843. godine, u vreme carice Teodore i patrijarha Metodija.
Druga nedelja posta: Pačista nedelja
Posvećena je uspomeni na svetog Grigorija Palamu, koji je učio da ljudi postom i molitvom mogu postati učesnicima nestvorene božanske energije
Treća nedelja posta: Krstopoklona nedelja
Freepik
Časni krst, Ilustracija
Tokom treće nedelje posta pravoslavni hrišćani poklanjaju se Časnom krstu. Tokom ove nedelje trebalo bi suzdržavati se od svih iskušenja duha.
Četvrta nedelja posta: Sredoposna nedelja
Sredina posta.
Peta nedelja posta: Gluva nedelja
Naziv je dobila po tome što je prošlo puno vemena u postu i dolazi vreme ćutanja, pokajanja, gluvo vreme. U Gluvu nedelju crkva zabranjuje sva veselja, svirke, pesmu i zabave.
Šesta nedelja posta: Cvetna nedelja
Ove nedelje se obeležava Hristov ulazak u Jerusalim. Nazvana je po cveću i zelenim grančicama koje su deca i građani bacali pred Hrista tom prilikom.
Sedma nedelja posta: Stradalna nedelja
Poslednju nedelju pred Uskrs, vernici provode u strogom postu, molitvi i pokajanju. Posvećena je učestvovanju u stradanjima i smrti Gospoda Hrista, po zapovesti njegovoj da će "doći... dani kad će se oteti Ženik od njih, i onda će postiti u one dane..."
U praksi, post podrazumeva uzdržavanje od određenih vrsta hrane, kao što su meso, mlečni proizvodi i alkohol, ali i od neumerenih uživanja u svim telesnim zadovoljstvima.
Broj 888 se, takođe, smatra i brojem duhovnog uspona i neprekinutog života, koji se veže za Hrista, koji je svojim uskrsnućem omogućio vernicima večni život.
Pouka svetogorskog starca otvara pitanje zbog čega se greh više ne krije, već se često predstavlja kao sloboda, dok se moral, uzdržanje i pobožan život sve češće proglašavaju zaostalima.
Plamen se širi planinskim područjem u blizini jedne od najvećih pravoslavnih svetinja na Balkanu, dok se sa posebnom pažnjom prati situacija oko manastirskog kompleksa i dalje širenje požara.
Samo nekoliko osnovnih sastojaka potrebno je za mekan i sočan kolač natopljen mlekom, koji se nekada često nalazio na porodičnom stolu, bez čekanja na poseban povod.
Pojedini mediji objavili da bi rad Mitropolije mogao da bude predmet posebne provere, dok izvor blizak mitropolitu Joanikiju tvrdi da nikakva zvanična najava nije stigla i da se takav potez za sada ne očekuje.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Prepodobnog Mojseja Murina po starom kalendaru, dok se po novom kalendaru obeležavaju Svete mučenice Minodora, Mitrodora i Nimfodora. Katolička crkva obeležava spomendan Svetog Nikole Tolentinskog, dok Jevreji i muslimani nemaju veliki praznik.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Prepodobnog Pimena Velikog i Sabor srpskih svetitelja po starom kalendaru, dok se po novom kalendaru obeležavaju Sveti i pravedni Joakim i Ana i drugi svetitelji. Katolička crkva obeležava spomendan Svetog Petra Klavera, dok Jevreji i muslimani nemaju veliki praznik.
Govoreći o duhovnim uzrocima ovakvog stanja, arhimandrit Jovan Jelenkov ističe da tuga može biti povezana sa odsustvom vere, kada čovek u svojoj nemoći prestaje da vidi svetlost i izlaz.
Samo nekoliko osnovnih sastojaka potrebno je za mekan i sočan kolač natopljen mlekom, koji se nekada često nalazio na porodičnom stolu, bez čekanja na poseban povod.
U besedi za četvrtak 15. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički govori o iskušenju da čovek odbaci Hrista zbog težine Njegovog puta i prihvati onoga koji nudi prividno lakši život, ugađa strastima i vodi u propast.