Vaskršnji post deli se na sedam nedelja, od kojih svaka ima svoje ime i pravila.
Vaskršnji post ili Časni post, ove godine počinje sutra sutra 3. marta i završava se dan pred Vaskrs 19. aprila. On se sastoji se od sedam strogih nedelja, a svaka sa sobom nosi posebna pravila koja treba da se ispoštuju.
Veliki post je najvažniji posni period u toku godine, najduži i najstroži. Traje 47 dana, a njegov osnovni zadatak jeste da nas telesno i duševno pripremi za praznik Vaskrsenja Hristovog i obavezan je za sve hrišćane.
U vreme ovoga posta uzdržavamo se od mesa, jaja, sira, mleka, dakle hrane sa životinjskim masnoćama. Vino i ulje dozvoljeni su samo subotom i nedeljem, ali i na dan sv. četrdesetorice mučenika, dok se riba može koristiti samo na Blagovesti i Cveti.
Svim ostalim danima posti se "na vodi“, a pogotovo strogo sredom i petkom. Po slabosti se u nedeljne dane osim srede i petka može razrešiti ulje, ali sa posebnim blagoslovom duhovnika ili parohijskog sveštenika.
Martin Jung / imageBROKER / Profimedia
Golgota, Ilustracija
Prva tri dana prve nedelje Velikog posta od starine se poste posebno strogo. To isto vredi za poslednju nedelju posta koju postimo "na vodi“, osim Veliki četvrtak na koji razrešavamo na ulje i vino. Na Veliki petak se uzdržavamo od jela i pića sve do iznošenja plaštanice, dakle do 3 sata popodne, posle čega se uzima lagan obrok "na vodi“.
Takođe strogo postimo i Veliku subotu.
I ovaj post, kao i svaki drugi, ne podrazumeva samo uzdržavanje od konzumiranja određene hrane i pića, već i duhovno pročišćenje, koje znači i uzdržanje od zlih misli i dela. Kalendar posta pogledajte ovde.
- Kad postiš, posti ceo. Nemoj samo da ti posti stomak. Da poste tvoje ruke, da poste tvoje noge, da posti tvoj jezik, da poste tvoje oči, da poste tvoje uši, tvoj nos. Post je uzdržanje. Dakle, treba bdeti nad svojim osećanjima, kontrolisati ih... Samosavladavanje ili bdenje nad sobom.
Vaskršnji post deli se na sedam nedelja, od kojih svaka ima svoje ime i pravila:
Prva nedelja posta: Čista nedelja
Ova nedelja se naziva i Todorova ili Teodorova nedelja. Slavi se pobeda nad ikonoborstvom i uspomenu na ponovno uspostavljanje poštovanja ikona 843. godine, u vreme carice Teodore i patrijarha Metodija.
Druga nedelja posta: Pačista nedelja
Posvećena je uspomeni na svetog Grigorija Palamu, koji je učio da ljudi postom i molitvom mogu postati učesnicima nestvorene božanske energije
Treća nedelja posta: Krstopoklona nedelja
Freepik
Časni krst, Ilustracija
Tokom treće nedelje posta pravoslavni hrišćani poklanjaju se Časnom krstu. Tokom ove nedelje trebalo bi suzdržavati se od svih iskušenja duha.
Četvrta nedelja posta: Sredoposna nedelja
Sredina posta.
Peta nedelja posta: Gluva nedelja
Naziv je dobila po tome što je prošlo puno vemena u postu i dolazi vreme ćutanja, pokajanja, gluvo vreme. U Gluvu nedelju crkva zabranjuje sva veselja, svirke, pesmu i zabave.
Šesta nedelja posta: Cvetna nedelja
Ove nedelje se obeležava Hristov ulazak u Jerusalim. Nazvana je po cveću i zelenim grančicama koje su deca i građani bacali pred Hrista tom prilikom.
Sedma nedelja posta: Stradalna nedelja
Poslednju nedelju pred Uskrs, vernici provode u strogom postu, molitvi i pokajanju. Posvećena je učestvovanju u stradanjima i smrti Gospoda Hrista, po zapovesti njegovoj da će "doći... dani kad će se oteti Ženik od njih, i onda će postiti u one dane..."
U praksi, post podrazumeva uzdržavanje od određenih vrsta hrane, kao što su meso, mlečni proizvodi i alkohol, ali i od neumerenih uživanja u svim telesnim zadovoljstvima.
Broj 888 se, takođe, smatra i brojem duhovnog uspona i neprekinutog života, koji se veže za Hrista, koji je svojim uskrsnućem omogućio vernicima večni život.
U najdubljoj tišini Velikog petka, iz redova blaga koje je Sveti vladika Nikolaj ostavio srpskom narodu, izvire molitveni biser za koji prepodobni Justin Ćelijski kaže da je deo večnog Srpskig Jevanđelja – reči koje danas zvuče snažnije nego ikada.
Plaštanica se iznosi, inače, u toku pojanja stihovnjih stihira na večernjem bogosluženju Velikog Petka i polaže se uvek zajedno sa Jevanđeljem na sredinu hrama na poseban sto.
U vreme strogog posta često ponestane ideja za ukusne obroke na vodi. Donosimo autentičan recept za paštetu od belog pasulja – kremastu, zasitnu i punu ukusa!
Uoči druge godišnjice od tragedije koja je odnela 57 života, otac Hristodulos Papaioanu kaže da je kroz ovaj neverojatan gubitak pronašao snagu da se nosi s patnjom.
Ne morate se odricati bogatih ukusa ni tokom posta – kombinacija crvenog pasulja, prepečenih oraha i začina trpezu će učiniti bogatom vitaminima i vlaknima.
Plaštanica se iznosi, inače, u toku pojanja stihovnjih stihira na večernjem bogosluženju Velikog Petka i polaže se uvek zajedno sa Jevanđeljem na sredinu hrama na poseban sto.
U tišini hramova, na Veliki četvrtak, dan kada je Hristos oprao noge apostolima, u manastirima i sabornim crkvama vrši se duboko simboličan čin koji menja ljudsku predstavu o moći — čin ljubavi koja se izražava delima, a ne rečima.
Nepoznati muškarac provalio je u crkvenu prodavnicu u Starom Mirijevu i odneo novac namenjen pomoći za decu sa Kosova i Metohije. Kamere su zabeležile njegov ulazak, a materijalna šteta je velika.
Otac Andrej Konanos u svom autorskom tekstu ukazuje na opasnost od spoljašnjih obreda koji se svode na formalnost, dok pravu duhovnu promenu – kroz pokajanje, ljubav i smirenje – zanemarujemo, te poziva na dublje samorazmatranje i iskrenu transformaciju unutar nas samih.
U danima posta, ali i kada post nije obavezan, halva od tahinija i meda pruža zdravu i bogatu alternativu industrijskim slatkišima – bez aditiva, bez veštačkih aroma, sa dubokom duhovnom porukom u svakom zalogaju.