Wikipedia/ Andrija12345678Osveštao ga je njegova svetost, pokojni Patrijarh Pavle
Ovaj hram počeo je sa zidanjem nepuna tri meseca posle završetka zverskog NATO bombardovanja 1999. godine.
Hram Svetog Luke na Čukarici mnogi nazivaju biserom savremene sakralne arhitekture. Zbog toga je odnedavno pod zaštitom gradskog Zavoda za zaštitu spomenika kulture. Kako objašnjava đakon Hadži Nenad Jovanović, zidanje hrama počelo je nakon NATO bombardovanja, osveštao ga je patrijarh Pavle, a patrijarh Irinej u njemu je služio poslednju liturgiju.
- Ovaj hram počeo je sa zidanjem nepuna tri meseca posle završetka zverskog NATO bombardovanja 1999. godine. Osveštao ga je njegova svetost, pokojni Patrijarh Pavle. On je karakterističan po tome da je izrađen po uzoru na građevine ekipe Sopoćana i drugih starih naših nemanjićkih zadužbina, ali u sasvim novom, savremenom ruhu. To zahvaljujući velikom trudu i daru arhitekte ovog hrama Miladina Lukića, koji je osmislio i interijer i eksterijer ovog svetog hrama. On je završen sa grubim građevinskim radovima 2003. godine- navodi đakon.
Patrijarh Irinej u njemu služio poslednju liturgiju
Živopisanje je završeno 2020. godine, kada je u hramu poslednju svetu liturgiju, osveštavajući živopis ovoga hrama, služio pokojni Patrijarh Irinej.
- To je bila njegova poslednja sveta liturgija na teritoriji područnog arhiepiskopije. Naš sveti hram je mlad, ali je duhovna riznica budući da okuplja veliki broj vernika na svim bogosluženjima. Osim toga, imali smo i taj blagoslov da položimo određeni broj svetih moštiju svetog Georgija, koju smo dobili iz Valensije, moštiju svetog Josifa Tumanskog iz manastira Tumane i iz manastira Kosjereva svetog Rista Kosjerevskog -pojašnjava Jovanović.
Savremen i moderan, ali na tragu nemanjićkih tekovina
YURI KADOBNOV / AFP / Profimedia
Osveštao ga je njegova svetost, pokojni Patrijarh Pavle
Ono što je još karakteristično za hram u Košutnjaku jeste da je on izrađen u jednom savremenom, modernom duhu, ali na tragu nemanjićkih tekovina, tako da je spoj istorijskog i savremenog.
- Naš hram je već proglašen od strane Zavoda za zaštitu spomenika kulture za objekat koji je pod zaštitom. To je učinjeno prošle godine i mi očekujemo da bi to moglo, ako Bog da, da pomogne daljem razvoju našeg svetog hrama, da nastavimo da ga ulepšavamo, da nastavimo da ga održavamo za buduće pokolenje. Ovo je dokaz da i nove građevine mogu imati svoju veliku vrednost - priča đakon ovog hrama.
Ova građevina smatra se arhitektonskim biserom.
- Ja volim da kažem da je naš sveti hram kao beli labud koji se spustio na obronke Košutnjaka, ili kao feniks koji upravo zbog toga što se nalazio, što se njegova gradnja odvijala upravo u tom vremenu u kojem sam pomenuo, da simbolizuje vaskrs našega naroda i naše države - zaključuje on za TV Prva.
Jedan od predstavnika Studentskog parlamenta 1996/97, Dušan Mišković podseća na ključnu ulogu Srpske pravoslavne crkve u protestima devedesetih i upoređuje tadašnje odnose studenata i Crkve sa današnjom situacijom.
U manastiru Vavedenja Presvete Bogorodice sabrali su se monaštvo, sveštenstvo i blagoverni narod da se poklone i pomole za dušu preminule monahinje, koja je svoj život posvetila veri, ljubavi i služenju Bogu.
U malom hramu Svetog Save na Vračaru, u prisustvu episkopa i sveštenstva, osvećeni su antiminsi za beogradske crkve, dok je poglavar Srpske pravoslavne crkve podsetio vernike na snagu vere i put ka Bogu.
U svesnom obraćanju Gospodu i narodu, vladika zvorničko-tuzlanski govori o opasnostima političkih podela, istorijskim poukama i potrebi za jedinstvom, podsećajući nas na zavet patrijarha Pavla da „budemo ljudi“.
Kada je 303. godine car Dioklecijan organizovao progon hrišćana, deseti po redu i najveći ikada, svetitelj je podelio imovinu siromašnima i oslobodio svoje robove.
Stariji muškarac iz Ufe mesecima je obijao hramove tražeći novac za osnovne potrebe, a potom se vraćao na ista mesta, pokušavajući da na neobičan način umiri savest i ispravi ono što je učinio
Dok patrijarh carigradski Vartolomej upozorava na nuklearne rizike i posledice rata u Ukrajini, iz Moskve stižu optužbe koje dodatno produbljuju već narušene odnose među crkvenim centrima moći.
Od promocija i predavanja do liturgije i svečane litije, višednevni program donosi bogat sadržaj i centralne događaje koji svake godine okupljaju veliki broj posetilaca.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Kada vernici po crkvenoj tradiciji obilaze grobove i pale sveće, u srpskoj prestonici će biti na snazi posebna saobraćajna i organizaciona pravila na gradskim grobljima.
Bez struje i ikakvih oznaka, crkva-brvnara kod Duba vekovima krije ruske ikone, ratne tajne i neobično predanje o sili koja ju je sklonila od očiju ljudi, a do nje se ne dolazi slučajno.
Dok jedni u njemu vide simbol zajedništva, drugi postavljaju pitanja o njegovom mestu u prostoru grada i značenju koje nosi u širem društvenom kontekstu.
U Sabornom hramu Hristovog Vaskrsenja služena zaupokojena liturgija za Jovana Kneževića, uz prisustvo mitropolita Joanikija i brojnih vernika; emotivni oproštaj nastavljen molitvom i ispraćajem ka manastiru Kosijerevo.
Eparhija zagrebačko-ljubljanska ne ostavlja prostor za relativizaciju – traži odgovornost, upozorava na posledice i ukazuje da je pogođeno nešto mnogo dublje od same svetinje
Dobrun kod Višegrada krije priču o monasima, carevima, razaranjima i obnovama koje prkose vremenu, mesto gde se slojevi istorije ne čitaju, nego osećaju pod nogama i u tišini zidova.
U "Srbskom kuvaru" monaha manastira Krušedol čuva se neobična manastirska verzija jela koja spaja krompir, jabuku i beli mrs u ukus koji i danas iznenađuje, a nastala je u danima kada post nije bio strog.