Wikipedia/ Andrija12345678Osveštao ga je njegova svetost, pokojni Patrijarh Pavle
Ovaj hram počeo je sa zidanjem nepuna tri meseca posle završetka zverskog NATO bombardovanja 1999. godine.
Hram Svetog Luke na Čukarici mnogi nazivaju biserom savremene sakralne arhitekture. Zbog toga je odnedavno pod zaštitom gradskog Zavoda za zaštitu spomenika kulture. Kako objašnjava đakon Hadži Nenad Jovanović, zidanje hrama počelo je nakon NATO bombardovanja, osveštao ga je patrijarh Pavle, a patrijarh Irinej u njemu je služio poslednju liturgiju.
- Ovaj hram počeo je sa zidanjem nepuna tri meseca posle završetka zverskog NATO bombardovanja 1999. godine. Osveštao ga je njegova svetost, pokojni Patrijarh Pavle. On je karakterističan po tome da je izrađen po uzoru na građevine ekipe Sopoćana i drugih starih naših nemanjićkih zadužbina, ali u sasvim novom, savremenom ruhu. To zahvaljujući velikom trudu i daru arhitekte ovog hrama Miladina Lukića, koji je osmislio i interijer i eksterijer ovog svetog hrama. On je završen sa grubim građevinskim radovima 2003. godine- navodi đakon.
Patrijarh Irinej u njemu služio poslednju liturgiju
Živopisanje je završeno 2020. godine, kada je u hramu poslednju svetu liturgiju, osveštavajući živopis ovoga hrama, služio pokojni Patrijarh Irinej.
- To je bila njegova poslednja sveta liturgija na teritoriji područnog arhiepiskopije. Naš sveti hram je mlad, ali je duhovna riznica budući da okuplja veliki broj vernika na svim bogosluženjima. Osim toga, imali smo i taj blagoslov da položimo određeni broj svetih moštiju svetog Georgija, koju smo dobili iz Valensije, moštiju svetog Josifa Tumanskog iz manastira Tumane i iz manastira Kosjereva svetog Rista Kosjerevskog -pojašnjava Jovanović.
Savremen i moderan, ali na tragu nemanjićkih tekovina
YURI KADOBNOV / AFP / Profimedia
Osveštao ga je njegova svetost, pokojni Patrijarh Pavle
Ono što je još karakteristično za hram u Košutnjaku jeste da je on izrađen u jednom savremenom, modernom duhu, ali na tragu nemanjićkih tekovina, tako da je spoj istorijskog i savremenog.
- Naš hram je već proglašen od strane Zavoda za zaštitu spomenika kulture za objekat koji je pod zaštitom. To je učinjeno prošle godine i mi očekujemo da bi to moglo, ako Bog da, da pomogne daljem razvoju našeg svetog hrama, da nastavimo da ga ulepšavamo, da nastavimo da ga održavamo za buduće pokolenje. Ovo je dokaz da i nove građevine mogu imati svoju veliku vrednost - priča đakon ovog hrama.
Ova građevina smatra se arhitektonskim biserom.
- Ja volim da kažem da je naš sveti hram kao beli labud koji se spustio na obronke Košutnjaka, ili kao feniks koji upravo zbog toga što se nalazio, što se njegova gradnja odvijala upravo u tom vremenu u kojem sam pomenuo, da simbolizuje vaskrs našega naroda i naše države - zaključuje on za TV Prva.
Jedan od predstavnika Studentskog parlamenta 1996/97, Dušan Mišković podseća na ključnu ulogu Srpske pravoslavne crkve u protestima devedesetih i upoređuje tadašnje odnose studenata i Crkve sa današnjom situacijom.
U manastiru Vavedenja Presvete Bogorodice sabrali su se monaštvo, sveštenstvo i blagoverni narod da se poklone i pomole za dušu preminule monahinje, koja je svoj život posvetila veri, ljubavi i služenju Bogu.
U malom hramu Svetog Save na Vračaru, u prisustvu episkopa i sveštenstva, osvećeni su antiminsi za beogradske crkve, dok je poglavar Srpske pravoslavne crkve podsetio vernike na snagu vere i put ka Bogu.
U svesnom obraćanju Gospodu i narodu, vladika zvorničko-tuzlanski govori o opasnostima političkih podela, istorijskim poukama i potrebi za jedinstvom, podsećajući nas na zavet patrijarha Pavla da „budemo ljudi“.
Uspešna žena u inostranstvu, unapređenje u karijeri, neplanirana trudnoća – i odluka koja je već bila doneta. Sve do trenutka kada se, doslovno, dogodio Božiji dodir. Dirljiva priča o veri, savesti i čudu koje menja čoveka iz korena.
Zaboravljen recept sačuvan tek u ponekoj rukom pisanoj požuteloj beležnici. otkriva kako se od nekoliko sastojaka, uz malo strpljenja i mnogo ljubavi, sprema ručak koji vraća mir u dušu – baš onako kako su ga nekada pripremale naše bake u vreme posta.
U vreme mrsnih dana, kada se mirisi mlečnih jela i toplog hleba šire konacima, monahinje pripremaju salatu od sremuša — lekovitog zelenog dara prirode, koji u ovom receptu postaje hranljiv i lagan obrok, pogodan za doručak ili večeru.
Otkrijte kako pivo pretvara ovo jednostavno jelo u ukusnu salatu sa istorijom dugom vekovima, zapisanu još 1855. u "Srbskom kuvaru" jeromonaha Jerotija iz Krušedola.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Smešteno na Administrativnoj liniji sa Kosovom i Metohijom selo Štava, koje je nekada bilo poznato po rudnim bogatstvima i lekovitim izvorima, danas je gotovo pusto.
Turski izvori Privinu Glavu pominju sredinom 16. veka i to pod imenom "Pribiglava", a navedeno je i da je u pitanju bogat manastir sa vinogradima, njivama i velikim zemljišnim posedom.
Iguman manastira Sveti arhangeli, već 35 godina čuvar svetinje kod Prizrena, otkriva kako prisustvo svakog čoveka obnavlja manastire, zašto vera raste iz poniženja i kako se Srbi u južnoj pokrajini više uzdaju u molitvu nego u politiku.
Srpska pravoslavna crkva oštro demantuje spekulacije o učešću u pregovorima o statusu Kosova i Metohije i upozorava na manipulacije koje dolaze iz istih centara koji teže slabljenju Crkve i srpskog naroda.
Kamen temeljac je naziv za stenu koja se nalazi ispod Kupole na steni, islamskog svetilišta koje je po toj steni i dobilo ime a koje je smešteno na Hramovnoj gori, brdu u Starom gradu Jerusalima.
U snažnoj besedi za petak 8. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički govori o apostolskoj ljubavi koja ne prestaje ni nakon smrti, o tajanstvenim javljanjima i silama koje i danas utiču na naše živote.
Iguman manastira Sveti arhangeli, već 35 godina čuvar svetinje kod Prizrena, otkriva kako prisustvo svakog čoveka obnavlja manastire, zašto vera raste iz poniženja i kako se Srbi u južnoj pokrajini više uzdaju u molitvu nego u politiku.