Wikipedia/ Andrija12345678Osveštao ga je njegova svetost, pokojni Patrijarh Pavle
Ovaj hram počeo je sa zidanjem nepuna tri meseca posle završetka zverskog NATO bombardovanja 1999. godine.
Hram Svetog Luke na Čukarici mnogi nazivaju biserom savremene sakralne arhitekture. Zbog toga je odnedavno pod zaštitom gradskog Zavoda za zaštitu spomenika kulture. Kako objašnjava đakon Hadži Nenad Jovanović, zidanje hrama počelo je nakon NATO bombardovanja, osveštao ga je patrijarh Pavle, a patrijarh Irinej u njemu je služio poslednju liturgiju.
- Ovaj hram počeo je sa zidanjem nepuna tri meseca posle završetka zverskog NATO bombardovanja 1999. godine. Osveštao ga je njegova svetost, pokojni Patrijarh Pavle. On je karakterističan po tome da je izrađen po uzoru na građevine ekipe Sopoćana i drugih starih naših nemanjićkih zadužbina, ali u sasvim novom, savremenom ruhu. To zahvaljujući velikom trudu i daru arhitekte ovog hrama Miladina Lukića, koji je osmislio i interijer i eksterijer ovog svetog hrama. On je završen sa grubim građevinskim radovima 2003. godine- navodi đakon.
Patrijarh Irinej u njemu služio poslednju liturgiju
Živopisanje je završeno 2020. godine, kada je u hramu poslednju svetu liturgiju, osveštavajući živopis ovoga hrama, služio pokojni Patrijarh Irinej.
- To je bila njegova poslednja sveta liturgija na teritoriji područnog arhiepiskopije. Naš sveti hram je mlad, ali je duhovna riznica budući da okuplja veliki broj vernika na svim bogosluženjima. Osim toga, imali smo i taj blagoslov da položimo određeni broj svetih moštiju svetog Georgija, koju smo dobili iz Valensije, moštiju svetog Josifa Tumanskog iz manastira Tumane i iz manastira Kosjereva svetog Rista Kosjerevskog -pojašnjava Jovanović.
Savremen i moderan, ali na tragu nemanjićkih tekovina
YURI KADOBNOV / AFP / Profimedia
Osveštao ga je njegova svetost, pokojni Patrijarh Pavle
Ono što je još karakteristično za hram u Košutnjaku jeste da je on izrađen u jednom savremenom, modernom duhu, ali na tragu nemanjićkih tekovina, tako da je spoj istorijskog i savremenog.
- Naš hram je već proglašen od strane Zavoda za zaštitu spomenika kulture za objekat koji je pod zaštitom. To je učinjeno prošle godine i mi očekujemo da bi to moglo, ako Bog da, da pomogne daljem razvoju našeg svetog hrama, da nastavimo da ga ulepšavamo, da nastavimo da ga održavamo za buduće pokolenje. Ovo je dokaz da i nove građevine mogu imati svoju veliku vrednost - priča đakon ovog hrama.
Ova građevina smatra se arhitektonskim biserom.
- Ja volim da kažem da je naš sveti hram kao beli labud koji se spustio na obronke Košutnjaka, ili kao feniks koji upravo zbog toga što se nalazio, što se njegova gradnja odvijala upravo u tom vremenu u kojem sam pomenuo, da simbolizuje vaskrs našega naroda i naše države - zaključuje on za TV Prva.
Jedan od predstavnika Studentskog parlamenta 1996/97, Dušan Mišković podseća na ključnu ulogu Srpske pravoslavne crkve u protestima devedesetih i upoređuje tadašnje odnose studenata i Crkve sa današnjom situacijom.
U manastiru Vavedenja Presvete Bogorodice sabrali su se monaštvo, sveštenstvo i blagoverni narod da se poklone i pomole za dušu preminule monahinje, koja je svoj život posvetila veri, ljubavi i služenju Bogu.
U malom hramu Svetog Save na Vračaru, u prisustvu episkopa i sveštenstva, osvećeni su antiminsi za beogradske crkve, dok je poglavar Srpske pravoslavne crkve podsetio vernike na snagu vere i put ka Bogu.
U svesnom obraćanju Gospodu i narodu, vladika zvorničko-tuzlanski govori o opasnostima političkih podela, istorijskim poukama i potrebi za jedinstvom, podsećajući nas na zavet patrijarha Pavla da „budemo ljudi“.
Dok se rasprave najčešće vode oko marama i kapa, sveštenik pri hramu Svetog Ilije na Mirijevu objašnjava zašto upadljiva garderoba, neprimerene boje i zanemarivanje crkvenog bontona mnogo češće dovode do opomena u hramu.
Bez miksera, bez čekanja i bez raskoši, ovaj recept čuva duh porodičnih okupljanja i dana kada crkveni kalendar dopušta da se radost podeli i kroz desert koji nije postan.
Manastiri koje su podizali srpski vladari, knjige pisane na srpskom i zadužbine koje su čuvale narod bez države danas se gotovo ne pominju, a većina hodočasnika i ne zna čijim stopama hoda.
Pripremite ove nežne kolačiće po receptu koji se čuva generacijama i otkrijte kako svaki zalogaj može da probudi sećanja, poveže porodicu i upotpuni praznično slavlje.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
U kripti zavetnog hrama vernici, prosvetitelji i akademici okupili su se da poslušaju reči patrijarha Porfirija o neiscrpnoj mudrosti prvog srpskog arhiepiskopa, njegovom prosvetiteljstvu i značaju za savremeni život i vrednosti zajednice.
Selo Divejevo u Nižegorodskoj oblasti i manastir prepodobnog Serafima Sarovskog čuva priče o Svetoj kanavki, duhovnoj stazi za koju vernici veruju da je zaštićena od zla.
U Ovčarsko-kablarskoj klisuri, kraj Zapadne Morave, postoji svetinja u kojoj se istorija, predanje i sudbine vladarskih porodica prepliću oko jednog svetog drveta i jedne neugasle svetlosti koja svedoči o veri jačoj od vremena.
Na uzvišenju kod Novog Pazara nalazi se drevni hram čiji slojeviti zidovi, jedinstvena osnova i živopis pamte odricanje vladara, rađanje monaštva i kontinuitet vere duži od jednog milenijuma.
Episkop istočnoamerički uzneo je snažnu molitvu za zaštitu nerođene dece, a prisutni, od članova Kongresa do vernika, priznaju da su njegove reči ostavile snažan trag.
Zavetni hram na Vračaru večeras je centar molitve i svetlosti, gde se kroz ikone, sveće i melodije proživljava Hristov prvi susret sa Zakonom, duhovno obrezanje srca i početak nove godine po julijanskom kalendaru – događaji koji ne ostavljaju nikog ravnodušnim.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog apostola Timoteja po starom kalendaru i Svetog Isidora Peluzijskog po novom kalendaru. Katolici proslavljaju Svetog Andriju, dok u judaizmu i islamu danas nema velikog verskog praznika.