Printscreen/Youtube/Kosovo OnlinePoložajnik ljubi ukućane i odlazi do šporeta ili ognjišta i otvarajući vrata peći, on izgovara zdravicu
Najradosniji hrišćanski praznik ispunjen je simbolima i tradicijama koje spajaju veru i porodičnu toplinu. Saznajte sve o ulozi položajnika, njegovoj molitvi za blagostanje i darovima koji ga čekaju.
Božić, praznik radosti i ljubavi, duboko je urezan u srca svih hrišćana, ali je posebno posvećen deci. Na ovaj dan slavimo rođenje najlepšeg i najsvetijeg Deteta u istoriji ljudskog roda – Hrista Spasitelja. Božić je, u svojoj suštini, praznik dečje nevinosti, radosti i nade, zbog čega je svaka kuća koja uskraćuje svojoj deci praznične običaje i toplinu ovog dana siromašnija za jedan dubok i neprocenjiv doživljaj.
Jedan od najlepših i najznačajnijih običaja Božića je dolazak položajnika – posebnog gosta koji, kako veruje naš narod, donosi blagoslov, sreću i napredak domu. Položajnik je simbol mudraca sa Istoka, koji su pratili zvezdu i došli da se poklone novorođenom Hristu.
Printscreen/Youtube/Kosovo Online
Jedan od najlepših i najznačajnijih običaja Božića je dolazak položajnika
U ranim jutarnjim časovima na Božić, položajnik, koji je obično dogovoren sa domaćinom ili je slučajni namernik, dolazi u kuću. Njegov dolazak obeležava radost i svečani trenutak. Uz tradicionalni božićni pozdrav: „Hristos se rodi!“, položajnik ljubi ukućane i odlazi do šporeta ili ognjišta.
Otvarajući vrata peći, on izgovara zdravicu, simbolično povezanu sa vatrom – drevnim simbolom života i blagostanja:
„Koliko varnica, toliko srećica;
Koliko varnica, toliko parica;
Koliko varnica, toliko u toru ovaca;
Koliko varnica, toliko prasadi i jagnjića;
Koliko varnica, toliko gusaka i piladi.
A najviše zdravlja i veselja! Amin, Bože daj.“
Printscreen/Youtube/Kosovo Online
Položajnik ljubi ukućane i odlazi do šporeta ili ognjišta i otvarajući vrata peći, on izgovara zdravicu
Ove reči predstavljaju molitvu i želju za porodični blagoslov, zdravlje i veselje u domu tokom cele naredne godine. Nakon zdravice, domaćica svečano poslužuje položajnika najboljim što kuća ima, a na kraju ga daruje prikladnim poklonom – simbolom zahvalnosti i gostoljublja.
Položajnik je više od običnog gosta; on je glasnik mira i radosti, onaj koji donosi blagoslov i ispunjava dom svetlom. Njegov dolazak podseća na mudrost i dobrotu, na radost i zajedništvo – vrednosti koje Božić simbolizuje.
Ovaj običaj nije samo folklorna tradicija, već dubok duhovni čin. Kroz njega slavimo duh Božića – ljubav, milosrđe i veru u bolje sutra. Zbog toga je svako pravoslavno domaćinstvo pozvano da sačuva ovaj običaj, da Božić ostane praznik radosti za sve generacije, posebno za decu, koja kroz ovaj dan uče da u svemu traže svetlost, dobrotu i neizmeran Božji blagoslov.
Duhovni hod prema Vitlejemu, mitropolit zvorničko-tuzlanski pretočio je u stihove, a njegov glas, u pratnji harmoničnih tonova hora „Luka i Kleopa“, poziva na praštanje, duhovnu radost i ljubav, ispunjavajući svako srce toplinom božićne noći.
Sveštenik Vladislav Vučanović iz Prijedora najluđu noć naziva idolopokloničkim praznikom, u suprotnosti s hrišćanskim vrednostima. Njegov apel, potkrepljen duhovnim objašnjenjem i strogim pravilima posta, pokrenuo je raspravu o značenju ovog praznika.
Od seče u zoru do badnje večeri kraj ognjišta – saznajte šta simbolizuje badnjak i kako ovaj drevni običaj ujedinjuje porodice u Srbiji, regionu i dijaspori.
U svetu koji nas zasipa blještavilom i poklonima, pravoslavni hrišćani često se suočavaju s izazovom – kako održati praznik Rođenja Hristovog u središtu porodičnog praznovanja i očuvati njegov duhovni značaj
Biblija opisuje četiri jahača Apokalipse koji donose rat, glad, bolest i smrt, a Sveti Oci nas uče šta njihovo pojavljivanje znači za čovečanstvo i dolazak Hrista.
Na Svetouspenskom groblju u Somboru, u tišini i molitvenom zajedništvu, okupili su se prijatelji, monasi i vernici da isprate majku igumana Haritona, dok je patrijarh podsetio na duboku istinu o životu, smrti i večnoj ljubavi koju donosi vera.
Obraćajući se učesnicima samita AI for Good, poglavar Katoličke crkve upozorio je da, uprkos tehnološkom napretku koji menja sve sfere života, ljudske vrednosti, moralni sud i sposobnost savesti ostaju nezamenjivi.
U vreme mrsnih dana, kada se mirisi mlečnih jela i toplog hleba šire konacima, monahinje pripremaju salatu od sremuša — lekovitog zelenog dara prirode, koji u ovom receptu postaje hranljiv i lagan obrok, pogodan za doručak ili večeru.
Otkrijte kako pivo pretvara ovo jednostavno jelo u ukusnu salatu sa istorijom dugom vekovima, zapisanu još 1855. u "Srbskom kuvaru" jeromonaha Jerotija iz Krušedola.
Marija i Nebojša iz Male Ježevice kod Požege sa svojom dečicom svakog praznika oživljavaju drevnu srpsku tradiciju - troje mališana odrasta uz molitvu, negovanje tradicije i ljubav, koja ruši sve prepreke.
Marko Vasović iz sela Skakavci otkriva kako tri generacije njegove porodice, pod jednim krovom, kroz običaje, molitvu i ljubav pokazuju da Božić nije samo praznik, već i način života i poruka budućim generacijama.
U pesmi "Položajnik", Desanka Maksimović na očaravajući način oživljava duh pravoslavne tradicije, podsećajući nas na značaj porodičnih vrednosti, darivanja i molitve za srećan i blagosloven život.
Biblija opisuje četiri jahača Apokalipse koji donose rat, glad, bolest i smrt, a Sveti Oci nas uče šta njihovo pojavljivanje znači za čovečanstvo i dolazak Hrista.
Da li svojim rečima i postupcima isceljujemo ili ranjavamo druge? Zlatoust poručuje da na Sudu Božjem neće biti važno koliko smo puta izgovorili molitvu, već koliko smo srca iscelili, a koliko povredili.
Miroslav Hadži Vasić, naslednik travarske i kostolomačke tradicije, više od 50 puta boravio je na Hilandaru, pomažući bratiji uz blagoslov patrijarha Pavla.
Miroslav Hadži Vasić, naslednik travarske i kostolomačke tradicije, više od 50 puta boravio je na Hilandaru, pomažući bratiji uz blagoslov patrijarha Pavla.
Miroslav Hadži Vasić, naslednik travarske i kostolomačke tradicije, više od 50 puta boravio je na Hilandaru, pomažući bratiji uz blagoslov patrijarha Pavla.
U besedi za četvrtak šeste sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički otkriva zašto vera sama po sebi ništa ne znači ako čovek ne zna njen pravi cilj – spasenje svoje duše i večno življenje u Carstvu Božjem.
Otkrivamo vam tradicionalni način pripreme starog jela iz Šumadije, koje i danas miriše iz manastirskih trpezarija i zbog kojeg će svako tražiti još jedan tanjir.