Smisao slave nije u bogatstvu slavske trpeze, ističe otac Slobodan.
Krsna slava predstavlja jedan od najvažnijih porodičnih praznika u pravoslavnoj tradiciji. To je dan kada se proslavlja zaštitnik doma, svetitelj kojem se porodica moli i čiju zaštitu priziva iz generacije u generaciju.
Za pravoslavce, smisao slave nije u spoljašnjem sjaju, već u molitvi, zahvalnosti i zajedništvu. To je trenutak kada se porodica okuplja, kada se pozivaju prijatelji i komšije, ali pre svega – dan kada se obeležava duhovna veza sa svetiteljem zaštitnikom i sa Bogom.
Printscreen/Youtube/misionarljubavi
Slava se obeležava s poštovanjem, ali i u duhu skromnosti
Upravo zbog toga se slava smatra svetinjom doma, praznikom koji se obeležava sa poštovanjem, ali i u duhu skromnosti.
Međutim, savremena praksa često odstupa od tradicionalnog i duhovnog smisla. Mnogi domaćini danas najveću pažnju posvećuju obilju trpeze, raznovrsnim jelima i bogatom posluženju. Neretko se dešava da ljudi, želeći da ispoštuju običaje na način za koji misle da se od njih očekuje, dižu kredite i finansijski se zadužuju kako bi slavska trpeza bila što bogatija.
Protojerej-stavrofor Slobodan Jokić upozorava da ovakva praksa nije u skladu sa suštinom slave.
Printscreen mitropolija
Otac Slobodan Jokić
- Danas smo svedoci tog preterivanja u trpezi, gde se zadužujemo, gde se dižu krediti, gde porodica oseća finansijske posledice dugo posle slave. To ne treba da radimo i smisao slave nije u tome. Izneti sa toplinom doma bilo šta i koliko možemo, to je suština. Biće ljudi zadovoljni i srećni, jer nisu došli samo zbog toga (hrane), već zbog vas, zbog ljubavi prema vama i neka bude da se posluže onako kako možemo - istakao je otac Slobodan za RTNK.
On naglašava i važnost hrišćanskog činjenja dobrih dela, podsećajući da je greh da se hrana baca, naročito u vremenima kada mnogi jedva sastavljaju kraj s krajem.
- Apelujem, ono što ostane sa slave da se to podeli, da ne propada, da se ne baca. Greh je baciti bilo šta pored toliko ljudi kojima je danas potrebna i hrana, i piće, i odeća, i obuća..., a mi u toj našoj raskoši da se ne izgubimo, već da podelimo. Imamo narodne kuhinje, porodice koje nemaju taj dan da ozbiljan obrok daju svojoj deci, a da ne pričam dalje - poručuje protojerej-stavrofor Slobodan Jokić.
Pred praznik Sabora Svetog arhangela Mihaila ponovo izbija rasprava o slavskom žitu: narodna predanja tvrde jedno, crkveni kanoni drugo — a mnogi domaćini ni ne slute da izostavljaju obavezan deo slave.
Jednostavne, zlatne i aromatične – ove pogačice ne samo da osvajaju ukusom, već pričaju priču o zajedništvu, strpljenju i ljubavi prema svakom detalju.
Na praznik Silaska Svetog Duha na apostole, mitropolit Teodosije služio je prazničnu liturgiju i poručio da je svaki novi priziv svedočanstvo da Duh Sveti i danas deluje među ljudima.
U unutrašnjosti monumentalnog hrasta lužnjaka nalazi se mali hram posvećen Svetoj Trojici, koji lokalni vernici čuvaju kao najveću svetinju, dok se oko njega i danas prepliću predanja.
Časni pojas Presvete Bogorodice nalazi se u Hramu Svetog Save od 20. maja, a zbog ogromnog odziva vernika njegov boravak u Srbiji produžen je do 6. juna.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Ono što je još poraznije jeste što se na slavama sve češće pojavljuju i scene koje sa hrišćanskom verom nemaju nikakve veze – čak ni sa osnovnim moralom.
Praznik Svetog Jovana Bogoslova, koji se svake godine obeležava 21. maja, ove godine poklopio se sa Spasovdanom, velikim pokretnim praznikom i jednim od 12 najvećih hrišćanskih praznika, pa danas mnogi vernici istovremeno slave dve slave.
Portal Religija.rs objavljuje faksimil odluke kojom je Hrvatska zaštitila "slavu", "krsnicu" i "krsno ime", uz običaje i simbole vekovima vezane za srpsku pravoslavnu tradiciju.
Časni pojas Presvete Bogorodice nalazi se u Hramu Svetog Save od 20. maja, a zbog ogromnog odziva vernika njegov boravak u Srbiji produžen je do 6. juna.
Beseda svetog Nikolaja Ohridskog i Žičkog za ponedeljak prve sedmice po Duhovima otvara pitanje porekla biblijskih reči i trenutka u kojem, prema predanju, ljudska misao ustupa mesto božanskom nadahnuću.
Dok se globalni odnosi lome na ekonomiji i sili, pouka Starca Pajsija Svetogorca otvara tvrdnju koja menja ugao posmatranja: istoriju ne određuju oni koji izgledaju najmoćnije, već poredak koji ostaje izvan njihove kontrole.
Iz manastira Vatoped dopremljene su dodatne osveštane trakice, pa će svi vernici koji dolaze u Hram Svetog Save, nakon poklonjenja Časnom pojasu, moći da prime ovaj blagoslov.
Otvarajući predavanje igumana Jefrema, patrijarh srpski saopštio blagu vest da se boravak Časnog pojasa produžava zbog velikog broja vernika koji danima pristižu iz cele Srbije i regiona.
Od ranog jutra kolone vernika slivale su se ka tumanskoj svetinji na presvlačenje moštiju Svetog Zosima, dok je posle liturgije ogromna litija krenula kroz šumu ka isposnici svetitelja.
Od Vaznesenjske crkve do Hrama Svetog Save slivala se nepregledna reka vernog naroda, dok je jedna od najvećih svetinja pravoslavlja prvi put posle više vekova proneta ulicama prestonice.
Beseda svetog Nikolaja Ohridskog i Žičkog za ponedeljak prve sedmice po Duhovima otvara pitanje porekla biblijskih reči i trenutka u kojem, prema predanju, ljudska misao ustupa mesto božanskom nadahnuću.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Duhovski ponedeljak po starom i po novom kalendaru. Katolici obeležavaju spomendan Svetog Justina, mučenika, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Dok se globalni odnosi lome na ekonomiji i sili, pouka Starca Pajsija Svetogorca otvara tvrdnju koja menja ugao posmatranja: istoriju ne određuju oni koji izgledaju najmoćnije, već poredak koji ostaje izvan njihove kontrole.