Smisao slave nije u bogatstvu slavske trpeze, ističe otac Slobodan.
Krsna slava predstavlja jedan od najvažnijih porodičnih praznika u pravoslavnoj tradiciji. To je dan kada se proslavlja zaštitnik doma, svetitelj kojem se porodica moli i čiju zaštitu priziva iz generacije u generaciju.
Za pravoslavce, smisao slave nije u spoljašnjem sjaju, već u molitvi, zahvalnosti i zajedništvu. To je trenutak kada se porodica okuplja, kada se pozivaju prijatelji i komšije, ali pre svega – dan kada se obeležava duhovna veza sa svetiteljem zaštitnikom i sa Bogom.
Printscreen/Youtube/misionarljubavi
Slava se obeležava s poštovanjem, ali i u duhu skromnosti
Upravo zbog toga se slava smatra svetinjom doma, praznikom koji se obeležava sa poštovanjem, ali i u duhu skromnosti.
Međutim, savremena praksa često odstupa od tradicionalnog i duhovnog smisla. Mnogi domaćini danas najveću pažnju posvećuju obilju trpeze, raznovrsnim jelima i bogatom posluženju. Neretko se dešava da ljudi, želeći da ispoštuju običaje na način za koji misle da se od njih očekuje, dižu kredite i finansijski se zadužuju kako bi slavska trpeza bila što bogatija.
Protojerej-stavrofor Slobodan Jokić upozorava da ovakva praksa nije u skladu sa suštinom slave.
Printscreen mitropolija
Otac Slobodan Jokić
- Danas smo svedoci tog preterivanja u trpezi, gde se zadužujemo, gde se dižu krediti, gde porodica oseća finansijske posledice dugo posle slave. To ne treba da radimo i smisao slave nije u tome. Izneti sa toplinom doma bilo šta i koliko možemo, to je suština. Biće ljudi zadovoljni i srećni, jer nisu došli samo zbog toga (hrane), već zbog vas, zbog ljubavi prema vama i neka bude da se posluže onako kako možemo - istakao je otac Slobodan za RTNK.
On naglašava i važnost hrišćanskog činjenja dobrih dela, podsećajući da je greh da se hrana baca, naročito u vremenima kada mnogi jedva sastavljaju kraj s krajem.
- Apelujem, ono što ostane sa slave da se to podeli, da ne propada, da se ne baca. Greh je baciti bilo šta pored toliko ljudi kojima je danas potrebna i hrana, i piće, i odeća, i obuća..., a mi u toj našoj raskoši da se ne izgubimo, već da podelimo. Imamo narodne kuhinje, porodice koje nemaju taj dan da ozbiljan obrok daju svojoj deci, a da ne pričam dalje - poručuje protojerej-stavrofor Slobodan Jokić.
Pred praznik Sabora Svetog arhangela Mihaila ponovo izbija rasprava o slavskom žitu: narodna predanja tvrde jedno, crkveni kanoni drugo — a mnogi domaćini ni ne slute da izostavljaju obavezan deo slave.
Jednostavne, zlatne i aromatične – ove pogačice ne samo da osvajaju ukusom, već pričaju priču o zajedništvu, strpljenju i ljubavi prema svakom detalju.
Recept iz "Srbski kuvara" koji kombinuje mirise povrća i začina, idealan za posne dane kada je riba dozvoljena, a svaki zalogaj spaja ukus posta i bogatstvo tradicije.
Kratak razgovor koji počinje bezazleno, a završava se neprijatnim ogledalom u kome se prepoznaju vera bez napora, pobožnost bez dela i razlog zbog kog mnogi beže od istine o sebi.
U besedi za 27. subotu po Duhovima, saznajte Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava kako svakodnevno preispitivanje i pokajanje mogu vratiti svetlost u život.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog Andreja Prvozvanog po starom kalendaru, a po novom kalendaru Svetog mučenika Evstratija. Katolici su u Drugoj nedelji Adventa, dok su u islamu i judaizmu dan posvećen redovnoj molitvi i svakodnevnim verskim obavezama.
Jedinstvena kombinacija ječma, pasulja, povrća i dimljenog mesa vraća nas u kuhinje naših predaka, čuvajući duh starih domaćinstava i porodične molitve kroz generacije.
Nekada nezaobilazna na prazničnim trpezama, ova poslastica se pravila sa strpljenjem i ljubavlju — donosimo autentičan recept koji će vaš dom ispuniti toplinom i mirisom svečanosti.
Selsko meso, staro jelo iz ruralnih krajeva, vraća se na trpeze kao simbol zajedništva, topline doma i prazničnih okupljanja — a tajna njegovog bogatog ukusa krije se u jednostavnim sastojcima i sporom, strpljivom krčkanju.
Ono što je još poraznije jeste što se na slavama sve češće pojavljuju i scene koje sa hrišćanskom verom nemaju nikakve veze – čak ni sa osnovnim moralom.
Skoro tri decenije ovaj zanatlija iz Ježevice izrađuje voštanice po manastirskom predanju, učeći nas da se prava sveća ne stvara mašinom, već strpljenjem, iskustvom i verom koja se ne gasi ni kada plamen dogori.
Kratak razgovor koji počinje bezazleno, a završava se neprijatnim ogledalom u kome se prepoznaju vera bez napora, pobožnost bez dela i razlog zbog kog mnogi beže od istine o sebi.
U besedi za 27. subotu po Duhovima, saznajte Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava kako svakodnevno preispitivanje i pokajanje mogu vratiti svetlost u život.
Otac desetoro dece poslao je patrijarhu carigradskom poruku koja se munjevito proširila među vernicima i pokrenula lavinu reakcija u teološkim i crkvenim krugovima.
Iguman Arsenije kroz poređenje sa svetiteljem iz Amerike upozorava da se duhovno stanje ne skriva - ono se oseti i onda kada mnogi misle da ga niko ne primećuje.
Skoro tri decenije ovaj zanatlija iz Ježevice izrađuje voštanice po manastirskom predanju, učeći nas da se prava sveća ne stvara mašinom, već strpljenjem, iskustvom i verom koja se ne gasi ni kada plamen dogori.
Na manastirskom imanju, nakon požara i decenija bez uzgoja, bratstvo uz pomoć svetogorskih monaha i molitvu igumana Metodija obnavlja poljoprivrednu tradiciju, dajući novi život ekonomiji i duhovnom životu manastira.
Otac desetoro dece poslao je patrijarhu carigradskom poruku koja se munjevito proširila među vernicima i pokrenula lavinu reakcija u teološkim i crkvenim krugovima.
Protojerej Tarasije Zabudjko rasvetljava nedoumicu o kojoj se u parohijama najčešće govori tiho, objašnjavajući da se suština ove zabrane ne tiče vrednovanja žene, već svetosti mesta na kojem se savršava Bezkrvna Žrtva.
Prvi srpski vladika u Americi, koga danas proslavljamo kao svetitelja, objasnio je da telesne nevolje nisu slučajnost, već prilika za pokajanje, duhovni rast i otkrivanje unutrašnjih slabosti.