Smisao slave nije u bogatstvu slavske trpeze, ističe otac Slobodan.
Krsna slava predstavlja jedan od najvažnijih porodičnih praznika u pravoslavnoj tradiciji. To je dan kada se proslavlja zaštitnik doma, svetitelj kojem se porodica moli i čiju zaštitu priziva iz generacije u generaciju.
Za pravoslavce, smisao slave nije u spoljašnjem sjaju, već u molitvi, zahvalnosti i zajedništvu. To je trenutak kada se porodica okuplja, kada se pozivaju prijatelji i komšije, ali pre svega – dan kada se obeležava duhovna veza sa svetiteljem zaštitnikom i sa Bogom.
Printscreen/Youtube/misionarljubavi
Slava se obeležava s poštovanjem, ali i u duhu skromnosti
Upravo zbog toga se slava smatra svetinjom doma, praznikom koji se obeležava sa poštovanjem, ali i u duhu skromnosti.
Međutim, savremena praksa često odstupa od tradicionalnog i duhovnog smisla. Mnogi domaćini danas najveću pažnju posvećuju obilju trpeze, raznovrsnim jelima i bogatom posluženju. Neretko se dešava da ljudi, želeći da ispoštuju običaje na način za koji misle da se od njih očekuje, dižu kredite i finansijski se zadužuju kako bi slavska trpeza bila što bogatija.
Protojerej-stavrofor Slobodan Jokić upozorava da ovakva praksa nije u skladu sa suštinom slave.
Printscreen mitropolija
Otac Slobodan Jokić
- Danas smo svedoci tog preterivanja u trpezi, gde se zadužujemo, gde se dižu krediti, gde porodica oseća finansijske posledice dugo posle slave. To ne treba da radimo i smisao slave nije u tome. Izneti sa toplinom doma bilo šta i koliko možemo, to je suština. Biće ljudi zadovoljni i srećni, jer nisu došli samo zbog toga (hrane), već zbog vas, zbog ljubavi prema vama i neka bude da se posluže onako kako možemo - istakao je otac Slobodan za RTNK.
On naglašava i važnost hrišćanskog činjenja dobrih dela, podsećajući da je greh da se hrana baca, naročito u vremenima kada mnogi jedva sastavljaju kraj s krajem.
- Apelujem, ono što ostane sa slave da se to podeli, da ne propada, da se ne baca. Greh je baciti bilo šta pored toliko ljudi kojima je danas potrebna i hrana, i piće, i odeća, i obuća..., a mi u toj našoj raskoši da se ne izgubimo, već da podelimo. Imamo narodne kuhinje, porodice koje nemaju taj dan da ozbiljan obrok daju svojoj deci, a da ne pričam dalje - poručuje protojerej-stavrofor Slobodan Jokić.
Pred praznik Sabora Svetog arhangela Mihaila ponovo izbija rasprava o slavskom žitu: narodna predanja tvrde jedno, crkveni kanoni drugo — a mnogi domaćini ni ne slute da izostavljaju obavezan deo slave.
Jednostavne, zlatne i aromatične – ove pogačice ne samo da osvajaju ukusom, već pričaju priču o zajedništvu, strpljenju i ljubavi prema svakom detalju.
U besedi za 32. petak po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički, Vladika Nikolaj Velimirović otvara neprijatno pitanje: kako je moguće da se čovek moli, a da ostane daleko od onoga kome se moli.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog proroka Malahija po starom kalendaru i Časne verige Svetog apostola Petra po novom. Katolici proslavljaju Svetog Marcela, dok muslimani i Jevreji nemaju veliki verski praznik.
Protojerej Vladimir Dolgih razbija raširene zablude i objašnjava u kojim situacijama je bolje ne prihvatiti kumstvo nego ga nositi samo kao praznu formu.
Selsko meso, staro jelo iz ruralnih krajeva, vraća se na trpeze kao simbol zajedništva, topline doma i prazničnih okupljanja — a tajna njegovog bogatog ukusa krije se u jednostavnim sastojcima i sporom, strpljivom krčkanju.
Pripremite ove nežne kolačiće po receptu koji se čuva generacijama i otkrijte kako svaki zalogaj može da probudi sećanja, poveže porodicu i upotpuni praznično slavlje.
Pišinger je jednostavna, ali raskošna poslastica koja vekovima krasi slavske trpeze — savršena za sve koji vole spoj hrskavih oblandi i čokolade, uz miris doma i prazničnu toplinu.
Ono što je još poraznije jeste što se na slavama sve češće pojavljuju i scene koje sa hrišćanskom verom nemaju nikakve veze – čak ni sa osnovnim moralom.
U Mršincima kraj Čačka kapija doma Klisarića širom se otvara za miris slavskog kolača, decu koja uče običaje svojih predaka i priče koje povezuju prošlost sa sadašnjošću.
U besedi na Nikoljdan, poglavar SPC podsetio je da se vera ne završava za slavskom trpezom, već počinje na liturgiji i potvrđuje svakodnevnim odnosom prema Bogu i bližnjem čoveku.
U besedi za 32. petak po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički, Vladika Nikolaj Velimirović otvara neprijatno pitanje: kako je moguće da se čovek moli, a da ostane daleko od onoga kome se moli.
Protojerej Vladimir Dolgih razbija raširene zablude i objašnjava u kojim situacijama je bolje ne prihvatiti kumstvo nego ga nositi samo kao praznu formu.
Zavetni hram na Vračaru večeras je centar molitve i svetlosti, gde se kroz ikone, sveće i melodije proživljava Hristov prvi susret sa Zakonom, duhovno obrezanje srca i početak nove godine po julijanskom kalendaru – događaji koji ne ostavljaju nikog ravnodušnim.
Poglavar Srpske pravoslavne crkve poslao snažnu božićnu poruku o miru, srcu koje treba da se promeni i veri koja ne počinje od spoljašnje veličine, već iznutra.
Nekadašnji direktor Zavoda za zaštitu spomenika otkriva šokantnu devastaciju Jadranske straže i upozorava da svaka nepromišljena odluka može zauvek obezvrediti vekove vere i istorije.
Životna drama Čeha koji je postao monah srpske carske lavre i u gomili zaboravljenih rukopisa pronašao Miroslavljevo jevanđelje – priča o veri, istrajnosti i otkriću koje je promenilo srpsku kulturu.