ZA MIR U DUŠI POTREBNE SU SAMO OVE TRI STVARI! Sveti Gavrilo Gruzijski o onome za čim ceo svet čezne!
Cela životna borba današnjeg čoveka, ma kako bila obučena u moderne pojmove, zapravo je potraga za mirom.
Ćutanje nije puko odsustvo reči, već prostor u kojem se oblikuje trezvenost i sposobnost rasuđivanja.
U pravoslavnoj tradiciji reč ima izuzetnu težinu. Smatra se darom datim čoveku, ali i sredstvom koje može da bude izvor dobra ili uzrok velike štete.
Zato se u učenju Crkve posebno naglašava odgovornost za ono što izgovaramo. Brbljivost, odnosno neobuzdano i nepotrebno pričanje, opisuje se kao stanje u kojem čovek gubi kontrolu nad sobom, narušava mir i udaljava se od unutrašnje sabranosti.
Sveti oci upozoravali su da prekomerno pričanje rasipa duhovnu snagu i vodi ka površnosti. Čovek koji mnogo govori, a malo sluša, postaje nesposoban da čuje bližnjeg, a još manje da čuje tihi glas savesti i Božiju volju.
U pravoslavlju se zato ćutanje smatra vrlinom koja čuva unutrašnju pažnju i smiruje misli. Ono nije puko odsustvo reči, već prostor u kojem se oblikuje trezvenost i sposobnost rasuđivanja.
Izreka "ćutanje je zlato" nije nastala slučajno. Ona odražava iskustvo mnogih generacija koje su razumele da se mudrost ne meri količinom izgovorenih reči, već njihovom merom i svrhom.
Ćutanje sprečava ishitrene reakcije, štiti čoveka od ogovaranja, svađe i beskorisnih rasprava. U njegovoj tišini rađa se duhovna budnost i sposobnost da se razlikuje korisno od štetnog.
Pravoslavna duhovnost jasno ukazuje da brbljivost razara mir duše i odnose među ljudima. Ona unosi haos, dok ćutanje donosi poredak i unutrašnju stabilnost. Zato se u monaškoj i bogoslužbenoj praksi posebno cene kratke, promišljene reči i umerenost u govoru. U takvom pristupu rečima ogleda se poštovanje prema Bogu i čoveku.
Ovaj stav sabran je i u jednostavnom, ali snažnom podsećanju Svetog Siluana Atonskog:
"Koja je najštetnija navika? – Brbljivost."
Cela životna borba današnjeg čoveka, ma kako bila obučena u moderne pojmove, zapravo je potraga za mirom.
Smiren čovek ne prezire sebe, već se oslobađa gordosti, očekivanja i prava da uvek bude u pravu.
Brojni pojedinci, bilo iz ličnih razočaranja, racionalističkog pristupa ili pod uticajem naučnih i filozofskih pravaca, donose zaključak da Boga nema.
Duhovni mir postao je retkost, gotovo privilegija koja izmiče većini ljudi.
Pravoslavno predanje ne gleda na gnev samo kao na prolaznu emociju, već kao na duhovni ispit.
Reći nešto što je istinito, ali u pogrešno vreme, pred pogrešnim ljudima i sa pogrešnim srcem, može naneti veću štetu nego laž.
U svetu prepunom reči, najmoćnije je ono što ostane neizgovoreno. Neka duša ostane skrivena – ne iz straha, već iz mudrosti.
U pravoslavlju ćutanje zauzima posebno mesto.
On se ne kaje, ne popravlja, nego uporno radi sve da bi što više ljudi odveo u propast, objašnjava sveštenik kako se ponaša spletkaroš.
Sveštenstvo često ukazuju da suština praznika nije u spoljašnjem uzdržavanju od rada, već u molitvi, liturgiji i duhovnom miru.
Zaljubljenost mora da pređe u ljubav da bi brak uspeo, tvrdio je Vladeta Jerotić.
Tumačeći stihove iz Priča Solomonovih, Vladika Nikolaj pokazuje kako se Božja premudrost otkriva u prirodi, ljudskom životu i ličnosti Gospoda Isusa Hrista.
Raketa američkog PVO sistema "patriot" pogodila je kompleks Kijevsko-pečerske lavre, tvrdi Ministarstvo odbrane Rusije.
Pravoslavni vernici čvrsto veruju da mošti svetaca u Kijevsko-pečerskoj lavri imaju snažno isceljujuće dejstvo.
U crkvi Uspenja Presvete Bogorodice jubilej je proslavljen kroz liturgiju, zvuke hilandarskih pojaca i sabranje koje je pokazalo duboku vezu ovog prostora sa svetogorskim nasleđem i živim predanjem Crkve.
Arhimandrit Jefrem poručio je da prisustvo Časnog Pojasa nije slučajno, govorio je o „milion poklonika“, zavetu kneza Lazara i duhovnoj vezi koja ostaje i posle odlaska svetinje u Vatoped.
Tumačeći stihove iz Priča Solomonovih, Vladika Nikolaj pokazuje kako se Božja premudrost otkriva u prirodi, ljudskom životu i ličnosti Gospoda Isusa Hrista.
Svakodnevni vodič kroz Apostolski post sa predlozima posnih obroka, molitvama i duhovnim poukama velikih svetitelja pravoslavlja.
Hiljadugodišnji manastir na obali Dnjepra, povezan s počecima pravoslavlja u staroj Rusiji, u središtu je spora između ukrajinskih vlasti, crkvenih struktura i vernika koji strahuju za njegovu sudbinu.