U vremenu kada reči preplavljuju svet, kada misli neprestano odjekuju sa društvenih mreža, televizijskih ekrana i iz neumerenih razgovora, čini se da zaboravljamo jednu od najdubljih istina koju su kroz vekove ponavljali svi veliki umovi: "Govor je srebro, a ćutanje zlato.“
U pravoslavlju ćutanje zauzima posebno mesto. Ono nije puko odsustvo govora, već unutrašnje sabranje, prostor susreta sa Bogom. Mnogi veliki podvižnici i svetitelji praktikovali su molitveno ćutanje – ne kao beg od sveta, već kao način da se svet sagleda dublje i jasnije. Isihazam, pravac unutar pravoslavne duhovnosti, zasniva se upravo na ćutanju i neprestanoj molitvi, kao putevima ka preobražaju duše.
Jedan od savremenih duhovnika, arhimandrit Stefan Anagnostopulos, u tom duhu, izdvaja sedam stvari o kojima nikada ne treba govoriti, pokazujući da ćutanje nije slabost, već znak duhovne zrelosti:
Prvo što treba držati u tajnosti jesu sopstveni dalekosežni planovi. Ništa ne govorite sve dok se oni ne ispune. Mnoge od naših zamisli ne samo da nisu idealne, već imaju ogroman broj slabih mesta, po kojima je veoma lako udariti i sve razrušiti.
Druga stvar koju ne treba razglašavati je sopstvena dobrota. Dobro delo je prava retkost u današnjem svetu, i upravo zato ga treba čuvati kao zenicu oka. Ne hvalite se dobrim delima. Gordost će to odmah uvideti i potrti sve to dobro koje je došlo kao rezultat dobročinstva.
Treća stvar koju ne treba razglašavati, ni nalevo ni nadesno,-to je sopstveni asketizam - uzdržavanje od hrane, sna itd. Fizička askeza donosi korist samo ako ima, imeđu ostalog, i ocećajny dimenziju.
Četvrto o čemu treba ćutati - to su sopstvena hrabrost i heroizam. Nekog snalaze spoljašnja, nekog unutrašnja iskušenja. Spoljašnja iskušenja su vidljiva, zbog čega ljudi za njih dobijaju nagrade. No, pobedu unutrašnjih iskušenja niko ne primećuje, zbog čega se za njih nikakva nagrada i ne dobija.
apologet.spb.ru
Arhimandrit Stefan Anagnostopulos
Peto o čemu ne treba govoriti, to je duhovno znanje. Duhovna znanja imaju razne nivoe i treba ih otkrivati tek po dostizanju određenog nivoa čistote spoznaje. Osnovna greška početnika, kao nosioca istine, je želja da se podeli veliko duhovno znanje, koje umesto da donese dobro čoveku, samo ga još više upetljava, pa čak i plaši.
Šesto što ne treba posebno deliti sa drugima, je priča o konfliktima u svojoj kući i generalno o svom porodičnom životu. Zapamtite: što manje budete govorili o problemima u vašoj porodici, utoliko će ona biti jača i stabilnija. Sporenje oslobađa od negativnih emocija, koje su nagomilane u procesu komunikacije (zajedničkog života).
Sedmo o čemu ne treba govoriti - to su ružne reči koje ste čuli od nekoga. Na ulici možete da uprljate cipele, a možete da uprljate i dušu. A čovek koji, došavši kući, prepričava sve što je čuo od nekog glupaka na ulici, ničim se ne razlikuje od čoveka koji je ušao u kuću i nije izuo blatnjave cipele.
Arhijerej Ruske pravoslavne crkve upozorava da spasenje nije u pripadnosti Crkvi i formi, već u ljubavi, pravdi i milosrđu – delima koja mogu ispunjavati i oni van pravoslavlja, dok pojedini hrišćani ostaju samo na rečima.
Poglavar Crkve Krita uputio je snažnu poruku Vladi Grčke, upozoravajući da intervencije koje narušavaju Statutarnu povelju i ugrožavaju autonomiju Crkve ne mogu biti tolerisane, naglašavajući principijelnu odbranu crkvene slobode.
U pravoslavlju, vera nije puko prihvatanje određenih istina ili moralnih načela, već živi odnos sa Bogom, zajedništvo sa Njim kroz Crkvu, molitvu, svete tajne i svakodnevni podvig.
Vernici se na ovaj veliki praznik sećaju uspenja Presvete Bogorodice, dok Tipik precizno određuje kada prestaje post i kada je dopušteno uzimati mrsnu hranu.
Na praznik Uspenja Presvete Bogorodice, u manastiru Rakovica, poglavar SPC pozvao vernike da iz primera Bogorodice i Hrista nauče smirenje i ljubav, ali i da pokažu odgovornost prema majkama, sestrama i kćerima.
Vernica koja godinama živi u Austriji, pred igumanom Dimitrijem i sabranim narodom ispričala je kako su joj Sveti Zosim i Sveti Jakov vratili vid i spasli život.
U kuhinjama pravoslavnih domaćica, ova čorba se pripremala s ljubavlju – za praznike, slave i nedeljne porodične ručkove. Sada je pravo vreme da je ponovo otkrijete i spremite po originalnom receptu iz tradicije srpske kuhinje.
Otkrijte kako pivo pretvara ovo jednostavno jelo u ukusnu salatu sa istorijom dugom vekovima, zapisanu još 1855. u "Srbskom kuvaru" jeromonaha Jerotija iz Krušedola.
Od pažljivo prženog luka do mirisa ljute paprika - otkrijte tajnu starinskog monaškog ribljeg paprikaša koji spaja duh pravoslavnog života i prazničnih trpeza.
Vernica koja godinama živi u Austriji, pred igumanom Dimitrijem i sabranim narodom ispričala je kako su joj Sveti Zosim i Sveti Jakov vratili vid i spasli život.
U besedi za 12. četvrtak po Duhovima Sveti Nikolaj Ohridski i Žički vodi nas kroz Isaijina proročanstva, otkrivajući večnu moć, mir i ljubav u rođenju Spasitelja koji spaja nebo i zemlju.
Vernica koja godinama živi u Austriji, pred igumanom Dimitrijem i sabranim narodom ispričala je kako su joj Sveti Zosim i Sveti Jakov vratili vid i spasli život.
Dok je Florida zakazala pogubljenje Kertisa Vindoma, čoveka sa intelektualnim teškoćama, upravo porodice žrtava traže milost, a Katolička crkva podseća da smrtna kazna ne donosi pravdu, već produbljuje patnju i krši dostojanstvo ljudskog života.
Dok mnogi sakupljaju lekovite trave i prate narodne običaje, Crkva podseća da vera nije ritual, već dela ljubavi i život po Jevanđelju – istinsko osveženje duše dolazi kroz molitvu i pokajanje, a ne kroz praznoverje.
Praznik je uspomena na ovozemaljsku smrt Bogorodice i, prema jevanđeoskom predanju, dan kada se ona uznela na nebo i predala svoj duh u ruke Spasitelja.
Praznik poznat i kao Bogorodična Pasha, otkriva tajnu večnog života kroz mir i nevinost Presvete Bogorodice, čudesno uznesenje Njene duše i snagu vere koja nas vodi ka vaskrsenju.