U vremenu kada reči preplavljuju svet, kada misli neprestano odjekuju sa društvenih mreža, televizijskih ekrana i iz neumerenih razgovora, čini se da zaboravljamo jednu od najdubljih istina koju su kroz vekove ponavljali svi veliki umovi: "Govor je srebro, a ćutanje zlato.“
U pravoslavlju ćutanje zauzima posebno mesto. Ono nije puko odsustvo govora, već unutrašnje sabranje, prostor susreta sa Bogom. Mnogi veliki podvižnici i svetitelji praktikovali su molitveno ćutanje – ne kao beg od sveta, već kao način da se svet sagleda dublje i jasnije. Isihazam, pravac unutar pravoslavne duhovnosti, zasniva se upravo na ćutanju i neprestanoj molitvi, kao putevima ka preobražaju duše.
Jedan od savremenih duhovnika, arhimandrit Stefan Anagnostopulos, u tom duhu, izdvaja sedam stvari o kojima nikada ne treba govoriti, pokazujući da ćutanje nije slabost, već znak duhovne zrelosti:
Prvo što treba držati u tajnosti jesu sopstveni dalekosežni planovi. Ništa ne govorite sve dok se oni ne ispune. Mnoge od naših zamisli ne samo da nisu idealne, već imaju ogroman broj slabih mesta, po kojima je veoma lako udariti i sve razrušiti.
Druga stvar koju ne treba razglašavati je sopstvena dobrota. Dobro delo je prava retkost u današnjem svetu, i upravo zato ga treba čuvati kao zenicu oka. Ne hvalite se dobrim delima. Gordost će to odmah uvideti i potrti sve to dobro koje je došlo kao rezultat dobročinstva.
Treća stvar koju ne treba razglašavati, ni nalevo ni nadesno,-to je sopstveni asketizam - uzdržavanje od hrane, sna itd. Fizička askeza donosi korist samo ako ima, imeđu ostalog, i ocećajny dimenziju.
Četvrto o čemu treba ćutati - to su sopstvena hrabrost i heroizam. Nekog snalaze spoljašnja, nekog unutrašnja iskušenja. Spoljašnja iskušenja su vidljiva, zbog čega ljudi za njih dobijaju nagrade. No, pobedu unutrašnjih iskušenja niko ne primećuje, zbog čega se za njih nikakva nagrada i ne dobija.
apologet.spb.ru
Arhimandrit Stefan Anagnostopulos
Peto o čemu ne treba govoriti, to je duhovno znanje. Duhovna znanja imaju razne nivoe i treba ih otkrivati tek po dostizanju određenog nivoa čistote spoznaje. Osnovna greška početnika, kao nosioca istine, je želja da se podeli veliko duhovno znanje, koje umesto da donese dobro čoveku, samo ga još više upetljava, pa čak i plaši.
Šesto što ne treba posebno deliti sa drugima, je priča o konfliktima u svojoj kući i generalno o svom porodičnom životu. Zapamtite: što manje budete govorili o problemima u vašoj porodici, utoliko će ona biti jača i stabilnija. Sporenje oslobađa od negativnih emocija, koje su nagomilane u procesu komunikacije (zajedničkog života).
Sedmo o čemu ne treba govoriti - to su ružne reči koje ste čuli od nekoga. Na ulici možete da uprljate cipele, a možete da uprljate i dušu. A čovek koji, došavši kući, prepričava sve što je čuo od nekog glupaka na ulici, ničim se ne razlikuje od čoveka koji je ušao u kuću i nije izuo blatnjave cipele.
Arhijerej Ruske pravoslavne crkve upozorava da spasenje nije u pripadnosti Crkvi i formi, već u ljubavi, pravdi i milosrđu – delima koja mogu ispunjavati i oni van pravoslavlja, dok pojedini hrišćani ostaju samo na rečima.
Poglavar Crkve Krita uputio je snažnu poruku Vladi Grčke, upozoravajući da intervencije koje narušavaju Statutarnu povelju i ugrožavaju autonomiju Crkve ne mogu biti tolerisane, naglašavajući principijelnu odbranu crkvene slobode.
U pravoslavlju, vera nije puko prihvatanje određenih istina ili moralnih načela, već živi odnos sa Bogom, zajedništvo sa Njim kroz Crkvu, molitvu, svete tajne i svakodnevni podvig.
Vernici se na ovaj veliki praznik sećaju uspenja Presvete Bogorodice, dok Tipik precizno određuje kada prestaje post i kada je dopušteno uzimati mrsnu hranu.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Prepodobnog Vasilija Ispovednika po starom i Prenos moštiju Svetog Nikifora Carigradskog po novom kalendaru. Katolici slave spomendan Svete Kristine Persijske, muslimani su u mesecu ramazana, dok Jevreji danas nemaju većeg opšteg praznika.
U trenucima kada čovek pomisli da više nema snage da izdrži, jedna snažna ličnost pravoslavnog duhovnog života 20. veka podseća kako se kroz istrajnost može pronaći mir i radostusred najvećih životnih tereta.
Verni narod prisustvovao osvećenju lokacije za budući hram Svetog Save - konaci po uzoru na srpsku carsku lavru stvoriće svetogorsku atmosferu u celom kompleksu.
Govoreći o neobičnom fenomenu koji potvrđuju i naučna istraživanja, ruski jerej objašnjava zašto trag deteta ostaje u majčinom telu godinama i kakvu duboku duhovnu poruku iz toga izvodi pravoslavna vera.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
U trenucima kada čovek pomisli da više nema snage da izdrži, jedna snažna ličnost pravoslavnog duhovnog života 20. veka podseća kako se kroz istrajnost može pronaći mir i radostusred najvećih životnih tereta.
Govoreći o neobičnom fenomenu koji potvrđuju i naučna istraživanja, ruski jerej objašnjava zašto trag deteta ostaje u majčinom telu godinama i kakvu duboku duhovnu poruku iz toga izvodi pravoslavna vera.
Ketrin Krik je od audicija za filmove došla do punih arena i miliona pregleda, uz egzorcizme obećava isceljenja, dok verski analitičari upozoravaju da iza svega stoji zloupotreba vere i profit.
Dok istraživanja beleže rast broja onih koji se izjašnjavaju kao vernici, otac Vasilije podseća na razliku između spoljašnje discipline i istinskog preobražaja i pobožnosti.
Na univerzitetu u Kjotu napravljen je humanoid Budaroid koji odgovara na pitanja ljudi, učestvuje u obredima i prilagođava svoje odgovore svakom sagovorniku.
Upravnik Misionarskog odeljenja AEM objašnjava zašto Sveta tajna ispovesti nije formalnost pred pričešće, već lečenje duše - da da čovek preispita sebe i zašto je iskrena priprema ključna za istinsku promenu života
Tokom ramazana ovaj jednostavan specijalitet od brašna i vrele vode ponovo se nalazi na stolu – meka vrilica prelivena toplim mlekom i maslom podseća koliko malo je potrebno za pravi domaći obrok.