OVAKO SE JEDINO MOŽETE ODBRANITI OD ĐAVOLA! Starac Nikon kaže da je to jedino oružje koje nepomenik nema
Smirenje je temelj duhovnog života, štit od gordosti i uslov za istinsku bliskost s Bogom.
U pravoslavlju, vera nije puko prihvatanje određenih istina ili moralnih načela, već živi odnos sa Bogom, zajedništvo sa Njim kroz Crkvu, molitvu, svete tajne i svakodnevni podvig.
U savremenom svetu, gde duhovne vrednosti sve više ustupaju mesto materijalizmu, relativizmu i ličnim istinama, pojam neverja dobija posebno mesto u razgovorima o veri, identitetu i spasenju. Sa stanovišta pravoslavlja, neverje nije samo odsustvo vere u Boga – ono je duhovno stanje koje čoveka odvaja od izvora života, istine i večnog smisla.
U pravoslavlju, vera nije puko prihvatanje određenih istina ili moralnih načela, već živi odnos sa Bogom, zajedništvo sa njim kroz Crkvu, molitvu, svete tajne i svakodnevni podvig.
Neverje je, prema tome, odbacivanje tog odnosa – bilo svesno, kroz otvoreno negiranje postojanja Boga, bilo nesvesno, kroz ravnodušnost i duhovnu lenjost.
Neverje nosi sa sobom ozbiljne posledice po dušu čoveka. Prvo i osnovno, ono preseca vezu sa Tvorcem, bez koje čovek ostaje duhovno osakaćen, bez orijentira i dubljeg smisla života. Bez vere, ljudsko srce lako pada pod uticaj greha, egoizma, straha i beznađa.
Koliko je neverje opasno i gde može odvesti čoveka, u jednoj svojoj misli izneo je i Sveti Nektarije Eginski.
"Neverje je bolest uma. To je silno i teško i nelečivo stradanje duše. Neverje oduzima od sveta veru, nadu i ljubav. Neverje je osudilo nesrećnoga čoveka na pogibao i prepustilo ga na milost i nemilost životnim nedaćama. Neverje, oduzevši čoveku ljubav, ostavilo ga je bez srodnika, domaćih i prijatelja. Neverje je oduzelo nadu u bolju budućnost i ulilo očajanje. Strašno je neverje i gore je od svih duševnih strasti"
Smirenje je temelj duhovnog života, štit od gordosti i uslov za istinsku bliskost s Bogom.
Arhijerej Ruske pravoslavne crkve upozorava da spasenje nije u pripadnosti Crkvi i formi, već u ljubavi, pravdi i milosrđu – delima koja mogu ispunjavati i oni van pravoslavlja, dok pojedini hrišćani ostaju samo na rečima.
Od nekih gubitaka se ljudi nikada sasvim ne oporave.
Poglavar Crkve Krita uputio je snažnu poruku Vladi Grčke, upozoravajući da intervencije koje narušavaju Statutarnu povelju i ugrožavaju autonomiju Crkve ne mogu biti tolerisane, naglašavajući principijelnu odbranu crkvene slobode.
U duhovnom smislu, prijateljstvo je dar, ali i odgovornost.
Grešimo kada poverenje poklanjamo ljudima olako, vođeni spoljašnjim utiscima, dopadljivošću ili prividnom bliskošću.
Kada voliš u Hristu, tada ne gledaš na tuđe slabosti, već vidiš u svakom čoveku lik Božiji.
Tuga može da postane duhovno korisna ako čoveka vodi ka pokajanju, smirenju i molitvi, ali može i da postane pogubna ako ga odvede u očajanje i beznađe.
U razgovoru koji je zapisao Sergej Nilus, optinski starac dao je neobično jednostavno molitveno pravilo i poručio da se vernik ne boji nečistih napada, jer onaj ko se drži psalama i molitve zadobija sigurnost koju strah ne može da slomi.
Tokom narednih sedam nedelja, sve do Vaskrsa, verni su pozvani na uzdržanje, molitvu, pokajanje i dobra dela, kako bi u čistoti srca i misli dočekali najveći hrišćanski praznik.
Povlačenje sa internet foruma i društvenih mreža u tišinu nije znak slabosti, već ključ pobede nad strastima i grehom.
Netaknuta priroda i isposnica Svetog Zosima nalaze se u jedinstvenoj celini koja sada dobija i dodatnu međunarodnu važnost.
U bolnici u Bostonu, pred prognozom bez nade, roditelji su izabrali molitvu umesto očaja, a ono što je usledilo promenilo je pogled jednog racionalnog naučnika na granice medicine, vere i onoga što nazivamo nemogućim.
U trenutku očaja mislila je da je ostala sama, a onda je saznala da je patrijarh intervenisao kod Boga, a ne kod ljudi.
U selu Vasta crkva iz 12. veka odoleva vremenu i ljudskim rukama, dok njeni listovi i grane stvaraju neponovljiv spoj vere, prirode i istorije.
Dekan Bogoslovskog fakulteta u Foči upozorava da je reč o smišljenom potezu koji prevazilazi administraciju i zadire u samu suštinu vere i identiteta.
Netaknuta priroda i isposnica Svetog Zosima nalaze se u jedinstvenoj celini koja sada dobija i dodatnu međunarodnu važnost.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog sveštenomučenika Vlasija po starom i Prvo i Drugo obretenje glave Svetog Jovana Krstitelja po novom kalendaru. Katolici proslavljaju Svetog Modesta, muslimani su u mesecu ramazanu, dok u judaizmu danas nema velikog verskog praznika.
Pouka ave Doroteja otkriva zašto uzdržanje od hrane nema snagu ako jezik osuđuje, pogled luta, a dela ostaju bez kontrole i kako bez unutrašnje discipline nema istinskog podviga.