OVIM SE UNIŠTAVA SVAKA KLETVA: Sveti Ignjatije Brjančaninov kaže da boljeg oružja protiv nje nema
Smiren čovek ne traži da bude iznad drugih, ne bori se da dokaže sebe – jer zna da je prava snaga u Božijoj volji, a ne u ljudskoj samovolji.
Cela životna borba današnjeg čoveka, ma kako bila obučena u moderne pojmove, zapravo je potraga za mirom.
Ceo svet teži duhovnom miru i gotovo da nema čoveka koji, svesno ili nesvesno, ne traga za spokojem — unutrašnjim tihovanjem koje ne zavisi od spoljašnjih okolnosti.
Međutim, što se više govori o miru, čini se da ga je sve manje.
Što ga ljudi više traže u stvarima, uspehu, priznanjima ili zabavi, to su dalje od njega. Cela životna borba današnjeg čoveka, ma kako bila obučena u moderne pojmove, zapravo je potraga za mirom – ali putem koji ne vodi tamo gde čovek misli da vodi.
U takvom svetu, pravoslavno predanje nudi drugačiji odgovor. Put ka miru ne ide preko spoljašnje kontrole života, već preko unutrašnje promene srca.
Sveti Gavrilo Gruzijski je dao jasan odgovor kako se do mira i dolazi.
"Ko hoće da živi u miru - neka se nauči ćutanju, molitvi i smirenju".
Ćutanje u ovom kontekstu nije bežanje od sveta, već od suvišnosti. To je svesno povlačenje iz stvarnosti – ne samo one spoljne, već i unutrašnje: misli koje nas razdiru, reči koje ništa ne grade, rasprave koje ne donose istinu.
Molitva je prirodni odgovor na tu tišinu. Ona ne dolazi iz potrebe da se nešto dobije, već iz želje da se bude s Bogom. Pravoslavna molitva ne traži spektakl ni osećaj, već stalno prinošenje srca Bogu – ujutru i uveče, u radosti i teskobi. Kada čovek istraje u molitvi, bez očekivanja i uslova, ona postaje svetlost koja osvetljava put, bez obzira na to koliko spolja sve izgleda mračno.
Smirenje je plod svega toga. To nije puko ćutanje iz slabosti, niti povlačenje pred životom, već snaga koja dolazi iz predavanja volje Bogu. Smiren čovek zna ko je, ne preuveličava sebe, ali ni ne očajava. On ne traži da sve bude po njegovom, jer zna da je Božiji plan dublji i mudriji od ljudskog shvatanja.
Smiren čovek ne traži da bude iznad drugih, ne bori se da dokaže sebe – jer zna da je prava snaga u Božijoj volji, a ne u ljudskoj samovolji.
U pravoslavlju ćutanje zauzima posebno mesto.
Za vernike, molitva nije samo verski običaj – ona je temelj duhovnog života i svakodnevna potreba duše.
U moru reči, pravi savet vredi više od hiljadu mišljenja.
Budi deo Religija.rs zajednice.
Broj 13 u pojedinim predanjima povezuje se sa Tajnom večerom, na kojoj je, prema hrišćanskom predanju, bilo 13 učesnika, dok se petak dovodi u vezu sa danom Hristovog stradanja.
Pojedini među njima postali su episkopi i revnosno brinuli o poverenim hrišćanskim zajednicama, dok su neki za svoju veru podneli mučeničku smrt.
Podrška i molitve za njegovo ozdravljenje stigle su i iz Eparhije bačke, u čijim je hramovima sinoć služena posebna molitva.
Posebna opasnost leži u tome što čovek često ne primećuje koliko je nekoj strasti dozvolio da ovlada njime.
Građani Republike Srbije na Kosovu i Metohiji moraju znati da nisu prepušteni sami sebi, navedeno je u saopštenju Studentske liste.
Otac Dejan Krstić objasnio je i istorijsko poreklo crkvenih zapovesti, navodeći da je reč o pravilima koja su se razvijala kroz različite tradicije i crkvenu praksu.
Bog vidi i ono što mi ne možemo.
Dom ima dubok duhovni značaj, jer se u njemu uči ljubavi, praštanju, strpljenju i požrtvovanosti.
Na video-snimcima vidi se evakuacija monahinja, dok se u blizini svetinje vatrogasci bore sa vatrenom stihijom.
Otkrijte kako se priprema raskošna torta od beze kora, oraha i čokolade koja je obeležila generacije i svečane trenutke u našim domovima.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
Priprema se bez komplikovanih postupaka, a najvažniji korak dolazi kada se izvadi iz rerne i prelije mirisnom mešavinom peršuna, ulja i belog luka.
Smirenje podrazumeva da čovek ne pristupa molitvi kao da mu Bog nešto duguje, već sa svešću da ne zna uvek šta je za njega najbolje.
Duhovi zla u ljudski um unose misli koje podstiču strah, očajanje, mržnju, zavist, gordost i beznađe.
Svaka duša koja se udaljila od istine jeste rana na telu Crkve.
Pravoslavno predanje ne gleda na gnev samo kao na prolaznu emociju, već kao na duhovni ispit.
Broj 13 u pojedinim predanjima povezuje se sa Tajnom večerom, na kojoj je, prema hrišćanskom predanju, bilo 13 učesnika, dok se petak dovodi u vezu sa danom Hristovog stradanja.
Posebna opasnost leži u tome što čovek često ne primećuje koliko je nekoj strasti dozvolio da ovlada njime.
Želja da u svakoj situaciji budemo u pravu, da se naš glas čuje i da drugi priznaju našu vrednost može postati prepreka ne samo u odnosima sa ljudima već i na duhovnom putu.
U pravoslavnom učenju reč ima posebnu težinu, a od čoveka se očekuje da je koristi za dobro, a ne za povređivanje drugih.
Pojedini među njima postali su episkopi i revnosno brinuli o poverenim hrišćanskim zajednicama, dok su neki za svoju veru podneli mučeničku smrt.
Posebna opasnost leži u tome što čovek često ne primećuje koliko je nekoj strasti dozvolio da ovlada njime.
Građani Republike Srbije na Kosovu i Metohiji moraju znati da nisu prepušteni sami sebi, navedeno je u saopštenju Studentske liste.
Otac Dejan Krstić objasnio je i istorijsko poreklo crkvenih zapovesti, navodeći da je reč o pravilima koja su se razvijala kroz različite tradicije i crkvenu praksu.
Celivanje pokojnika je duboko ukorenjen hrišćanski, pre svega pravoslavni, običaj koji simbolizuje poslednji pozdrav, izraz ljubavi, opraštanja i vere u večni život i vaskrsenje.
U pravoslavnom učenju porodica ima posebno mesto, a roditeljska odgovornost ne završava se na tome da deci samo obezbede sve što im je potrebno za život.
Sveštenik podseća da Bog nije ograničen stranama sveta i da mu se čovek može moliti bilo gde.