Iako medicina ima svoju nezamenjivu ulogu, pravoslavna duhovnost poziva čoveka da se suoči sa sobom, da preispita svoje unutrašnje stanje i da pokuša da kroz pokajanje, molitvu i ljubav pronađe put ka isceljenju.
U savremenom društvu ljudi se sve češće žale na hronične bolove – u glavi, leđima, grlu, stomaku, i drugim delovima tela. Naizgled fizičke tegobe, često se ne mogu objasniti ni najpreciznijim medicinskim dijagnostikama. Mnogi ljudi prolaze kroz brojne preglede, a da uzrok bola ostane nejasan. Ipak, ono što ostaje zanemareno jeste povezanost između duhovnog i telesnog zdravlja.
Pravoslavno shvatanje bolesti ne posmatra čoveka isključivo kao telesno biće. Naprotiv, čovek je jedinstvo duše i tela, i sve što duša proživljava, telo odražava.
Freepik/katemangostar
Bol u glavi, Ilustracija
Pravoslavlje uči da je uzrok mnogih bolesti duhovne prirode – greh, ogorčenost, gnev, zavist, neizmirenost sa sobom i sa drugima.
Iako medicina ima svoju nezamenjivu ulogu, pravoslavna duhovnost poziva čoveka da se suoči sa sobom, da preispita svoje unutrašnje stanje i da kroz pokajanje, molitvu i ljubav pronađe put ka isceljenju.
Ljubav - iskrena, čista, požrtvovana – viđena je kao sila koja leči i srce i telo, jer samo kroz ljubav čovek zadobija mir, a mir donosi zdravlje.
Na to je ukazivao i Sveti Luka Krimski koji je uzrok mnogih hroničnih bolova, video upravo u nama samima.
- Ne bole vas leđa, već ogroman teret koji nosite kroz život. Oči bole jer gledate sa nezadovoljstvom. Ne boli vas glava, već vaše misli. Ne boli grlo, već činjenica da ne govorite ili govorite sa gnevom. Ne boli stomak, već ono što ne možete da svarite. Ne boli jetra, već vaš bes. Ne boli vas srce, već ljubav, a ljubav je ta koja može postati lek za sve bolove tela.
Pravoslavna duhovnost uči da istinska ljubav nije prolazni osećaj ni puko saosećanje, već način života – stalna spremnost na služenje, praštanje, žrtvu i razumevanje.
U snažnoj besedi, zasnovanoj na rečima iz Jevanđelja, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički otkriva se istina o onima koji najviše pričaju – i najviše zavaravaju.
U trenucima kada nema posla, a srce je teško od brige, molitva Svetog Arsenija Kapadokijskog donosi duhovnu snagu, utehu i nadu svima koji traže novi početak i zaštitu Božiju.
Predanje govori da nije mogla da trpi idolopokloništvo i da joj je poslan anđeo koji ju je prekrstio krsnim znamenjem, nazvao je nevestom Hristovom i poučio je veri.
U mirnom Banstolu, nedaleko od Sremskih Karlovaca, podignut je jedinstveni pravoslavni hram koji spaja duboku molitvenu tradiciju sa teškom istorijskom uspomenom.
U vreme mrsnih dana, kada se mirisi mlečnih jela i toplog hleba šire konacima, monahinje pripremaju salatu od sremuša — lekovitog zelenog dara prirode, koji u ovom receptu postaje hranljiv i lagan obrok, pogodan za doručak ili večeru.
U kuhinjama pravoslavnih domaćica, ova čorba se pripremala s ljubavlju – za praznike, slave i nedeljne porodične ručkove. Sada je pravo vreme da je ponovo otkrijete i spremite po originalnom receptu iz tradicije srpske kuhinje.
Otkrijte kako pivo pretvara ovo jednostavno jelo u ukusnu salatu sa istorijom dugom vekovima, zapisanu još 1855. u "Srbskom kuvaru" jeromonaha Jerotija iz Krušedola.
U snažnoj besedi, zasnovanoj na rečima iz Jevanđelja, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički otkriva se istina o onima koji najviše pričaju – i najviše zavaravaju.
U trenucima kada nema posla, a srce je teško od brige, molitva Svetog Arsenija Kapadokijskog donosi duhovnu snagu, utehu i nadu svima koji traže novi početak i zaštitu Božiju.