Iako medicina ima svoju nezamenjivu ulogu, pravoslavna duhovnost poziva čoveka da se suoči sa sobom, da preispita svoje unutrašnje stanje i da pokuša da kroz pokajanje, molitvu i ljubav pronađe put ka isceljenju.
U savremenom društvu ljudi se sve češće žale na hronične bolove – u glavi, leđima, grlu, stomaku, i drugim delovima tela. Naizgled fizičke tegobe, često se ne mogu objasniti ni najpreciznijim medicinskim dijagnostikama. Mnogi ljudi prolaze kroz brojne preglede, a da uzrok bola ostane nejasan. Ipak, ono što ostaje zanemareno jeste povezanost između duhovnog i telesnog zdravlja.
Pravoslavno shvatanje bolesti ne posmatra čoveka isključivo kao telesno biće. Naprotiv, čovek je jedinstvo duše i tela, i sve što duša proživljava, telo odražava.
Freepik/katemangostar
Bol u glavi, Ilustracija
Pravoslavlje uči da je uzrok mnogih bolesti duhovne prirode – greh, ogorčenost, gnev, zavist, neizmirenost sa sobom i sa drugima.
Iako medicina ima svoju nezamenjivu ulogu, pravoslavna duhovnost poziva čoveka da se suoči sa sobom, da preispita svoje unutrašnje stanje i da kroz pokajanje, molitvu i ljubav pronađe put ka isceljenju.
Ljubav - iskrena, čista, požrtvovana – viđena je kao sila koja leči i srce i telo, jer samo kroz ljubav čovek zadobija mir, a mir donosi zdravlje.
Na to je ukazivao i Sveti Luka Krimski koji je uzrok mnogih hroničnih bolova, video upravo u nama samima.
- Ne bole vas leđa, već ogroman teret koji nosite kroz život. Oči bole jer gledate sa nezadovoljstvom. Ne boli vas glava, već vaše misli. Ne boli grlo, već činjenica da ne govorite ili govorite sa gnevom. Ne boli stomak, već ono što ne možete da svarite. Ne boli jetra, već vaš bes. Ne boli vas srce, već ljubav, a ljubav je ta koja može postati lek za sve bolove tela.
Pravoslavna duhovnost uči da istinska ljubav nije prolazni osećaj ni puko saosećanje, već način života – stalna spremnost na služenje, praštanje, žrtvu i razumevanje.
Kremast, mirisan i bogat, ovaj namaz od nekoliko dostupnih sastojaka odlično se slaže sa vrućom projom, hlebom, ali i kao dodatak jutarnjem ili glavnom obroku.
Svetinja čiji su temelji osvećeni 2008. godine nalazi se nadomak četiri fakulteta Univerziteta u Istočnom Sarajevu, a u njoj se bogoslužbeni život odvija već više od deset godina.
Od neprestane potrage za sigurnošću i zadovoljstvom do tišine, molitve i prihvatanja sopstvenog Krsta, put izlaska iz unutrašnjeg nemira počinje tamo gde savremeni čovek najmanje očekuje.
Pred novim hramom Sabora Svetog arhangela Gavrila patrijarha srpskog dočekali mitropolit Hrizostom, arhijereji, sveštenstvo, monaštvo i brojni verni narod.
U besedi za subotu 17. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički govori o Hristu koji je svojom rečju i životom razotkrivao zlo i upozorava na strah zbog kojeg čovek ćuti pred onim što zna da nije dobro.
Od neprestane potrage za sigurnošću i zadovoljstvom do tišine, molitve i prihvatanja sopstvenog Krsta, put izlaska iz unutrašnjeg nemira počinje tamo gde savremeni čovek najmanje očekuje.
U besedi za subotu 17. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički govori o Hristu koji je svojom rečju i životom razotkrivao zlo i upozorava na strah zbog kojeg čovek ćuti pred onim što zna da nije dobro.
U knjizi "Kod starca Porfirija" Konstantinos Janicijotis beleži susret sa supružnicima kojima je svetitelj ukazao na posledice manjka ljubavi među roditeljima, koje mogu uticati na dete još pre rođenja.
Crkva Pokrova Presvete Bogorodice podignuta je na mestu za koje predanje kaže da je kneginja Milica na njemu podigla oltar u spomen na kosovske junake, a sada je dobila dar koji treba da traje generacijama.
Mila i Anja kreću sa majkom i bakom do stare crkve, ali kada iz šume začuju neobično zvonce, njihovo putovanje pretvara se u uzbudljivu avanturu koja će ih odvesti do svetog izvora i otkriti dragocenu porodičnu uspomenu.
U knjizi "Kod starca Porfirija" Konstantinos Janicijotis beleži susret sa supružnicima kojima je svetitelj ukazao na posledice manjka ljubavi među roditeljima, koje mogu uticati na dete još pre rođenja.