OVI LJUDI SU ŽIVI MRTVACI: Starac Simeon Atonski o opasnom znaku duhovne smrti koji svi ignorišu
Ravnodušnost se smatra jednim od najozbiljnijih duhovnih problema današnjice.
Pravoslavlje nas uči da ljubav nije samo emocija već duhovno stanje, način postojanja koji prevazilazi granice ličnog i uzdiže se do univerzalnog.
U temelju pravoslavnog učenja ne stoje moć, znanje niti zakon, već ljubav – najdublji izraz vere i najviši oblik čovekove povezanosti s Bogom i bližnjima. Pravoslavlje nas uči da ljubav nije samo emocija, već duhovno stanje, način postojanja koji prevazilazi granice ličnog i uzdiže se do univerzalnog.
Za razliku od mnogih vrednosti koje gube na snazi kada se dele, ljubav raste upravo u davanju. Ona ne poznaje granice ni uslove, ne traži uzvrat niti koristi. Ljubav prema bližnjem, prema svakom čoveku – bez obzira na poreklo, veru ili stanje – srž je hrišćanske etike.
Zato i Gospodnja zapovest glasi: "Ljubi bližnjeg svoga kao samoga sebe“, jer u toj ljubavi ogledamo svoju veru i svoje čovekoljublje.
U svakodnevnom životu, to znači opraštati umesto suditi, pomagati umesto osuditi, gledati očima razumevanja, a ne predrasuda. Pravoslavlje ne poziva na ljubav samo u rečima, već u delima: u tihoj podršci, u strpljenju, u hrabrosti da budemo blizu onima koji pate.
Ljubav nije slabost, već snaga. Ona ne traži priznanje, već pronalazi smisao u služenju drugome. U svetu prepunom razdora, pravoslavlje upravo ljubav postavlja kao merilo istinske vere i duhovne zrelosti – ne zbog koristi, već zbog večnog poziva koji dolazi iz dubine srca i svetlosti Božje.
Patrijarh Pavle je govorio da je ljubav najveća vrlina.
- Ljubav je najviša vrlina. Sve što čovek deli sa drugima smanjuje se, osim ljubavi. Što je više dajete, više je imate.
Ravnodušnost se smatra jednim od najozbiljnijih duhovnih problema današnjice.
Jednog jutra u Ulici kralja Petra u Beogradu desilo se nešto što se godinama prepričava.
Napominje da tu vrednost, koju nam niko ne može oduzeti, delimo i u sebi uveličavamo tako što pomažemo drugima - jer na taj način širimo krug dobrote.
Molitva je i način da se nosimo sa teškoćama, pronađemo mir i duhovno sazrevamo.
Ljubav je u hrišćanstvu postavljena kao temelj svega.
Kada voliš u Hristu, tada ne gledaš na tuđe slabosti, već vidiš u svakom čoveku lik Božiji.
Bez ljubavi, svaki podvig postaje prazan, a svaka molitva – bez duše.
Pravoslavni hrišćanin je pozvan da neprestano radi na sebi - ne da bi bio bolji od drugih, već da bi bio bliži onome što je čovečno i božansko u njemu.
Starac iz Optine podsetio je da se put ka Hristu ne pokazuje samo molitvom i ličnom pobožnošću, već i spremnošću da sa ljubavlju nosimo slabosti i teškoće svojih bližnjih.
Dobra dela, sama po sebi, nisu ulaznica za raj, ističe sveštenik.
Od čudesnog isceljenja svetog Jovana Damaskina do događaja koje vernici i monasi vekovima pamte kao znak zaštite Presvete Bogorodice.
Tumačeći reči iz Prve poslanice apostola Petra, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava zašto gordost čoveka udaljava od blagodati, dok smirenje otvara put Božjoj milosti.
Policija sumnjiči 29-godišnjeg muškarca za krađu iz Sabornog hrama Svete Trojice, a pažnju javnosti privukao je snimak na kojem se vidi njegova navodna ravnodušnost dok zna da ga neko snima.
Dva brata na putu ka moru otkrila su da najveće blago nije ono koje se može poneti u rancu, već ono koje ostaje zauvek u srcu.
Istoričar Boris Stojkovski i osnivač fondacije Lazarica Aleksandar Avramov svedoče o tragovima pisanog nasleđa ostroškog čudotvorca u vatikanskim arhivima, dok pitanje njihove dostupnosti i dalje nema zvaničan odgovor.
Devojčica sa porodicom otkriva da se najlepši dar za veliki praznik svetih apostola Petra i Pavla ne krije u stvarima, već u ljubavi, dobroti i malim delima učinjenim od srca.
Dvojica mučenika iz vremena cara Trajana, koji su suočeni sa smrću pokazali da vera za njih nije bila samo reč, već životno opredeljenje.
Veliki svetitelj našeg vremena objasnio je kako čovek može da sačuva čistotu duše i onda kada se susretne sa tuđom zavišću, nepravdom i lošim postupcima.
Priprema se od nekoliko skromnih namirnica, a zahvaljujući pečenju u rerni dobija blagu koricu i punoću ukusa koja podseća na trpezu pravoslavnih manastira.