OVI LJUDI SU ŽIVI MRTVACI: Starac Simeon Atonski o opasnom znaku duhovne smrti koji svi ignorišu
Ravnodušnost se smatra jednim od najozbiljnijih duhovnih problema današnjice.
Pravoslavlje nas uči da ljubav nije samo emocija već duhovno stanje, način postojanja koji prevazilazi granice ličnog i uzdiže se do univerzalnog.
U temelju pravoslavnog učenja ne stoje moć, znanje niti zakon, već ljubav – najdublji izraz vere i najviši oblik čovekove povezanosti s Bogom i bližnjima. Pravoslavlje nas uči da ljubav nije samo emocija, već duhovno stanje, način postojanja koji prevazilazi granice ličnog i uzdiže se do univerzalnog.
Za razliku od mnogih vrednosti koje gube na snazi kada se dele, ljubav raste upravo u davanju. Ona ne poznaje granice ni uslove, ne traži uzvrat niti koristi. Ljubav prema bližnjem, prema svakom čoveku – bez obzira na poreklo, veru ili stanje – srž je hrišćanske etike.
Zato i Gospodnja zapovest glasi: "Ljubi bližnjeg svoga kao samoga sebe“, jer u toj ljubavi ogledamo svoju veru i svoje čovekoljublje.
U svakodnevnom životu, to znači opraštati umesto suditi, pomagati umesto osuditi, gledati očima razumevanja, a ne predrasuda. Pravoslavlje ne poziva na ljubav samo u rečima, već u delima: u tihoj podršci, u strpljenju, u hrabrosti da budemo blizu onima koji pate.
Ljubav nije slabost, već snaga. Ona ne traži priznanje, već pronalazi smisao u služenju drugome. U svetu prepunom razdora, pravoslavlje upravo ljubav postavlja kao merilo istinske vere i duhovne zrelosti – ne zbog koristi, već zbog večnog poziva koji dolazi iz dubine srca i svetlosti Božje.
Patrijarh Pavle je govorio da je ljubav najveća vrlina.
- Ljubav je najviša vrlina. Sve što čovek deli sa drugima smanjuje se, osim ljubavi. Što je više dajete, više je imate.
Ravnodušnost se smatra jednim od najozbiljnijih duhovnih problema današnjice.
Jednog jutra u Ulici kralja Petra u Beogradu desilo se nešto što se godinama prepričava.
Napominje da tu vrednost, koju nam niko ne može oduzeti, delimo i u sebi uveličavamo tako što pomažemo drugima - jer na taj način širimo krug dobrote.
Molitva je i način da se nosimo sa teškoćama, pronađemo mir i duhovno sazrevamo.
Kada voliš u Hristu, tada ne gledaš na tuđe slabosti, već vidiš u svakom čoveku lik Božiji.
Bez ljubavi, svaki podvig postaje prazan, a svaka molitva – bez duše.
Pravoslavni hrišćanin je pozvan da neprestano radi na sebi - ne da bi bio bolji od drugih, već da bi bio bliži onome što je čovečno i božansko u njemu.
Pravoslavna duhovnost uči da istinska ljubav nije prolazni osećaj ni puko saosećanje, već način života – stalna spremnost na služenje, praštanje, žrtvu i razumevanje.
O postu pred pričešće napominjao je da se mora voditi računa o detetovoj zrelosti.
Smirenje, strpljenje i prihvatanje su put kojim se stiče pravi mir, dok želja da utičemo na tuđe ponašanje često samo otkriva naše nedostatke.
Trpeza, koja je nekada bila sveto mesto zahvalnosti, pretvorila se u naviku.
Parohije od Teksasa do Njujorka beleže stotine novih vernika koji se pripremaju za krštenje, dok arhijerej Antiohijske patrijaršije ističe da iza brojki stoji dug i zahtevan put istinskog obraćenja, a ne prolazni trend.
Skoro tri decenije ovaj zanatlija iz Ježevice izrađuje voštanice po manastirskom predanju, učeći nas da se prava sveća ne stvara mašinom, već strpljenjem, iskustvom i verom koja se ne gasi ni kada plamen dogori.
Na manastirskom imanju, nakon požara i decenija bez uzgoja, bratstvo uz pomoć svetogorskih monaha i molitvu igumana Metodija obnavlja poljoprivrednu tradiciju, dajući novi život ekonomiji i duhovnom životu manastira.
U manastiru Mrkonjići, samo nekoliko metara od ulaza u hram, stoji košćela stara više od četiri veka - mesto gde se susreću vera, predanje i čudo prirode.
Od prenosa posmrtnih ostataka pesnika iz Amerike do današnje uloge hrama na Crkvini kao duhovnog i kulturnog središta – priča o svetinji koja je postala znak prepoznavanja Trebinja.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog sveštenomučenika Klimenta po starom kalendaru i Prepodobnog Patapija Tebanskog po novom, katolici su u Drugoj nedelji Adventa, dok je u islamu i judaizmu dan posvećen redovnoj molitvi i svakodnevnim verskim obavezama.
Otkrijte jednostavne principe koji pomažu da ostanemo mirni, odlučni i moralno jaki čak i kada život postavlja izazove pred nas.
Vernici se često pitaju da li tuđi krst nosi tuđu sudbinu, a odgovor sveštenika ruši rasprostranjene strahove.