OVO BI UVEK TREBALO URADITI KAD SE KRENE U GOSTE! Uvek imajte na umu savet Svetog Siluana Atonskog kad idite kod drugih ljudi!
Onaj ko iskreno ljubi, ne može da zaboravi da se za drugoga pomoli.
Napominje da tu vrednost, koju nam niko ne može oduzeti, delimo i u sebi uveličavamo tako što pomažemo drugima - jer na taj način širimo krug dobrote.
U vremenu kada se novac predstavlja kao merilo vrednosti čoveka, a jurnjava za njim postaje svakodnevna preokupacija, mnogi zaboravljaju na nemerljivu snagu molitve i duhovnog uzdizanja iznad prolaznih vrednosti i životnih problema.
Najčešće nam ne treba previše, a uglavnom imamo dovoljno. Međutim utisak manje vrednosti može da se javi u čoveku - zbog neimanja skupih kola, odeće koja je brendirana, zato što na odmor ne odlazi na luksuzna letovališta i zimovališta...
A budući da smo konstatno izloženi reklamama, koje mame i promociji konzumerizma, sasvim je logično da skliznemo u tu savremenu zamku.

Upravo zato je sveštenik Aleksandar Praščević u nekoliko rečenica objasnio poentu vrednosti svakog od nas, pozivajući nas da ne zaboravimo na neprolazno blago, koje čuvamo u srcu i duši, a ne u novčaniku.
- U ovom potrošačkom svetu, ako samo pomisliš da manje vrediš jer nemaš novac za putovanja, brendiranu garderobu, skupa kola i neke druge prolazne stvarčice - znaj da se tvoja vrednost ne meri novcem, već onim što nosiš u sebi - a to su vera, nada i ljubav. To se ne može kupiti, jer to si ti - objašnjava.
Napominje da tu vrednost, koju nam niko ne može oduzeti, delimo i u sebi uveličavamo tako što pomažemo drugima - jer na taj način širimo krug dobrote.
- I nemoj slučajno da sebe smanjuješ da bi se uklopio u svet koji te ne vidi - nikako! A kada dođe dan da uspeš, a uspećeš, ako Bog da svoju vrednost zaokruži i time što ćeš nekom drugom pomoći. Jer ti vrediš, i kad drugi to ne vide - Bog to uvek vidi.
"Zato vam kažem: ne brinite se za život svoj, šta ćete jesti, ili šta ćete piti; ni za telo svoje, u šta ćete se obući. Nije li život pretežniji od hrane, i telo od odela? Pogledajte ptice nebeske kako ne seju, niti žnju, ni sabiraju u žitnice: pa Otac vaš nebeski hrani ih. Niste li vi mnogo pretežniji od njih? A ko od vas brinući se može dodati rastu svom jedan lakat?
I za odelo što se brinete? Pogledajte ljiljane u polju kako rastu: ne trude se niti predu. Ali ja vam kažem da ni Solomon u svoj svojoj slavi ne obuče se kao jedan od njih. A kad travu u polju, koja danas jeste, a sutra se u peć baca, Bog tako odeva, a kamoli vas, maloverni?
Ne brinite se dakle govoreći: Šta ćemo jesti, ili, šta ćemo piti, ili, čim ćemo se odenuti? Jer sve ovo neznabošci ištu; a zna i Otac vaš nebeski da vama treba sve ovo. Nego ištite najpre carstvo Božje, i pravdu njegovu, i ovo će vam se sve dodati. Ne brinite se dakle za sutra: jer sutra brinuće se za se. Dosta je svakom danu zla svog.
BONUS VIDEO: Popadija Višnja Kostić o životu pod lupom Crkve i Boga!
Onaj ko iskreno ljubi, ne može da zaboravi da se za drugoga pomoli.
Molitva - kao vid komunikacije sa Bogom, anđelima i svecima, naša je direktna linija sa nebom, bilo da smo srećni, tužni, u problemu ili nam je život ispunjen i sve ide kako treba.
Sveštenik Aleksandar Čavka ispričao je neobičnu priču, koju je čuo od svog prijatetelja - profesora, a njegovo kazivanje vam prenosimo u celosti.
Posvetimo se stoga, molitvi, jer je velika njena sila.
Budi deo Religija.rs zajednice.
Prema hrišćanskom učenju, čovek je pozvan da čuva svoj jezik od zlih reči, osude i proklinjanja, a roditeljska ljubav ne bi trebalo da se pretvori u ponižavanje i osuđivanje deteta.
Njihovo ime posebno se spominje kada se neko suoči sa bolešću, bolom, strahom ili neizvesnošću.
Kada se kolač podeli, gost deo iz leve ruke spušta na sto, pored sveće i žita, dok četvrtinu koju drži u desnoj ruci podiže i predaje domaćici.
Poznati kao besrebrenici i čudotvorci, lečili su bolesne ne tražeći zauzvrat novac niti bilo kakvu nagradu, zbog čega su dobili ime bezmezdni lekari.
Hrišćansko učenje poziva čoveka da se čuva mržnje i osvete, jer zlopamćenje ne donosi mir duši, već je još više opterećuje.
Broj 13 u pojedinim predanjima povezuje se sa Tajnom večerom, na kojoj je, prema hrišćanskom predanju, bilo 13 učesnika, dok se petak dovodi u vezu sa danom Hristovog stradanja.
Bog vidi i ono što mi ne možemo.
Dom ima dubok duhovni značaj, jer se u njemu uči ljubavi, praštanju, strpljenju i požrtvovanosti.
Na video-snimcima vidi se evakuacija monahinja, dok se u blizini svetinje vatrogasci bore sa vatrenom stihijom.
Otkrijte kako se priprema raskošna torta od beze kora, oraha i čokolade koja je obeležila generacije i svečane trenutke u našim domovima.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
Priprema se bez komplikovanih postupaka, a najvažniji korak dolazi kada se izvadi iz rerne i prelije mirisnom mešavinom peršuna, ulja i belog luka.
U besedi za subotu 19. sedmice po Duhovima veliki srpski svetitelj objašnjava zašto se put ka Gospodu ne prelazi ohološću i uzdizanjem sebe, već ljubavlju, smirenjem i spremnošću da tvorimo volju Božju.
Kada neko više ne želi da bude deo našeg života, insistiranje i pokušaj da ga zadržimo može samo produbiti bol.
Savet ruskog svetitelja posebno dobija na težini onda kada molitve ne donose odgovor koji očekujemo, a pred čovekom ostane samo da sačuva poverenje u Boga i zahvalnost čak i usred iskušenja.
Pitanje koje na prvi pogled deluje jednostavno otvara jednu od najdubljih tajni vere i suočava čoveka sa granicama sopstvenog poimanja.
Prema hrišćanskom učenju, čovek je pozvan da čuva svoj jezik od zlih reči, osude i proklinjanja, a roditeljska ljubav ne bi trebalo da se pretvori u ponižavanje i osuđivanje deteta.
Njihovo ime posebno se spominje kada se neko suoči sa bolešću, bolom, strahom ili neizvesnošću.
Kada se kolač podeli, gost deo iz leve ruke spušta na sto, pored sveće i žita, dok četvrtinu koju drži u desnoj ruci podiže i predaje domaćici.
Hrišćansko učenje poziva čoveka da se čuva mržnje i osvete, jer zlopamćenje ne donosi mir duši, već je još više opterećuje.
Njihovo ime posebno se spominje kada se neko suoči sa bolešću, bolom, strahom ili neizvesnošću.
Kada se kolač podeli, gost deo iz leve ruke spušta na sto, pored sveće i žita, dok četvrtinu koju drži u desnoj ruci podiže i predaje domaćici.
Hrišćansko učenje poziva čoveka da se čuva mržnje i osvete, jer zlopamćenje ne donosi mir duši, već je još više opterećuje.
Pojedini među njima postali su episkopi i revnosno brinuli o poverenim hrišćanskim zajednicama, dok su neki za svoju veru podneli mučeničku smrt.
Kađenje je blagosiljanje i osvećenje prostora, a ne obaveza da se svaki kvadratni metar kuće na isti način kadi, objasnio je sveštenik.
Sveti oci upozoravali su da se čovek ne sme vezivati za rđave pomisli niti im pridavati preveliku pažnju, već da treba da se okrene molitvi i veri.
U pravoslavnom učenju reč ima posebnu težinu, a od čoveka se očekuje da je koristi za dobro, a ne za povređivanje drugih.