OVAKO SE MENJA LOŠE STANJE U PORODICI! Starac Tadej objasnio kako se stišavaju uzavrele strasti u domu
Dom nije samo mesto zajedničkog života, već mala crkva, prostor u kome se čovek uči ljubavi, praštanju i trpljenju.
Što se više čovek bavi negativnim mislima, to one jače utiču na njegovo raspoloženje, njegove odluke i odnose sa ljudima.
Porodica je mala domaća crkva u kojoj se svakodnevno grade ili narušavaju međusobni odnosi. U njoj se čovek uči ljubavi, trpljenju, praštanju i razumevanju, ali se upravo tu najlakše rađaju i nerazumevanje, uvređenost, osuđivanje i gnev.
Sveti oci učili su da čovek najpre treba da pazi na svoje misli, jer od njih potiču i reči i dela koja oblikuju život svakog doma.
Pravoslavno predanje posebno upozorava na značaj unutrašnjeg duhovnog života. Zle pomisli, neprestano nezadovoljstvo, osuda bližnjih, zavist i mržnja ne ostaju samo u čovekovom srcu, već utiču na celu porodicu.
Kada među ukućanima nestane mira, a zavladaju razdražljivost i međusobna netrpeljivost, porodična zajednica postaje opterećena brigama, sukobima i teškim iskušenjima.
Sveti Oci zato savetuju budnost nad sopstvenim umom. Čovek je pozvan da ne prihvata svaku pomisao koja mu dođe, već da ispituje njeno poreklo i plodove koje donosi. Dobra misao vodi ka poverenju u Boga, smirenju i zahvalnosti, dok loša pomisao čoveka uvlači u vrtlog nemira iz kojeg se rađaju sukobi, tuge i razne životne teškoće.
Što se više čovek bavi negativnim mislima, to one jače utiču na njegovo raspoloženje, njegove odluke i odnose sa ljudima.
Čovek koji nastoji da očuva mir u svom srcu unosi mir i među svoje bližnje, dok se svaka loša misao, ako joj se dopusti da raste, može pretvoriti u reč koja ranjava i delo koje ostavlja dubok trag.
O tome je govorio i starac Tadej, ukazujući na duhovnu povezanost između čovekovih misli i događaja koji ga okružuju:
"Nesloge u porodici, svađe, bolesti i svakakve nevolje naročito krupnije koje zadese neku porodicu, posledica su rđavih pomisli njenih članova".
Dom nije samo mesto zajedničkog života, već mala crkva, prostor u kome se čovek uči ljubavi, praštanju i trpljenju.
Porodica se ne čuva velikim rečima, već svakodnevnom brigom, ljubavlju i spremnošću da čovek najpre menja sebe, a ne druge.
Pravoslavni hrišćani vekovima su dan započinjali i završavali molitvom, verujući da se kroz nju osvećuje i čovek i dom u kojem živi.
Janis Paskvale Tortora u svom radu ističe da odsustvo očinskog autoriteta ostavlja trajne posledice na razvoj mladića i oblikuje njihove kasnije životne izbore.
Ako je moguće gladnoga da nahrane, žednoga da napoje i sa svima da budu u dobrim odnosima što do njih stoji, govorio je starac Tadej o porodici koja je Bogu mila.
Utehu nećemo naći ni u čemu zemaljskom već samo u Bogu, poručila je mati današnjim ženama.
Niko od ljudi nije savršen i niko ne može drugome pružiti sve ono za čim njegovo srce čezne.
Sveti oci su uvek naglašavali da, ma kakvo dete da je, ne treba ga posmatrati kao problem koji treba "slomiti“, već kao ličnost koju treba oblikovati.
U knjizi "Kod starca Porfirija" Konstantinos Janicijotis beleži susret sa supružnicima kojima je svetitelj ukazao na posledice manjka ljubavi među roditeljima, koje mogu uticati na dete još pre rođenja.
Mekan i mirisan, ovaj oblik tamjana koristi se u pravoslavnim hramovima i domovima, a njegov način izrade vezuje se za svetogorsku tradiciju.
Pouka velikog svetitelja govori zašto bliskost lako preraste u očekivanje i kako ljubav može da bude pravi temelj odnosa.
U društvu, u kojem je Isus živeo, udarac nije uvek bio samo fizički čin, objašnjava otac Bane.
U Pećkoj patrijaršiji raste crni dud star oko 750 godina koji čuva narodna kazivanja o opstanku i obnovi srpskog naroda na Kosmetu.
Crkva Pokrova Presvete Bogorodice podignuta je na mestu za koje predanje kaže da je kneginja Milica na njemu podigla oltar u spomen na kosovske junake, a sada je dobila dar koji treba da traje generacijama.
Isusovu molitvu ne zovu slučajno "molitva nad molitvama".
Mila i Anja kreću sa majkom i bakom do stare crkve, ali kada iz šume začuju neobično zvonce, njihovo putovanje pretvara se u uzbudljivu avanturu koja će ih odvesti do svetog izvora i otkriti dragocenu porodičnu uspomenu.
Med, slad, suve šljive i orasi spojeni su u starinsku poslasticu koja se vezuje za Trojice-Sergijevu lavru i grad Sergijev Posad.
Na praznik Svetih Joakima i Ane služena sveta arhijerejska Liturgija, a slavski darovi osvećeni u Kraljevoj crkvi.
Sedam dana provode u posebno napravljenim kolibama, koriste četiri biljke u obredu, a na trpezi se pojavljuju med, sezonske namirnice i punjeni kupus.