PATRIJARH KOJI JE 13 GODINA PROVEO U ZATOČENIŠTVU: Danas slavimo Svetog mučenika Nikifora Ispovednika
Njegovo vreme na čelu Crkve obeležile su velike političke i verske borbe.
Sveti Kiril je predsedavao Trećim vaseljenskim saborom u Efesu 431. godine, na kojem je potvrđeno pravoslavno učenje i osuđeno Nestorijevo.
Srpska pravoslavna crkva 22. juna proslavlja Svetog Kirila Aleksandrijskog, jednog od najznačajnijih svetitelja i bogoslova ranog hrišćanstva, poznatog po odlučnoj borbi za očuvanje pravoslavne vere i zaštitu crkvenog jedinstva.
Sveti Kirilo je posle smrti svog strica Teofila izabran za patrijarha Aleksandrije, jednog od najvažnijih crkvenih sedišta tog vremena.
Tokom svoje službe suočio se sa brojnim izazovima i vodio teške borbe protiv učenja koja je smatrao štetnim za Crkvu.
Posebno se istakao u suprotstavljanju novacijanima, pripadnicima pokreta koji je nastao u Rimu i koji je zastupao stroga pravila prema grešnicima i onima koji su otpali od Crkve. Sveti Kiril je branio stav da je pokajanje put povratka čoveka Bogu i crkvenoj zajednici, zbog čega je uspeo da suzbije njihov uticaj u Aleksandriji.
Najveći trag u istoriji ostavila je njegova borba protiv carigradskog patrijarha Nestorija. Spor se vodio oko učenja o ličnosti Isusa Hrista i mestu Presvete Bogorodice u hrišćanskoj veri.
Sveti Kirilo je predsedavao Trećim vaseljenskim saborom u Efesu 431. godine, na kojem je potvrđeno pravoslavno učenje i osuđeno Nestorijevo.
Sabor je potvrdio da se Presveta Marija s pravom naziva Bogorodicom, što je ostalo jedno od temeljnih ispovedanja pravoslavne vere.
Posle godina provedenih u borbi za veru, Sveti Kiril je nastavio da upravlja Aleksandrijskom crkvom, posvećen pastirskoj službi i duhovnom poučavanju vernika.
Upokojio se 444. godine, ostavivši iza sebe bogato teološko nasleđe zbog kojeg ga Crkva i danas poštuje kao velikog učitelja i branioca pravoslavlja.
Crkveno predanje pripisuje mu i sastavljanje poznate molitve Presvetoj Bogorodici "Bogorodice Djevo, raduj se", koja vekovima zauzima posebno mesto u molitvenom životu pravoslavnih hrišćana.
Njegovo vreme na čelu Crkve obeležile su velike političke i verske borbe.
Obe su u miru skončale, ali se ne zna gde.
Njegove pouke ostale su sačuvane do danas kao podsetnik na značaj duhovne discipline i poslušnosti Crkvi.
Nakon smrti roditelja, Visarion je celokupno naslodstvo razdelio siromašnima i odrekao se svega što ga je vezivalo za ovaj svet.
Za njega se kaže da je sastavio "Bogorodice Djevo radujsja!“
Kada je odrastao, ostavio je sve i krenuo da propoveda Jevanđelje, pozivajući ljude da se okrenu Hristu.
Njihova imena vezuju se za početke širenja Hristove vere i apostolsku službu.
Pantelejmon je svoje lekarsko znanje spojio sa verom u Hrista, verujući da je pravi Iscelitelj sam Gospod.
Kada je odrastao, ostavio je sve i krenuo da propoveda Jevanđelje, pozivajući ljude da se okrenu Hristu.
Pravoslavci danas obeležavaju Svete apostole Prohora, Nikanora, Timona i Parmena po starom, dok se po novom kalendaru obeležava Sveti mučenik i arhidiakon Lavrentije. Katolička crkva obeležava praznik Svetog Lovrenca, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Njihova imena vezuju se za početke širenja Hristove vere i apostolsku službu.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog velikomučenika Pantelejmona po starom, dok se po novom kalendaru obeležava Sveti apostol Matija. Katolička crkva obeležava spomendan Svete Terezije Benedikte od Krsta, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Kada Pavle i Lenka pronađu neobičnu kutiju sa krstom i krenu za tragovima koje je ostavila njihova tetka Snežana, otkriće da se najveće blago ne krije u kutiji, već u srcu čoveka.
Šestorica osumnjičenih uhapšena su zbog incidenta u manastiru Svetog Jakova, dok hrišćanski predstavnici upozoravaju na sve učestalije nasilje nad vernicima i svetinjama u Jerusalimu.
Posebnu umetničku vrednost predstavlja ikonostas od orahovog drveta, izrađen 1833. godine.
Dok se sa roditeljima pripremaju za odlazak kod kumova na slavu, Stefan i Uroš kreću u potragu za tajnom koja vodi do najvećeg blaga.
Manastir obeležava 540 godina od osnivanja, 270 godina od osvećenja hrama i dve decenije od obnove monaškog života, uz podsećanje na njegovu veliku duhovnu i kulturnu ulogu kroz istoriju.
Umesto mlevenog mesa, koriste se sočni komadi svinjetine i mnogo crnog luka, a završni korak receptu daje poseban ukus.
Protojerej Mihail Bregvadze tvrdi da je odluka povezana sa okolnostima smrti, dok majka pokojnice odbacuje njegove navode i traži da se ne iznose nepotvrđene tvrdnje o ovoj porodičnoj tragediji.