Bogojavljenje, jedan od najvećih hrišćanskih praznika, proslavlja se u nedelju, 19. januara, uoči praznika posvećenog Svetom Jovanu Krstitelju.
I ove godine, 19. januara, veliki hrišćanski praznik Bogojavljenje biće obeležen na Gradskoj opštini Čukarica svetom liturgijom. Kao i svečanom bogojavljenskom litijom i plivanjem za Časni krst, koje će početi u 12 časova na Adi Ciganliji, rekao je za Tanjug Miljan Ćeranić, član Veća GO Čukarica.
Bogojavljenje, jedan od najvećih hrišćanskih praznika, proslavlja se u nedelju, 19. januara, uoči praznika posvećenog Svetom Jovanu Krstitelju.
- Manifestaciju, koja se održava 27. godinu zaredom, organizuju Gradska opština Čukarica, Hram Svetog Đorđa na Banovom brdu, Sportska organizacija Čukarica, Vojska RS, Žandarmerija, JP 'Ada Ciganlija' i SVIBOR - rekao je Ćeranić.
Kako je precizirao, sveta liturgija u Hramu Svetog Đorđa na Banovom brdu počeće u 8.30 časova, a litija polazi u 11.00 časova ispred Hrama.
- Po dolasku litije na Adu Ciganliju, izvršiće se čin osvećenja vode, a u 12 časova prijavljeni plivači iz redova Vojske RS, Vojne akademije, Žandarmerije, SVIBOR-a i građanstva će plivati za Časni krst -rekao je Ćeranić.
On je dodao da će tokom svečanosti, a i nakon nje, biti održano tradicionalno saborno pogruženje za sve građane.
Zemun
Tanjug AP
Časni krst.
Gradska opština Zemun, Hram Svetog oca Nikolaja i SVEBOR savez Beograda organizuju na Bogojavljenje, u nedelju, 19. januara, dvadeset osmo po redu plivanje za Časni krst.
Prijava plivača sa besplatnim lekarskim pregledom je u subotu, 18. januara, od 11 do 21 čas u prostorijama Kancelarije za mlade Zemun, Kosovska 9.
Organizator je predvideo da plivači koji učestvuju u „Bogojavljenskom plivanju” ne mogu da imaju manje od 18 godina.
Svetkovanje Bogojavljenja počinje u 9 časova liturgijom u Hramu Svetog oca Nikolaja, Njegoševa 45, nastavlja se litijom zemunskim ulicama do Zemunskog keja, Bogojavljenskog platoa, kada tačno u podne počinje plivanje za Časni krst, najavljeno je iz Opštine Zemun.
Grocka
Uz blagoslov Hrama Svete Trojice, i gradska opština Grocka organizuje tradicionalnu manifestaciju "Litija i plivanje za Časni krst – Grocka 2025", na Bogojavljenje na Dunavskom keju u Grockoj.
U crkvi Svete Trojice će početi služba od 8 časova, a nakon toga će u 11.30 časova Bogojavljenska litija krenuti iz porte crkve, Gročanskom čaršijom do obale Dunava.
Litiju će predvoditi sveštenstvo crkve i rukovodstvo Gradske opštine Grocka.
Sa prijavljenih 38 plivača, a među njima su dve hrabre dame, očekuje se da ovogodišnja manifestacija u Grockoj, koja se održava 12 godinu za redom, kao i uvek bude najposećenija u Srbiji.
Program će početi u 12 časova, na Dunavskom keju u Grockoj, izvođenjem nacionalne himne "Bože pravde", koju će izvesti hor OMŠ "Nevena Popović" iz Grocke. Muzički deo programa biće upotpunjen nastupom učenica ove škole, koji će se predstaviti uz tradicionalne srpske pesme.
Hršćani nose krst kao simbol spasenja, ovo je oruđe pogubljenja Isusa Hrista, koji je umro za grehe ljudskog roda. To ne može biti ukras, greše oni koji na krst gledaju sa ove tačke gledišta.
Od 10. januara do Bogojavljenja traje vreme koje narodna tradicija povezuje sa prisustvom nečistih sila, dok teolozi i sveštenici ukazuju na značaj božićne radosti i duhovnog smisla ovog perioda.
Na dan kada Crkva slavi ovog velikomučenika, vernici se podsećaju priče o ugodniku Božjem koji je napustio službu rimskog cara i prihvatio put hrišćanske vere, zbog čega je podneo mučeničku smrt.
Veliki ruski svetitelj govorio je da krsni znak nije običan pokret ruke, već molitva, zaštita i svedočanstvo pripadnosti Hristu, zbog čega vernik treba da mu pristupa sa pažnjom, strahopoštovanjem i živom verom.
Iz Eparhije poručuju da SPC nije izgubila spor sa Džufkom, da on nije pripadnik nijedne kanonske Pravoslavne crkve i upozoravaju na posledice njegovih izjava po bezbednost vernika i svetinja.
Sa blagoslovom patrijarha Porfirija, episkop Ilarion služio je parastos stradalim Srbima, dok su porodice, vernici i predstavnici udruženja odali počast žrtvama progona i stradanja.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Porodica, sveštenstvo i verni narod oprostili su se od sina sveštenika Ostoje Kneževića, dok je mitropolit crnogorsko-primorski u besedi poručio da se bol nosi krstom Hristovim, a da se duša čistote sabira u večnom životu.
Na sahrani dvanaestogodišnjaka koji je tragično preminuo, mitropolit Dimitrije govorio o veri, večnom životu i susretu bez rastanka, dok su porodica i vernici u tišini slušali poruke utehe i nade.
Na podgoričkim Sastavcima održano je tradicionalno plivanje za Časni krst, a među najhrabrijima našli su se i veterani ovog svetog poduhvata. Okupljeni su poslali snažnu poruku zajedništva i vere.
Osvećeno znamenje koje je potonulo pre plivanja pronađeno je dan kasnije i sada se čuva u hramu Svete Trojice, gde mu vernici prilaze na poklonjenje i celivanje.
U najvećem bogojavljenskom sabranju u regionu, grad na Ohridskom jezeru postao je simbol vere i zajedništva, dok su plivači sa svih strana sveta zaronili u hladne vode kako bi učestvovali u jednoj od najlepših tradicija pravoslavlja.
Veliki ruski svetitelj govorio je da krsni znak nije običan pokret ruke, već molitva, zaštita i svedočanstvo pripadnosti Hristu, zbog čega vernik treba da mu pristupa sa pažnjom, strahopoštovanjem i živom verom.
Iz ugla kanonskog pravoslavlja, reč je o pokušaju stvaranja paralelne crkvene strukture bez priznanja i apostolskog prejemstva, dok se iza priče o "novoj crkvi" otvara i pitanje prisvajanja srpskih svetinja
Istoričar Boris Stojkovski i osnivač fondacije Lazarica Aleksandar Avramov svedoče o tragovima pisanog nasleđa ostroškog čudotvorca u vatikanskim arhivima, dok pitanje njihove dostupnosti i dalje nema zvaničan odgovor.
Devojčica sa porodicom otkriva da se najlepši dar za veliki praznik svetih apostola Petra i Pavla ne krije u stvarima, već u ljubavi, dobroti i malim delima učinjenim od srca.
Neočekivani susret na ulici postao je povod da iguman Manastira Podmaine progovori o iskušenjima, veri i načinu na koji hrišćanin treba da odgovori na neprijatnosti.
Recept iz istočne Srbije prenosio se usmenim putem generacijama, a tajna ovog specijaliteta krije se u sporom kuvanju ovčetine, praziluka i kukuruznog brašna.
U autorskom tekstu koji prenosimo u celosti, grčki pravoslavni publicista Panajotis Ljakos podseća na svetootačko predanje koje upozorava na duboku duhovnu krizu i udaljavanje od smisla ljudskog postojanja.