Bogojavljenje, jedan od najvećih hrišćanskih praznika, proslavlja se u nedelju, 19. januara, uoči praznika posvećenog Svetom Jovanu Krstitelju.
I ove godine, 19. januara, veliki hrišćanski praznik Bogojavljenje biće obeležen na Gradskoj opštini Čukarica svetom liturgijom. Kao i svečanom bogojavljenskom litijom i plivanjem za Časni krst, koje će početi u 12 časova na Adi Ciganliji, rekao je za Tanjug Miljan Ćeranić, član Veća GO Čukarica.
Bogojavljenje, jedan od najvećih hrišćanskih praznika, proslavlja se u nedelju, 19. januara, uoči praznika posvećenog Svetom Jovanu Krstitelju.
- Manifestaciju, koja se održava 27. godinu zaredom, organizuju Gradska opština Čukarica, Hram Svetog Đorđa na Banovom brdu, Sportska organizacija Čukarica, Vojska RS, Žandarmerija, JP 'Ada Ciganlija' i SVIBOR - rekao je Ćeranić.
Kako je precizirao, sveta liturgija u Hramu Svetog Đorđa na Banovom brdu počeće u 8.30 časova, a litija polazi u 11.00 časova ispred Hrama.
- Po dolasku litije na Adu Ciganliju, izvršiće se čin osvećenja vode, a u 12 časova prijavljeni plivači iz redova Vojske RS, Vojne akademije, Žandarmerije, SVIBOR-a i građanstva će plivati za Časni krst -rekao je Ćeranić.
On je dodao da će tokom svečanosti, a i nakon nje, biti održano tradicionalno saborno pogruženje za sve građane.
Zemun
Tanjug AP
Časni krst.
Gradska opština Zemun, Hram Svetog oca Nikolaja i SVEBOR savez Beograda organizuju na Bogojavljenje, u nedelju, 19. januara, dvadeset osmo po redu plivanje za Časni krst.
Prijava plivača sa besplatnim lekarskim pregledom je u subotu, 18. januara, od 11 do 21 čas u prostorijama Kancelarije za mlade Zemun, Kosovska 9.
Organizator je predvideo da plivači koji učestvuju u „Bogojavljenskom plivanju” ne mogu da imaju manje od 18 godina.
Svetkovanje Bogojavljenja počinje u 9 časova liturgijom u Hramu Svetog oca Nikolaja, Njegoševa 45, nastavlja se litijom zemunskim ulicama do Zemunskog keja, Bogojavljenskog platoa, kada tačno u podne počinje plivanje za Časni krst, najavljeno je iz Opštine Zemun.
Grocka
Uz blagoslov Hrama Svete Trojice, i gradska opština Grocka organizuje tradicionalnu manifestaciju "Litija i plivanje za Časni krst – Grocka 2025", na Bogojavljenje na Dunavskom keju u Grockoj.
U crkvi Svete Trojice će početi služba od 8 časova, a nakon toga će u 11.30 časova Bogojavljenska litija krenuti iz porte crkve, Gročanskom čaršijom do obale Dunava.
Litiju će predvoditi sveštenstvo crkve i rukovodstvo Gradske opštine Grocka.
Sa prijavljenih 38 plivača, a među njima su dve hrabre dame, očekuje se da ovogodišnja manifestacija u Grockoj, koja se održava 12 godinu za redom, kao i uvek bude najposećenija u Srbiji.
Program će početi u 12 časova, na Dunavskom keju u Grockoj, izvođenjem nacionalne himne "Bože pravde", koju će izvesti hor OMŠ "Nevena Popović" iz Grocke. Muzički deo programa biće upotpunjen nastupom učenica ove škole, koji će se predstaviti uz tradicionalne srpske pesme.
Hršćani nose krst kao simbol spasenja, ovo je oruđe pogubljenja Isusa Hrista, koji je umro za grehe ljudskog roda. To ne može biti ukras, greše oni koji na krst gledaju sa ove tačke gledišta.
Od 10. januara do Bogojavljenja traje vreme koje narodna tradicija povezuje sa prisustvom nečistih sila, dok teolozi i sveštenici ukazuju na značaj božićne radosti i duhovnog smisla ovog perioda.
Svinjski vrat, slanina, ćevapi i pečene paprike daju punoću ukusa ovom omiljenom jelu juga Srbije, a pravi način pripreme čini razliku između običnog ručka i specijaliteta kao iz leskovačkog restorana.
Kroz primer cara Davida, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava zašto ispovest nije kraj duhovne borbe i zbog čega istinsko pokajanje traži suočavanje sa sopstvenim slabostima i trajnu promenu života.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog apostola Tomu, poznatog i kao Tomindan, po starom kalendaru, dok po novom obeležavaju Svetog proroka Joila i druge svetitelje. Katolička crkva obeležava spomen na Svete Jovana de Brebefa, Isaka Žoga i njihove saputnike, dok Jevreji i muslimani nemaju veći verski praznik.
Svetogorski starac objasnio je kakvu ulogu imaju pokajanje i ispovest u borbi sa strahom od magije i šta čovek najpre treba da preispita kada posumnja da je postao žrtva.
Osvećeno znamenje koje je potonulo pre plivanja pronađeno je dan kasnije i sada se čuva u hramu Svete Trojice, gde mu vernici prilaze na poklonjenje i celivanje.
Na podgoričkim Sastavcima održano je tradicionalno plivanje za Časni krst, a među najhrabrijima našli su se i veterani ovog svetog poduhvata. Okupljeni su poslali snažnu poruku zajedništva i vere.
U najvećem bogojavljenskom sabranju u regionu, grad na Ohridskom jezeru postao je simbol vere i zajedništva, dok su plivači sa svih strana sveta zaronili u hladne vode kako bi učestvovali u jednoj od najlepših tradicija pravoslavlja.
Kroz primer cara Davida, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava zašto ispovest nije kraj duhovne borbe i zbog čega istinsko pokajanje traži suočavanje sa sopstvenim slabostima i trajnu promenu života.
Svetogorski starac objasnio je kakvu ulogu imaju pokajanje i ispovest u borbi sa strahom od magije i šta čovek najpre treba da preispita kada posumnja da je postao žrtva.
Na praznik Svetog apostola Tome, Teodora i Luka kreću u neobičnu avanturu koja će ih naučiti da iza tuđeg ćutanja ponekad stoji priča koju ne smemo da prekinemo pre nego što je saslušamo.
U ovu svetinju na Kosovu i Metohiji svakodnevno stižu poklonici iz svih krajeva, a gostoljubivi domaćini poručuju da im ništa nam ne trebate, samo Srbi posećuju svetinje u što većem broju.
Na Miholjdan su Vuk, Teodora i Lazar krenuli tragom neobičnog pisma, a susret sa usamljenim starcem i zapuštenim voćnjakom naučio ih je da se najveće bogatstvo krije u dobroti, prijateljstvu i delima ljubavi.
Dok jedni prvi put dolaze na Gazimestan, drugi mu se vraćaju godinama, a prizor stotina Srba koji u tišini i molitvi odaju počast knezu Lazaru i kosovskim junacima svedoči da sećanje na stradale ne bledi.
Posle osvećenja kamena temeljca, poglavar Srpske pravoslavne crkve govorio je o Hristu, duhovnim vrednostima i jedinstvu, dok je premijer Novog Južnog Velsa objasnio zašto ova obrazovna ustanova privlači sve više porodica.