Ovoga dana praznujuemo pronalazak časnog Krsta, krsta na kome je raspet Isus Hristos na Golgoti, kao i njegov povratak iz Persije u Jerusalim.
SPC danas obeležava Vozdviženje časnog Krsta, praznik u narodu poznat i jesenji Krstovdan.
Jesenji Krstovdan predstavlja jedan od važnijih praznika u pravoslavnoj crkvi, a mnogi ga slave i kao krsnu slavu. U crkvenom kalendaru ubeležen je crvenim slovom i dan je posta.
Ovoga dana praznujuemo pronalazak časnog Krsta, krsta na kome je raspet Isus Hristos na Golgoti, kao i njegov povratak iz Persije u Jerusalim.
Naime, obilazeći Svetu zemlju, Sveta carica Jelena namisli da potraži časni Krst Hristov. Neki starac Jevrejin, po imenu Juda, jedini je znao mesto gde se Krst nalazi. Prisiljen od carice izjavi, da je Krst zakopan pod hramom Venerinim, koga je podigao na Golgoti car Adrijan.
Carica je naredila da se sruši taj idolski hram, pa kopajući u dubinu, nađena su tri krsta.
SPC
Jesenji Krstovdan
"Dok carica beše u nedoumici, kako da raspozna Krst Hristov, prolažaše mimo toga mesta pratnja sa mrtvacem. Tada patrijarh Makarije reče, da meću na mrtvaca redom jedan po jedan krst. Kada metnuše prvi i drugi krst, mrtvac ležaše nepromenjeno. A kada staviše na nj treći krst, mrtvac ožive", objašnjeno je u Ohridskom prologu Svetog Nikolaja.
Po tome su i poznali, da je to časni i životvorni krst na kome je Isus Hristos razapet.
Stavili su ga potom i na jednu bolesnu ženu, koja je odmah ozdravila.
Tada je patrijarh podigao krst, da ga sav narod vidi, a narod je uplakan pevao: "Gospode pomiluj"!
Carica Jelena je napravila kovčeg od srebra i položila u njega časni Krst.
Kanije, car Hozroj osvojivši Jerusalim, odvede mnogi narod u ropstvo i odnese Krst Gospodnji u Persiju. U Persiji, Krst je ležao 14 godina. sve dok 628. godine grčki Iraklije nije pobedio Hozroja i sa slavom povratio Krst u Jerusalim.
"Ušavši u grad car Iraklije nošaše Krst na svojim leđima. No na jedanput stade car i ne mogaše ni koraka kročiti. Patrijarh Zaharija vide angela, koji sprečavaše caru da u raskošnom carskom odelu ide pod Krstom i to po onom putu po kome je Gospod, bos i ponižen, hodio. To viđenje objavi patrijarh caru. Tada se car svuče, pa u bednoj odeći i bosonog uze Krst, iznese ga na Golgotu, i položi u hram Vaskrsenja, na radost i utehu celog hrišćanskog sveta.”, piše u Prologu.
Krstovdan je veliki praznik koji se slavi dva puta godišnje: 27. septembra – jesenji Krstovdan i 18. januara – zimski Krstovdan.
Pravoslavna tradicija ima svoj poredak, a posebno je važno šta se može učiniti odmah nakon upokojenja, gde se čitaju molitve i kada se po pravilu služi opelo.
Iako zvona najčešće povezujemo sa pozivom na bogosluženje, ona se oglašavaju i kada parohiju treba obavestiti o nečijem upokojenju, a način zvonjave tada nosi poruku koju su vernici nekada veoma dobro umeli da prepoznaju.
Savet ruskog svetitelja posebno dobija na težini onda kada molitve ne donose odgovor koji očekujemo, a pred čovekom ostane samo da sačuva poverenje u Boga i zahvalnost čak i usred iskušenja.
Proslava je počela večernjim bogosluženjem i promocijom spomen-knjige, nastavljena svečanom liturgijom i obraćanjima arhijereja, a završena koncertom ansambla Fenički biseri pred punom dvoranom Kulturnog centra u Baru.
Od večernjeg bdenija do praznične liturgije, čina Vozdviženja i celivanja Časnog krsta, ovo su najvažniji trenuci bogosluženja koje bi parohijani trebalo da poznaju.
Ispod poda svetinje u Jerusalimu pronađeni su ostaci drevnog kamenoloma, uklesani grobovi i tragovi vrta, a svetogorski starac podseća na dublji smisao svetog znamenja koje je kroz vekove ostalo središte hrišćanske vere.
U središtu je jerarh koji uzdiže Krst, ali pažnju privlače i dve carske ličnosti i dvojica đakona. Stručni izvori objašnjavaju šta predstavljaju i kako je nastala ova upečatljiva kompozicija.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog velikomučenika Nikitu po starom kalendaru, dok po novom slave Prepodobnog Haritona Ispovednika. Katolička crkva obeležava Svetog Vjenceslava i Svetog Lovrenca Ruiza. Jevreji obeležavaju treći dan Sukota, a muslimani nemaju veći praznik.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Vozdviženje časnog Krsta, Krstovdan, po starom kalendaru, dok se po novom obeležavaju Sveti mučenik Kalistrat i 49 mučenika sa njim. Katolička crkva obeležava Svetog Vinka Paulskog, dok Jevreji danas praznuju drugi dan Sukota, a muslimani nemaju neki veliki praznik.
Crkva Pokrova Presvete Bogorodice podignuta je na mestu za koje predanje kaže da je kneginja Milica na njemu podigla oltar u spomen na kosovske junake, a sada je dobila dar koji treba da traje generacijama.
Mila i Anja kreću sa majkom i bakom do stare crkve, ali kada iz šume začuju neobično zvonce, njihovo putovanje pretvara se u uzbudljivu avanturu koja će ih odvesti do svetog izvora i otkriti dragocenu porodičnu uspomenu.
U besedi za ponedeljak 18. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički otkriva se zašto je bilo dovoljno svedočanstvo Sina, ali i šta ono govori o njegovom jedinstvu sa Ocem.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog velikomučenika Nikitu po starom kalendaru, dok po novom slave Prepodobnog Haritona Ispovednika. Katolička crkva obeležava Svetog Vjenceslava i Svetog Lovrenca Ruiza. Jevreji obeležavaju treći dan Sukota, a muslimani nemaju veći praznik.
Veliki svetitelj našeg vremena objašnjava zašto put ljubavi smatra kraćim i bezbednijim, čak i kada se čovek suočava sa sopstvenim slabostima i iskušenjima.