Ovoga dana praznujuemo pronalazak časnog Krsta, krsta na kome je raspet Isus Hristos na Golgoti, kao i njegov povratak iz Persije u Jerusalim.
SPC danas obeležava Vozdviženje časnog Krsta, praznik u narodu poznat i jesenji Krstovdan.
Jesenji Krstovdan predstavlja jedan od važnijih praznika u pravoslavnoj crkvi, a mnogi ga slave i kao krsnu slavu. U crkvenom kalendaru ubeležen je crvenim slovom i dan je posta.
Ovoga dana praznujuemo pronalazak časnog Krsta, krsta na kome je raspet Isus Hristos na Golgoti, kao i njegov povratak iz Persije u Jerusalim.
Naime, obilazeći Svetu zemlju, Sveta carica Jelena namisli da potraži časni Krst Hristov. Neki starac Jevrejin, po imenu Juda, jedini je znao mesto gde se Krst nalazi. Prisiljen od carice izjavi, da je Krst zakopan pod hramom Venerinim, koga je podigao na Golgoti car Adrijan.
Carica je naredila da se sruši taj idolski hram, pa kopajući u dubinu, nađena su tri krsta.
SPC
Jesenji Krstovdan
"Dok carica beše u nedoumici, kako da raspozna Krst Hristov, prolažaše mimo toga mesta pratnja sa mrtvacem. Tada patrijarh Makarije reče, da meću na mrtvaca redom jedan po jedan krst. Kada metnuše prvi i drugi krst, mrtvac ležaše nepromenjeno. A kada staviše na nj treći krst, mrtvac ožive", objašnjeno je u Ohridskom prologu Svetog Nikolaja.
Po tome su i poznali, da je to časni i životvorni krst na kome je Isus Hristos razapet.
Stavili su ga potom i na jednu bolesnu ženu, koja je odmah ozdravila.
Tada je patrijarh podigao krst, da ga sav narod vidi, a narod je uplakan pevao: "Gospode pomiluj"!
Carica Jelena je napravila kovčeg od srebra i položila u njega časni Krst.
Kanije, car Hozroj osvojivši Jerusalim, odvede mnogi narod u ropstvo i odnese Krst Gospodnji u Persiju. U Persiji, Krst je ležao 14 godina. sve dok 628. godine grčki Iraklije nije pobedio Hozroja i sa slavom povratio Krst u Jerusalim.
"Ušavši u grad car Iraklije nošaše Krst na svojim leđima. No na jedanput stade car i ne mogaše ni koraka kročiti. Patrijarh Zaharija vide angela, koji sprečavaše caru da u raskošnom carskom odelu ide pod Krstom i to po onom putu po kome je Gospod, bos i ponižen, hodio. To viđenje objavi patrijarh caru. Tada se car svuče, pa u bednoj odeći i bosonog uze Krst, iznese ga na Golgotu, i položi u hram Vaskrsenja, na radost i utehu celog hrišćanskog sveta.”, piše u Prologu.
Krstovdan je veliki praznik koji se slavi dva puta godišnje: 27. septembra – jesenji Krstovdan i 18. januara – zimski Krstovdan.
Jedan od najvećih savremenih duhovnika podseća da pravoslavna vera ne počiva na slučajnosti i znakovima, već na odgovornom življenju Jevanđelja, bez izgovora.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
Iako nose isti naziv, samo jedan se obeležava kao zaseban praznik, a običaji i post vezani za Krstovdan temelje se na različitim teološkim principima i nose drugačiju simboliku.
Srpska pravoslavna crkva slavi Krstovdan 14. septembra po starom kalendaru (27. septembar po gregorijanskom), kao dan strogog posta - suhojedenja, što je jedna od njegovih glavnih odlika.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Prepodobnog Jefrema Sirina po starom kalendaru i Svetog sveštenomučenika Haralampija po novom kalendaru. Katolici obeležavaju spomendan Svete Šolastike, dok u judaizmu i islamu danas nema velikog verskog praznika.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Prenos moštiju Svetog Jovana Zlatousta po starom i Svetog mučenika Nikifora po novom kalendaru. Katolici obeležavaju Svetu Apoloniju, dok u judaizmu i islamu danas nema velikog verskog praznika.
Episkop istočnoamerički uzneo je snažnu molitvu za zaštitu nerođene dece, a prisutni, od članova Kongresa do vernika, priznaju da su njegove reči ostavile snažan trag.
Izgradnja monaškog konaka iskorišćena je za optužbe protiv Srpske pravoslavne crkve i opštine Gračanica, uz narativ o "zaštiti kulturnog nasleđa" koji dolazi iz sredine u kojoj su crkve paljene.