OVO JE NAJBOLJI BIZNIS! Starac Pajsije je savetovao svima da ga pokrenu, jer ne može da propadne!
Kada čovek srce ispuni poverenjem u Boga, tada i ono što izgleda nepodnošljivo dobija sasvim drugačiji smisao.
Pored telesnog posta, važno je praktikovati i duhovni – kroz molitvu, uzdržavanje od loših misli i dela, kako bismo dostigli duševni mir.
Srpska pravoslavna crkva danas, 27. septembra, slavi Vozdviženje časnog Krsta, praznik u narodu poznat kao jesenji Krstovdan.
Vernici na jesenji Krstovdan poste uz suhojedenje, što je jedna od njegovih glavnih odlika ovog praznika. Pod suvojedenjem se podrazumeva da se tokom današnjeg dana jede isključivo suva hrana, biljnog porekla i to sirova, hleb bez dodataka ulja i vina, kao i voda. Preporučljivo je i uneti hranu samo jednom dnevno, kao simbol obuzdavanja telesnih potreba. Pojedini vernici na jesenji Krstovdan jedu samo hleb i grožđe.
Najpravilnije je ovu vrstu posta praktikovati po monaškim pravilima, što podrazumeva unošenje suvaraka odnosno sitnih komadića hleba po strogo propisanim pravilima, ali naravno obični vernici mogu praktikovati i blaže oblike.
Međutim, kada praznik Vozdviženje časnog Krsta pada u dane vikenda, onda se post ublazava.
"Vozdviženje časnog Krsta – Krstovdan (27. septembar) strogo postimo po mogućnosti na suhojedenju, osim ako padne u subotu ili nedelju, kada razrešavamo na ulje", navodi se u pravoslavnom Tipiku. S obzirom na to da 2025. jesenji Krstovdan pada u subotu, ove godine se taj praznik posti na ulju.
Ono što je veoma važno, jeste da uz telesni post treba kombinovati i duhovni kroz molitvu i uzdržavanje od loših misli i postupaka. I naravo - potrebno je da nas dovede do duševnog mira.
Jesenji Krstovdan predstavlja jedan od važnijih praznika u pravoslavnoj crkvi, a mnogi ga slave i kao krsnu slavu. Ovoga dana praznujuemo pronalazak časnog Krsta, krsta na kome je raspet Isus Hristos na Golgoti, kao i njegov povratak iz Persije u Jerusalim.
Ovoga dana praznujuemo pronalazak časnog Krsta, krsta na kome je raspet Isus Hristos na Golgoti, kao i njegov povratak iz Persije u Jerusalim.
Srpska pravoslavna crkva slavi Krstovdan 14. septembra po starom kalendaru (27. septembar po gregorijanskom), kao dan strogog posta - suhojedenja, što je jedna od njegovih glavnih odlika.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog proroka Jeliseja po starom kalendaru, dok se po novom kalendaru obeležava Sveti Sampson Stranoprimac. Katolička crkva obeležava spomendan Svetog Ćirila Aleksandrijskog i Svetog Ladislava, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik
Živeo je oko devet vekova pre Hrista i ostao upamćen po čistoti života, revnosti prema Bogu i mnogobrojnim čudesima koja je činio silom Božjom.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetu mučenicu Akvilinu po starom i Prepodobnog Davida Solunskog po novom kalendaru. Katolička crkva obeležava spomendan Svetih Jovana i Pavla, mučenika, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Prepodobnog Onufrija Velikog po starom kalendaru, dok se po novom kalendaru obeležava Prepodobna mučenica Febronija. Katolička crkva obeležava spomen Svetog Vilijama, opata, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Mozaična ikona Presvete Bogorodice Odigitrije, pred kojom je, prema predanju, poslednje trenutke proveo otac Svetog Save, prvi put je izneta iz riznice Manastira Hilandar i predstavljena javnosti u prestonom gradu Srbije.
Kada je mali Vukan odlučio da pomogne čoveku kome je pomoć bila potrebna, nije ni slutio da će njegovo delo pokrenuti stari zvonik i promeniti srca svih ljudi oko njega.
Raketa američkog PVO sistema "patriot" pogodila je kompleks Kijevsko-pečerske lavre, tvrdi Ministarstvo odbrane Rusije.
Pravoslavni vernici čvrsto veruju da mošti svetaca u Kijevsko-pečerskoj lavri imaju snažno isceljujuće dejstvo.
U sekundi posle greha, prema starcu Nikonu Voborjevu, odlučuje se unutrašnji ishod, a jedna kratka molitva menja tok onoga što sledi.
Svetiteljka je govorila o vremenu velikih nevolja, mogućem svetskom ratu i moralnom posrnuću ljudi, ali je njena najvažnija poruka bila da se čovek spasava ljubavlju, smirenjem, trpljenjem i čvrstom verom u Boga.
Društvene mreže, pa i neki sajtovi, puni su „pravila“ koja se predstavljaju kao pravoslavna tradicija. Otkud toliko zabrana, zašto ih ljudi prihvataju kao istinu i šta zapravo poručuje Crkva o postu, praznicima i hrani?