Srpska pravoslavna crkva danas, 27. septembra, slavi Vozdviženje časnog Krsta, praznik u narodu poznat kao jesenji Krstovdan.
Vernici na jesenji Krstovdan poste uz suhojedenje, što je jedna od njegovih glavnih odlika ovog praznika. Pod suvojedenjem se podrazumeva da se tokom današnjeg dana jede isključivo suva hrana, biljnog porekla i to sirova, hleb bez dodataka ulja i vina, kao i voda. Preporučljivo je i uneti hranu samo jednom dnevno, kao simbol obuzdavanja telesnih potreba. Pojedini vernici na jesenji Krstovdan jedu samo hleb i grožđe.
Najpravilnije je ovu vrstu posta praktikovati po monaškim pravilima, što podrazumeva unošenje suvaraka odnosno sitnih komadića hleba po strogo propisanim pravilima, ali naravno obični vernici mogu praktikovati i blaže oblike.
Međutim, kada praznik Vozdviženje časnog Krsta pada u dane vikenda, onda se post ublazava.
"Vozdviženje časnog Krsta – Krstovdan (27. septembar) strogo postimo po mogućnosti na suhojedenju, osim ako padne u subotu ili nedelju, kada razrešavamo na ulje", navodi se u pravoslavnom Tipiku. S obzirom na to da 2025. jesenji Krstovdan pada u subotu, ove godine se taj praznik posti na ulju.
Ono što je veoma važno, jeste da uz telesni post treba kombinovati i duhovni kroz molitvu i uzdržavanje od loših misli i postupaka. I naravo - potrebno je da nas dovede do duševnog mira.
Jesenji Krstovdan predstavlja jedan od važnijih praznika u pravoslavnoj crkvi, a mnogi ga slave i kao krsnu slavu. Ovoga dana praznujuemo pronalazak časnog Krsta, krsta na kome je raspet Isus Hristos na Golgoti, kao i njegov povratak iz Persije u Jerusalim.