O NJEGOVOM MUČENIČKOM STRADANJU SE I DANAS PRIČA! Sutra slavimo Prenos moštiju Svetog Ignjatija Bogonosca
Sveti Ignjatije Bogonosac bio je episkop Antiohije i učenik svetih apostola.
Pored telesnog posta, važno je praktikovati i duhovni – kroz molitvu, uzdržavanje od loših misli i dela, kako bismo dostigli duševni mir.
Srpska pravoslavna crkva danas, 27. septembra, slavi Vozdviženje časnog Krsta, praznik u narodu poznat kao jesenji Krstovdan.
Vernici na jesenji Krstovdan poste uz suhojedenje, što je jedna od njegovih glavnih odlika ovog praznika. Pod suvojedenjem se podrazumeva da se tokom današnjeg dana jede isključivo suva hrana, biljnog porekla i to sirova, hleb bez dodataka ulja i vina, kao i voda. Preporučljivo je i uneti hranu samo jednom dnevno, kao simbol obuzdavanja telesnih potreba. Pojedini vernici na jesenji Krstovdan jedu samo hleb i grožđe.
Najpravilnije je ovu vrstu posta praktikovati po monaškim pravilima, što podrazumeva unošenje suvaraka odnosno sitnih komadića hleba po strogo propisanim pravilima, ali naravno obični vernici mogu praktikovati i blaže oblike.
Međutim, kada praznik Vozdviženje časnog Krsta pada u dane vikenda, onda se post ublazava.
"Vozdviženje časnog Krsta – Krstovdan (27. septembar) strogo postimo po mogućnosti na suhojedenju, osim ako padne u subotu ili nedelju, kada razrešavamo na ulje", navodi se u pravoslavnom Tipiku. S obzirom na to da 2025. jesenji Krstovdan pada u subotu, ove godine se taj praznik posti na ulju.
Ono što je veoma važno, jeste da uz telesni post treba kombinovati i duhovni kroz molitvu i uzdržavanje od loših misli i postupaka. I naravo - potrebno je da nas dovede do duševnog mira.
Jesenji Krstovdan predstavlja jedan od važnijih praznika u pravoslavnoj crkvi, a mnogi ga slave i kao krsnu slavu. Ovoga dana praznujuemo pronalazak časnog Krsta, krsta na kome je raspet Isus Hristos na Golgoti, kao i njegov povratak iz Persije u Jerusalim.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Crkva je odlučila da instalira avatar sa veštačkom inteligencijom, pri čemu je nakon diskusije izabrana figura Isusa kao najbolje rešenje.
Od ljubičastog kupusa do bebi spanaća: recept koji traje manje od 2 minuta pripreme i idealan je za praznični ili posni obrok.
Sveti Ignjatije Bogonosac bio je episkop Antiohije i učenik svetih apostola.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Prepodobnog Jefrema Sirina po starom kalendaru i Svetog sveštenomučenika Haralampija po novom kalendaru. Katolici obeležavaju spomendan Svete Šolastike, dok u judaizmu i islamu danas nema velikog verskog praznika.
Napisao je mnogo knjiga, ali i molitvi.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Prenos moštiju Svetog Jovana Zlatousta po starom i Svetog mučenika Nikifora po novom kalendaru. Katolici obeležavaju Svetu Apoloniju, dok u judaizmu i islamu danas nema velikog verskog praznika.
U selu Vasta crkva iz 12. veka odoleva vremenu i ljudskim rukama, dok njeni listovi i grane stvaraju neponovljiv spoj vere, prirode i istorije.
Dekan Bogoslovskog fakulteta u Foči upozorava da je reč o smišljenom potezu koji prevazilazi administraciju i zadire u samu suštinu vere i identiteta.
Bez znanja bratstva prepisani groblje i temelji crkve, dok se zemljište nadomak manastira prodaje za izgradnju hotela i motela.
Episkop istočnoamerički uzneo je snažnu molitvu za zaštitu nerođene dece, a prisutni, od članova Kongresa do vernika, priznaju da su njegove reči ostavile snažan trag.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Prepodobnog Jefrema Sirina po starom kalendaru i Svetog sveštenomučenika Haralampija po novom kalendaru. Katolici obeležavaju spomendan Svete Šolastike, dok u judaizmu i islamu danas nema velikog verskog praznika.
Jedan od najvećih pravoslavnih duhovnika 20. veka objasnio je kako da se spasemo od najveće opasnosti u životu – kroz jedan vrlo praktičan savet.
Napisao je mnogo knjiga, ali i molitvi.