Teolog i veroučitelj Aleksandar Đurđević objašnjava dublji smisao dana u kojima Crkva vernicima daruje predah od uzdržanja.
Trapave sedmice su oni retki periodi u crkvenom kalendaru kada se stroga pravila posta namerno povlače pred radošću praznika. Kao da Crkva, mudra i brižna majka, na trenutak skida težak plašt uzdržanja i kaže: sada je vreme da se praznik ne slavi samo u hramu nego i za trpezom, u susretu, u radosti koja se ne stidi svoje punoće.
U narodnom govoru često se čuje da su to "sedmice bez posta", ali iza te jednostavne formulacije stoji dublji smisao. Trapave sedmice nisu poziv na neumerenost, već na razumevanje da vera nije samo podvig, već i zahvalnost. One podsećaju da je hrišćanski život ritam – smenjivanje napora i utehe, tišine i pesme, suze i osmeha.
Zašto Crkva ukida post u pojedinim sedmicama
Teolog i veroučitelj Aleksandar Đurđević u video-snimku koji je podelio na društvenim mrežama objašnjava taj poredak jednostavno i precizno:
- Prvi postni dan posle Badnjeg dana jeste Krstovdan, 18. januara. Ne posti se od Božića do Krstovdana. U sve dane ovog perioda dozvoljena je upotreba svih vrsta hrane. Trapave sedmice su periodi u kojima nas Crkva razrešava posta i na taj način se izražava praznični karakter ovih perioda - zaključuje Đurđević.
U toj rečenici sabrana je suština: razrešenje od posta nije ukidanje duhovne pažnje, nego njeno prevođenje u drugi oblik. Praznik se ne meri količinom jela, već dubinom zahvalnosti. Trapave sedmice su, zapravo, pedagoška pauza, predah koji nas uči da radost ima svoje mesto i da ona, kada je blagoslovena, ne udaljava od Boga nego Mu zahvalno prilazi.
Printscreen/Youtube/Republika News
Teolig Aleksandar Đurđević
Kada su trapave sedmice u 2026. godini
Sve trapave sedmice u 2026. godini su:
• Od 7. januara do 17. januara - božićni dani, zaključno sa danom uoči Krstovdana.
• Iza Nedelje o mitaru i fariseju - od 2. februara do 8. februara.
• Siropusna sedmica - od 16. februara do 22. februara (razrešeno na ribu, sir i jaja; meso se u toku ove sedmice ne jede).
• Svetla sedmica - od 13. aprila do 19. aprila.
• Duhovska sedmica - od 1. juna do 7. juna.
Svaka od ovih sedmica ima svoj teološki i liturgijski razlog, ali zajednička im je poruka: vera ne poznaje samo uzdržanje, već i darivanje. Kao što se post ne svodi na dijetu, tako se ni razrešenje ne svodi na jelovnik. U oba slučaja, u središtu je čovek koji uči da svoj život uskladi sa ritmom Crkve.
Trapave sedmice su zato podsetnik da je hrišćanska radost ozbiljna stvar - tiha, dostojanstvena i puna zahvalnosti. One nas uče da se praznik ne nosi samo u kalendaru, već u načinu na koji sedamo za sto, u rečima koje izgovaramo i u svesti da je svaka radost, ako je blagoslovena, već mali odsjaj Carstva nebeskog.
Post nije samo uzdržavanje od hrane – on je prilika za duhovnu obnovu, pokajanje i pomirenje sa samim sobom i Bogom. Kako post postaje lek za dušu i telo?
Arhimandrit Metodije iz srpske carske lavre na Svetoj gori poručuje da uzdržanje nije samo telesni podvig, već poziv na unutrašnju promenu kroz praštanje, milosrđe i ljubav prema bližnjima.
U svojoj knjizi "Misli za svaki dan u godini"svetac razotkriva duboku duhovnu istinu o tome zašto samo fizičko uzdržavanje nije dovoljno da bi post bio prijatan Bogu, već da u njemu mora biti i pravde i ljubavi.
Beseda Svetog Nikolaja Ohridskog i Žičkog za 31. Subotu po Duhovima otkriva kako majčinski savet Presvete Bogorodice iz Kane postaje kompas za život i merilo prave vere.
Pravoslavni vernici danas slave Svetih 20.000 mučenika nikomidijskih po novom kalendaru, Svetog Grigorija Niskoge po starom. Katolici proslavljaju spomendane pape Agatona i pape Grgura X, dok muslimani i Jevreji nemaju poseban veliki verski praznik.
Srpska pravoslavna crkva 10. januara molitveno se seća hiljada vernika - muškaraca, žena, devojaka i dece, koji nisu odustali od Hrista i ostavili večni trag hrabrosti i vere.
Selsko meso, staro jelo iz ruralnih krajeva, vraća se na trpeze kao simbol zajedništva, topline doma i prazničnih okupljanja — a tajna njegovog bogatog ukusa krije se u jednostavnim sastojcima i sporom, strpljivom krčkanju.
Pripremite ove nežne kolačiće po receptu koji se čuva generacijama i otkrijte kako svaki zalogaj može da probudi sećanja, poveže porodicu i upotpuni praznično slavlje.
Pišinger je jednostavna, ali raskošna poslastica koja vekovima krasi slavske trpeze — savršena za sve koji vole spoj hrskavih oblandi i čokolade, uz miris doma i prazničnu toplinu.
Počeo je Božićni post koji traje 40 dana, a na pitanje mnogih vernika da li uzdržanje mogu da nastave ukoliko se omrse, odgovor je dao Vladimir Pekić, sveštenik crkve Svetog Marka.
Beseda Svetog Nikolaja Ohridskog i Žičkog za 31. Subotu po Duhovima otkriva kako majčinski savet Presvete Bogorodice iz Kane postaje kompas za život i merilo prave vere.
Predanje otkriva kako slučajno skretanje broda i molitva Device Marije stvoriše mesto gde Majka Božja bdi nad monasima i tišinom hiljadugodišnjeg duhovnog sveta.
Poglavar Srpske pravoslavne crkve poslao snažnu božićnu poruku o miru, srcu koje treba da se promeni i veri koja ne počinje od spoljašnje veličine, već iznutra.
U Sabornoj crkvi Hrista Spasitelja danas se oseća snaga vere i tradicije, dok predstojatelj Srpske pravoslavne crkve podseća da vera živi u srcima ljudi i povezuje narod u teškim vremenima.