Teolog i veroučitelj Aleksandar Đurđević objašnjava dublji smisao dana u kojima Crkva vernicima daruje predah od uzdržanja.
Trapave sedmice su oni retki periodi u crkvenom kalendaru kada se stroga pravila posta namerno povlače pred radošću praznika. Kao da Crkva, mudra i brižna majka, na trenutak skida težak plašt uzdržanja i kaže: sada je vreme da se praznik ne slavi samo u hramu nego i za trpezom, u susretu, u radosti koja se ne stidi svoje punoće.
U narodnom govoru često se čuje da su to "sedmice bez posta", ali iza te jednostavne formulacije stoji dublji smisao. Trapave sedmice nisu poziv na neumerenost, već na razumevanje da vera nije samo podvig, već i zahvalnost. One podsećaju da je hrišćanski život ritam – smenjivanje napora i utehe, tišine i pesme, suze i osmeha.
Zašto Crkva ukida post u pojedinim sedmicama
Teolog i veroučitelj Aleksandar Đurđević u video-snimku koji je podelio na društvenim mrežama objašnjava taj poredak jednostavno i precizno:
- Prvi postni dan posle Badnjeg dana jeste Krstovdan, 18. januara. Ne posti se od Božića do Krstovdana. U sve dane ovog perioda dozvoljena je upotreba svih vrsta hrane. Trapave sedmice su periodi u kojima nas Crkva razrešava posta i na taj način se izražava praznični karakter ovih perioda - zaključuje Đurđević.
U toj rečenici sabrana je suština: razrešenje od posta nije ukidanje duhovne pažnje, nego njeno prevođenje u drugi oblik. Praznik se ne meri količinom jela, već dubinom zahvalnosti. Trapave sedmice su, zapravo, pedagoška pauza, predah koji nas uči da radost ima svoje mesto i da ona, kada je blagoslovena, ne udaljava od Boga nego Mu zahvalno prilazi.
Printscreen/Youtube/Republika News
Teolig Aleksandar Đurđević
Kada su trapave sedmice u 2026. godini
Sve trapave sedmice u 2026. godini su:
• Od 7. januara do 17. januara - božićni dani, zaključno sa danom uoči Krstovdana.
• Iza Nedelje o mitaru i fariseju - od 2. februara do 8. februara.
• Siropusna sedmica - od 16. februara do 22. februara (razrešeno na ribu, sir i jaja; meso se u toku ove sedmice ne jede).
• Svetla sedmica - od 13. aprila do 19. aprila.
• Duhovska sedmica - od 1. juna do 7. juna.
Svaka od ovih sedmica ima svoj teološki i liturgijski razlog, ali zajednička im je poruka: vera ne poznaje samo uzdržanje, već i darivanje. Kao što se post ne svodi na dijetu, tako se ni razrešenje ne svodi na jelovnik. U oba slučaja, u središtu je čovek koji uči da svoj život uskladi sa ritmom Crkve.
Trapave sedmice su zato podsetnik da je hrišćanska radost ozbiljna stvar - tiha, dostojanstvena i puna zahvalnosti. One nas uče da se praznik ne nosi samo u kalendaru, već u načinu na koji sedamo za sto, u rečima koje izgovaramo i u svesti da je svaka radost, ako je blagoslovena, već mali odsjaj Carstva nebeskog.
Post nije samo uzdržavanje od hrane – on je prilika za duhovnu obnovu, pokajanje i pomirenje sa samim sobom i Bogom. Kako post postaje lek za dušu i telo?
Arhimandrit Metodije iz srpske carske lavre na Svetoj gori poručuje da uzdržanje nije samo telesni podvig, već poziv na unutrašnju promenu kroz praštanje, milosrđe i ljubav prema bližnjima.
U svojoj knjizi "Misli za svaki dan u godini"svetac razotkriva duboku duhovnu istinu o tome zašto samo fizičko uzdržavanje nije dovoljno da bi post bio prijatan Bogu, već da u njemu mora biti i pravde i ljubavi.
Od krompira, brašna i malo tofua dobija se toplo jelo koje se lako priprema, poštuje pravila uzdržanja i donosi prijatan ukus čak i kada je izbor namirnica sveden na minimum.
Govoreći o ženi uhvaćenoj u preljubi, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava koliko je lako osuditi, a koliko teško zaviriti u sopstvenu savest – i zašto Bog ne presuđuje kao ljudi.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog sveštenomučenika Vlasija po starom i Prvo i Drugo obretenje glave Svetog Jovana Krstitelja po novom kalendaru. Katolici proslavljaju Svetog Modesta, muslimani su u mesecu ramazanu, dok u judaizmu danas nema velikog verskog praznika.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
Bez miksera, bez čekanja i bez raskoši, ovaj recept čuva duh porodičnih okupljanja i dana kada crkveni kalendar dopušta da se radost podeli i kroz desert koji nije postan.
Šta stoji iza sedmice u kojoj se ukidaju uobičajeni dani posta i kako ovaj liturgijski „predah“ zapravo priprema čoveka za najzahtevniji duhovni period u godini.
Počeo je Božićni post koji traje 40 dana, a na pitanje mnogih vernika da li uzdržanje mogu da nastave ukoliko se omrse, odgovor je dao Vladimir Pekić, sveštenik crkve Svetog Marka.
Govoreći o ženi uhvaćenoj u preljubi, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava koliko je lako osuditi, a koliko teško zaviriti u sopstvenu savest – i zašto Bog ne presuđuje kao ljudi.
Pouka ave Doroteja otkriva zašto uzdržanje od hrane nema snagu ako jezik osuđuje, pogled luta, a dela ostaju bez kontrole i kako bez unutrašnje discipline nema istinskog podviga.
U bolnici u Bostonu, pred prognozom bez nade, roditelji su izabrali molitvu umesto očaja, a ono što je usledilo promenilo je pogled jednog racionalnog naučnika na granice medicine, vere i onoga što nazivamo nemogućim.
Episkop buenosajreski i južno-centralnoamerički podsetio je vernike da telo ne pomaže ništa, ističući snagu posta, molitve i svetih Tajni u borbi protiv zla i pripremi duše za najradosniji hrišćanski praznik.
Pouka čuvara kivota Svetog Vasilija Ostroškog slikovito pokazuje zašto selektivni post vodi duhovnom “utapanju” i podseća da vera zahteva doslednost od početka do kraja.
Ovaj sveti period traje sedam nedelja i predstavlja vreme duhovne pripreme, pokajanja, molitve i uzdržanja, kako bi vernici dostojno dočekali praznik nad praznicima - Vaskrs.