Počeo je Božićni post koji traje 40 dana, a na pitanje mnogih vernika da li uzdržanje mogu da nastave ukoliko se omrse, odgovor je dao Vladimir Pekić, sveštenik crkve Svetog Marka.
Božićni post je počeo 28. novembra i traje do 6. januara, odnosno 40 dana. Budući da će taj dug period vernici nastojati da uopšte ne konzumiraju mrsnu hranu, nije retkost to da će se mnogi slučajno omrsiti u tom podvigu. Vladimir Pekić, sveštenik crkve Svetog Marka pojašnjava da je to period uzdržavanja, budnosti nad sopstvenom dušom i sopstvenim postojanjem i intenzivan razgovor sa Bogom putem molitve.
-Post jeste dublji čin. I ako pogledamo, možemo da kažemo da je post zapravo način života koji praktikuje hrišćani. To znači da se kroz post mi uzdržavamo, kontrolišemo sve svoje potrebe, svoje nagone, svoje prohteve i kanališemo ih na taj način što ćemo uvek taj post vezivati za molitvu, za našu potrebu da se obraćamo Bogu.
Naravno, ta zajednica podrazumeva ne samo našu vezu sa Bogom, koju ostvarujemo kroz hrišćanski život, najpre kroz molitvu, kroz liturgiju i pričešće, nego i kroz naš odnos sa ljudima oko nas, sa najpre našim bližnjima, u našem najneposrednijem okruženju, a onda i ljudima koje srećemo u toku dana bez obzira da li smo sa njima nekad u dobrim ili malo lošim ili hladnim odnosima. Tako da možemo da kažemo da je post jedna vrsta stalne budnosti nad sopstvenom dušom i sopstvenim postojanjem - kaže otac Vladimir.
Šta ako se omrsite?
Shutterstock
Otac Vladimir savetuje da, iako može doći do odstupanja tokom posta, to ne treba da nas obeshrabri da ga nastavimo. Iskušenja koja dolaze mogu nam pomoći da bolje razumemo svoja unutrašnja osećanja i misli, što je koristan proces samospoznaje.
- Pa nastaviti da postite. Nije to nikakav problem. To isto ljudi treba da imaju na umu. Time što ćemo slučajno, pa nekad možda i namerno prekršiti post, ne treba to da koristimo kao izgovor da prekršimo, da prekinemo. Bez obzira na to, nastavićemo da postimo.
To se može i tumačiti kao neko iskušenje. Možemo tako da kažemo da je jedna vrsta iskušenja, ali zapravo iskušenja su u principu dobra stvar jer mi kroz iskušenja najčešće dolazimo do nekakvog saznanja šta je to što je sadržaj unutra naših nekih osećaja, misli, razmišljanja, a da pre toga nismo bili svesni - savetuje otac Vladimir.
Sveštenik ističe da pre početka posta treba da procenimo trenutne mogućnosti, a na post gledamo kao pokazatelj našeg duhovonog stanja.
- To je motiv posta i da svi zajedno budemo podrška jedni drugima kao hrišćani, da to ne bude samo moj lični napor. Mi ćemo se u toku posta svako od nas negde orijentisati spram svojih prohteva, mogućnosti i tako dalje. Neko će strože da posti, neko će blaže da posti, neko će da posti jednu, dve, tri nedelje. Treba da procenimo neku našu situaciju i post nam služi vrlo često da kroz njega procenimo naše duhovno stanje. Čak i ako ono nije sjajno, to je dobro jer nam je bolje i verujemo. Ali je svakako početak rada na sebi, ako do sada nismo - rekao je otac Vladimir.
Uoči Božićnog posta, koji počinje 28. novembra, podsećamo se svetiteljevih reči o važnosti uzdržanja, koje nije samo odricanje od telesnih užitaka, već i pročišćavanje misli, dela i tela kroz ljubav i milostinju.
Post nije samo uzdržavanje od hrane već i put ka duhovnoj čistoti i spasenju. U svojoj poslanici iz 1930. godine, Sveti Vladika Nikolaj Velimirović obratio se vernicima, razjašnjavajući pravila i smisao posta, ali i upozoravajući na opasnosti gordosti i formalizma.
U besedi za 30. petak po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički nas vodi u čas kada David ostaje sam pred istinom o sebi, pokazujući da se čovek ne slama zbog pada, već zbog pokušaja da ga opravda.
Pravoslavni vernici danas slave Svetog Ignjatija Bogonosca po starom kalendaru, dok se po novom liturgijski obeležava Sveta Teodota. Katolici proslavljaju Svetog Bazilija Velikog i Svetog Grgura Nazijanskog, a Jevreji i muslimani ovaj dan provode u redovnim molitvama.
Episkop iz Antiohije mirno je odbio carsku ponudu, krenuo okovan ka Rimu i svojim stradanjem pokazao da hrišćanstvo nije stvar pogodnosti, već vernosti do poslednjeg daha.
Selsko meso, staro jelo iz ruralnih krajeva, vraća se na trpeze kao simbol zajedništva, topline doma i prazničnih okupljanja — a tajna njegovog bogatog ukusa krije se u jednostavnim sastojcima i sporom, strpljivom krčkanju.
Pripremite ove nežne kolačiće po receptu koji se čuva generacijama i otkrijte kako svaki zalogaj može da probudi sećanja, poveže porodicu i upotpuni praznično slavlje.
Pišinger je jednostavna, ali raskošna poslastica koja vekovima krasi slavske trpeze — savršena za sve koji vole spoj hrskavih oblandi i čokolade, uz miris doma i prazničnu toplinu.
Zašto je Božićni post mnogo više od uzdržanja od hrane, kako nas uči sporosti, milosrđu i tihom iščekivanju, i zbog čega Badnji dan predstavlja vrhunac puta ka Rođenju Gospoda Isusa Hrista.
Jedinstveno jelo koje spaja nežni sloj povrća i aromatičnu ribu, idealno za posne dane kada tipik dopušta ribu - mekan, sočan patlidžan i začini pretvaraju svaki zalogaj u radost.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
U besedi za 30. petak po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički nas vodi u čas kada David ostaje sam pred istinom o sebi, pokazujući da se čovek ne slama zbog pada, već zbog pokušaja da ga opravda.
Bez povišenog tona i bez kalkulacije, sveštenik Vladislav Vučanović u jednoj kratkoj poruci otvara pitanje zašto se lakše okupljamo oko trpeza i vatrometa nego oko suštine vere, posta i lične odgovornosti.
U trenucima prelaska iz starog u novo leto Gospodnje, s molitvenikom u rukama, veru, nadu i blagoslov, zakoračajte ka miru, ljubavi prema bližnjima i životu u skladu sa Božjom voljom.
Bez povišenog tona i bez kalkulacije, sveštenik Vladislav Vučanović u jednoj kratkoj poruci otvara pitanje zašto se lakše okupljamo oko trpeza i vatrometa nego oko suštine vere, posta i lične odgovornosti.
Dok su satovi odbrojavali prve minute 2026, crkva Vondelkerk u Amsterdamu nestajala je u plamenu, ostavljajući grad bez svetinje i Evropu bez još jednog svedoka hrišćanske prošlosti.
U vreme kada je vera bila progonjena, a javno ispovedanje Hrista smatrano prestupom, dogodilo se čudo koje je stotine, pa i hiljade ljudi vratilo Bogu.
Svetitelji podsećaju da početak godine nije pitanje slavlja, već trenutak u kojem se preispituju savest, navike i odnos prema Bogu — jer od toga zavisi kakav će trag ostaviti dani koji dolaze.
Dok su satovi odbrojavali prve minute 2026, crkva Vondelkerk u Amsterdamu nestajala je u plamenu, ostavljajući grad bez svetinje i Evropu bez još jednog svedoka hrišćanske prošlosti.