Počeo je Božićni post koji traje 40 dana, a na pitanje mnogih vernika da li uzdržanje mogu da nastave ukoliko se omrse, odgovor je dao Vladimir Pekić, sveštenik crkve Svetog Marka.
Božićni post je počeo 28. novembra i traje do 6. januara, odnosno 40 dana. Budući da će taj dug period vernici nastojati da uopšte ne konzumiraju mrsnu hranu, nije retkost to da će se mnogi slučajno omrsiti u tom podvigu. Vladimir Pekić, sveštenik crkve Svetog Marka pojašnjava da je to period uzdržavanja, budnosti nad sopstvenom dušom i sopstvenim postojanjem i intenzivan razgovor sa Bogom putem molitve.
-Post jeste dublji čin. I ako pogledamo, možemo da kažemo da je post zapravo način života koji praktikuje hrišćani. To znači da se kroz post mi uzdržavamo, kontrolišemo sve svoje potrebe, svoje nagone, svoje prohteve i kanališemo ih na taj način što ćemo uvek taj post vezivati za molitvu, za našu potrebu da se obraćamo Bogu.
Naravno, ta zajednica podrazumeva ne samo našu vezu sa Bogom, koju ostvarujemo kroz hrišćanski život, najpre kroz molitvu, kroz liturgiju i pričešće, nego i kroz naš odnos sa ljudima oko nas, sa najpre našim bližnjima, u našem najneposrednijem okruženju, a onda i ljudima koje srećemo u toku dana bez obzira da li smo sa njima nekad u dobrim ili malo lošim ili hladnim odnosima. Tako da možemo da kažemo da je post jedna vrsta stalne budnosti nad sopstvenom dušom i sopstvenim postojanjem - kaže otac Vladimir.
Šta ako se omrsite?
Shutterstock
Otac Vladimir savetuje da, iako može doći do odstupanja tokom posta, to ne treba da nas obeshrabri da ga nastavimo. Iskušenja koja dolaze mogu nam pomoći da bolje razumemo svoja unutrašnja osećanja i misli, što je koristan proces samospoznaje.
- Pa nastaviti da postite. Nije to nikakav problem. To isto ljudi treba da imaju na umu. Time što ćemo slučajno, pa nekad možda i namerno prekršiti post, ne treba to da koristimo kao izgovor da prekršimo, da prekinemo. Bez obzira na to, nastavićemo da postimo.
To se može i tumačiti kao neko iskušenje. Možemo tako da kažemo da je jedna vrsta iskušenja, ali zapravo iskušenja su u principu dobra stvar jer mi kroz iskušenja najčešće dolazimo do nekakvog saznanja šta je to što je sadržaj unutra naših nekih osećaja, misli, razmišljanja, a da pre toga nismo bili svesni - savetuje otac Vladimir.
Sveštenik ističe da pre početka posta treba da procenimo trenutne mogućnosti, a na post gledamo kao pokazatelj našeg duhovonog stanja.
- To je motiv posta i da svi zajedno budemo podrška jedni drugima kao hrišćani, da to ne bude samo moj lični napor. Mi ćemo se u toku posta svako od nas negde orijentisati spram svojih prohteva, mogućnosti i tako dalje. Neko će strože da posti, neko će blaže da posti, neko će da posti jednu, dve, tri nedelje. Treba da procenimo neku našu situaciju i post nam služi vrlo često da kroz njega procenimo naše duhovno stanje. Čak i ako ono nije sjajno, to je dobro jer nam je bolje i verujemo. Ali je svakako početak rada na sebi, ako do sada nismo - rekao je otac Vladimir.
Uoči Božićnog posta, koji počinje 28. novembra, podsećamo se svetiteljevih reči o važnosti uzdržanja, koje nije samo odricanje od telesnih užitaka, već i pročišćavanje misli, dela i tela kroz ljubav i milostinju.
Post nije samo uzdržavanje od hrane već i put ka duhovnoj čistoti i spasenju. U svojoj poslanici iz 1930. godine, Sveti Vladika Nikolaj Velimirović obratio se vernicima, razjašnjavajući pravila i smisao posta, ali i upozoravajući na opasnosti gordosti i formalizma.
Srpska pravoslavna crkva saopštila je da će jedna od najvećih svetinja pravoslavnog sveta, na molbu patrijarha Porfirija i uz blagoslov igumana manastira Vatoped, u Hramu Svetog Save ostati duže nego što je planirano.
Jevanđelja ga pominju samo u tragovima, a predanje mu pripisuje više identiteta, ko je bio Juda Jakovljev i zašto i dalje izaziva nedoumice među tumačima
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Porodica, sveštenstvo i verni narod oprostili su se od sina sveštenika Ostoje Kneževića, dok je mitropolit crnogorsko-primorski u besedi poručio da se bol nosi krstom Hristovim, a da se duša čistote sabira u večnom životu.
Zašto je Božićni post mnogo više od uzdržanja od hrane, kako nas uči sporosti, milosrđu i tihom iščekivanju, i zbog čega Badnji dan predstavlja vrhunac puta ka Rođenju Gospoda Isusa Hrista.
Jedinstveno jelo koje spaja nežni sloj povrća i aromatičnu ribu, idealno za posne dane kada tipik dopušta ribu - mekan, sočan patlidžan i začini pretvaraju svaki zalogaj u radost.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Jevanđelja ga pominju samo u tragovima, a predanje mu pripisuje više identiteta, ko je bio Juda Jakovljev i zašto i dalje izaziva nedoumice među tumačima
Od Vaznesenjske crkve do Hrama Svetog Save slivala se nepregledna reka vernog naroda, dok je jedna od najvećih svetinja pravoslavlja prvi put posle više vekova proneta ulicama prestonice.
Čudotvorni pojas svečano je dočekan u porti Vaznesenjske crkve u Beogradu, uz najviše crkvene počasti i more vernika koje je ispunilo centar prestonice.
Rukopisi, ikone i predmeti iz Hilandara, ali i potpuno nova postavka u srcu prestonice, donose drugačiji pogled na jednu od najvažnijih ličnosti srpske istorije - Svetog Savu.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetu mučenicu Glikeriju po starom i Svetog apostola Karpa po novom kalendaru. Katolici obeležavaju spomendan Svetog Filipa Nerija. Muslimani obeležavaju Dan Arefata, dok Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.