PO ČEMU JE SVETLA SEDMICA NAJPOSEBNIJA SEDMICA U GODINI: Otac Andrej objasnio kako bi ljudi trebalo da je iskoriste i izdao ozbiljno upozorenje bračnim parovima!
Čak i ako neko umre tokom ovih dana, ne pevaju se ni uobičajeni zaupokojeni za njega, peva se pashalni kanon, kaže otac Andrej.
U toku je Svetla sedmica, posebni period u pravoslavlju koji sledi odmah nakon Vaskrsa i traje sedam dana, sve do Tomine nedelje. Ova sedmica predstavlja produžetak vaskršnje radosti - vreme kada se slavi pobeda života nad smrću i Hristovo vaskrsenje.
Tokom Svetle sedmice bogosluženja imaju svečani karakter, carske dveri na oltaru su stalno otvorene kao simbol otvorenog neba, a vernici se i dalje pozdravljaju radosnim pozdravom: "Hristos vaskrse" - "Vaistinu vaskrse".
Otac Andrej Tkačov je objasnio zašto je Svetla nedelja posebna nedelja i po čemu je ona specifična.
shutterstock.com/Ermolaev Alexander
Tokom Svetle sedmice trebalo bi svakodnevno ići u crkvu
- Želeo bih da vas podsetim da je Uskršnja nedelja jedinstvena nedelja. To jest, sedmodnevna biblijska nedelja posvećena boravku u crkvi, svaki dan ako je moguće - počeo je on pa nastavio:
- Često sam lično posmatrao prazne crkve, zatvorene crkve tokom Uskršnje nedelje, jer u crkvi nema nikoga. To je, naravno, tužno. Ponekad jedan sveštenik ne može da služi svih sedam dana zaredom; to je razumljivo; i njemu je potreban odmor. A ponekad crkve imaju mnogo sveštenika. Zamolio bih vas da Uskršnju nedelju provedete u molitvi.
- Tokom ovih dana moramo doći u hram Božiji i pevati: "Pevajte Bogu našem, pevajte, pevajte Caru našem, pojte." Moramo se truditi da redovno budemo u crkvi tokom Vaskršnje nedelje i da se možemo pričešćivati bez posta. Crkva je blagoslovila služenje Liturgije, a zabranila je post. Dakle, ispostavlja se da je post zabranjen, ali je pričešće obavezno.
Kako se možemo pripremiti?
Religija
Tokom Svetle nedelje nema posta, ali trebalo bi se pričešćivati
- Čitajte ili pevajte Pashalni kanon. Ako ne možete da ga pevate, pročitajte ga. Ako ste u braku, pokušajte da ne "spavate" sa mužem ili ženom. Idite u crkvu ujutru praznog stomaka odmah ujutru. Služba traje oko četrdeset minuta, kao poseban voz, a zatim se pričešćujete i idete dalje na odmor ili svojim poslom.
Potrebno je, kaže, biti u crkvi tokom Uskršnje nedelje, svaki dan po mogućstvu.
- Trebalo bi da težite ovom standardu, ali ga naravno ne mogu postići svi. Standard može biti takav da možete biti u crkvi dva, tri ili četiri dana, i to je već veoma dobro. Ali u svakom slučaju, nemojte proći pored crkve. Idite na liturgiju i pričešćujte se. To je zakon Crkve. Vaskrs je, post je završen, i možete se pričešćivati tokom cele Svetle nedelje bez posta. Jednostavno treba da dođete, zahvalite, hvalite, slavite, pevate i učestvujete u svetim Hristovim tajnama.
Printscreen/Youtube/ТКАЧОВ НА СРПСКОМ
Otac Andrej Tkačov
Božje crkve treba da budu pune tokom Vaskrsa.
- U suprotnom, ispostavlja se da su tokom posta crkve pune, zatim dolazi Vaskrs, počinje proždrljivost i pijenje, a crkva je prazna. Dakle, koja je bila svrha posta? Postili su da bi kasnije na Vaskrs mogli da se raduju i vesele, da se raduju Hristu i da idu u crkvu. Molim vas, imajte na umu da tokom Svetle nedelje treba da budete u crkvi i da se često molite; za to je Svetla nedelja. Hristos vaskrse!
Mnogi vernici su u nedoumici zbog različitih tumačenja o pripremi za Svetu tajnu pričešća. Osnivač Srpske pravoslavne crkve je u svom Nomokanonu ostavio precizne smernice koje i danas osvetljavaju put ka dostojnom pričešćivanju.
Vernici se na ovaj veliki praznik sećaju uspenja Presvete Bogorodice, dok Tipik precizno određuje kada prestaje post i kada je dopušteno uzimati mrsnu hranu.
Snažna beseda arhijerejskog namesnika podgoričko-kolašinskog otvorila je pitanje suštine vere i upozorila da se susret sa Bogom ne svodi na spoljašnje oblike, već na živo učešće u liturgiji i delatnu ljubav prema Hristu.
Jedan od poznatijih ruskih pravoslavnih podvižnika XX veka objašnjava da vernik ne može da poznaje tajnu svešteničke službe ni dubinu nečijeg pokajanja, jer samo Bog vidi čovekovo srce i njegovu borbu.
Sabrat manastira Toma Lazarević primio je monaški postrig i dobio ime Makarije, a svečani čin uoči Petrovdana okupio je brojne vernike u drevnoj ribničkoj svetinji.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Porodica, sveštenstvo i verni narod oprostili su se od sina sveštenika Ostoje Kneževića, dok je mitropolit crnogorsko-primorski u besedi poručio da se bol nosi krstom Hristovim, a da se duša čistote sabira u večnom životu.
Na sahrani dvanaestogodišnjaka koji je tragično preminuo, mitropolit Dimitrije govorio o veri, večnom životu i susretu bez rastanka, dok su porodica i vernici u tišini slušali poruke utehe i nade.
Sveti Oci nas uče da Sveta tajna pričešća nije samo čin, već najdublji susret sa Bogom. Ko su oni koji ne mogu da pristupe putiru i zašto bi vernici trebalo češće da se sjedinjuju sa Telom i Krvlju Hristovom?
U vremenu kada je stres postao nezaobilazan deo svakodnevnog života, mudrost počivšeg vitovničkog monaha pruža jednostavan, ali dubok odgovor na pitanje kako da postignemo unutrašnju ravnotežu i izlečenje kroz veru, post i ispovest.
Dan posvećen ovoj svetiteljki, zaštitnici vernika, treba provesti u miru i molitvi. Crkva nas podseća da izbegnemo praznoverje i dočekamo praznik u čistoj veri.
Na izvoru Svetostefanske reke, u spokojnom okrilju Manastira Lipovac, očigledno je da post i molitva nisu samo rituali, već duboki znakovi duhovne želje za prisnošću sa Bogom.
Jedan od poznatijih ruskih pravoslavnih podvižnika XX veka objašnjava da vernik ne može da poznaje tajnu svešteničke službe ni dubinu nečijeg pokajanja, jer samo Bog vidi čovekovo srce i njegovu borbu.
U besedi za sredu 7. sedmice po Duhovima Sveti Nikolaj Ohridski i Žički govori o sumnjama, strahu, stradanju i smrti, pokazujući kako se čovekova vera prepoznaje onda kada je najteže.
Veliki duhovnik sa Svete Gore objašnjava zašto svakodnevne brige i rasuta pažnja zahtevaju dodatni trud onih koji žele da sačuvaju mir srca i sabranost uma.
Devojčica sa porodicom otkriva da se najlepši dar za veliki praznik svetih apostola Petra i Pavla ne krije u stvarima, već u ljubavi, dobroti i malim delima učinjenim od srca.
Neočekivani susret na ulici postao je povod da iguman Manastira Podmaine progovori o iskušenjima, veri i načinu na koji hrišćanin treba da odgovori na neprijatnosti.
Na praznik Rođenja Svetog Jovana Krstitelja vernici pletu venčiće od ivanjskog cveća. Saznajte šta oni simbolizuju u pravoslavnoj tradiciji i zašto ih Crkva smatra lepim izrazom narodne pobožnosti.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Polaganje rize Presvete Bogorodice po starom i Svete mučenike Kirika i Julitu po novom kalendaru. Katolici obeležava spomendan Svetog Bonaventure, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Veliki duhovnik sa Svete Gore objašnjava zašto svakodnevne brige i rasuta pažnja zahtevaju dodatni trud onih koji žele da sačuvaju mir srca i sabranost uma.
Crkveno predanje govori o putu dragocene odežde Majke Božje, koju su dvojica carigradskih plemića prenela u prestonicu Vizantije, gde je položena u čuvenoj vlahernskoj crkvi i vekovima bila mesto molitve i utehe za vernike.