PO ČEMU JE SVETLA SEDMICA NAJPOSEBNIJA SEDMICA U GODINI: Otac Andrej objasnio kako bi ljudi trebalo da je iskoriste i izdao ozbiljno upozorenje bračnim parovima!
Čak i ako neko umre tokom ovih dana, ne pevaju se ni uobičajeni zaupokojeni za njega, peva se pashalni kanon, kaže otac Andrej.
U toku je Svetla sedmica, posebni period u pravoslavlju koji sledi odmah nakon Vaskrsa i traje sedam dana, sve do Tomine nedelje. Ova sedmica predstavlja produžetak vaskršnje radosti - vreme kada se slavi pobeda života nad smrću i Hristovo vaskrsenje.
Tokom Svetle sedmice bogosluženja imaju svečani karakter, carske dveri na oltaru su stalno otvorene kao simbol otvorenog neba, a vernici se i dalje pozdravljaju radosnim pozdravom: "Hristos vaskrse" - "Vaistinu vaskrse".
Otac Andrej Tkačov je objasnio zašto je Svetla nedelja posebna nedelja i po čemu je ona specifična.
shutterstock.com/Ermolaev Alexander
Tokom Svetle sedmice trebalo bi svakodnevno ići u crkvu
- Želeo bih da vas podsetim da je Uskršnja nedelja jedinstvena nedelja. To jest, sedmodnevna biblijska nedelja posvećena boravku u crkvi, svaki dan ako je moguće - počeo je on pa nastavio:
- Često sam lično posmatrao prazne crkve, zatvorene crkve tokom Uskršnje nedelje, jer u crkvi nema nikoga. To je, naravno, tužno. Ponekad jedan sveštenik ne može da služi svih sedam dana zaredom; to je razumljivo; i njemu je potreban odmor. A ponekad crkve imaju mnogo sveštenika. Zamolio bih vas da Uskršnju nedelju provedete u molitvi.
- Tokom ovih dana moramo doći u hram Božiji i pevati: "Pevajte Bogu našem, pevajte, pevajte Caru našem, pojte." Moramo se truditi da redovno budemo u crkvi tokom Vaskršnje nedelje i da se možemo pričešćivati bez posta. Crkva je blagoslovila služenje Liturgije, a zabranila je post. Dakle, ispostavlja se da je post zabranjen, ali je pričešće obavezno.
Kako se možemo pripremiti?
Religija
Tokom Svetle nedelje nema posta, ali trebalo bi se pričešćivati
- Čitajte ili pevajte Pashalni kanon. Ako ne možete da ga pevate, pročitajte ga. Ako ste u braku, pokušajte da ne "spavate" sa mužem ili ženom. Idite u crkvu ujutru praznog stomaka odmah ujutru. Služba traje oko četrdeset minuta, kao poseban voz, a zatim se pričešćujete i idete dalje na odmor ili svojim poslom.
Potrebno je, kaže, biti u crkvi tokom Uskršnje nedelje, svaki dan po mogućstvu.
- Trebalo bi da težite ovom standardu, ali ga naravno ne mogu postići svi. Standard može biti takav da možete biti u crkvi dva, tri ili četiri dana, i to je već veoma dobro. Ali u svakom slučaju, nemojte proći pored crkve. Idite na liturgiju i pričešćujte se. To je zakon Crkve. Vaskrs je, post je završen, i možete se pričešćivati tokom cele Svetle nedelje bez posta. Jednostavno treba da dođete, zahvalite, hvalite, slavite, pevate i učestvujete u svetim Hristovim tajnama.
Printscreen/Youtube/ТКАЧОВ НА СРПСКОМ
Otac Andrej Tkačov
Božje crkve treba da budu pune tokom Vaskrsa.
- U suprotnom, ispostavlja se da su tokom posta crkve pune, zatim dolazi Vaskrs, počinje proždrljivost i pijenje, a crkva je prazna. Dakle, koja je bila svrha posta? Postili su da bi kasnije na Vaskrs mogli da se raduju i vesele, da se raduju Hristu i da idu u crkvu. Molim vas, imajte na umu da tokom Svetle nedelje treba da budete u crkvi i da se često molite; za to je Svetla nedelja. Hristos vaskrse!
Mnogi vernici su u nedoumici zbog različitih tumačenja o pripremi za Svetu tajnu pričešća. Osnivač Srpske pravoslavne crkve je u svom Nomokanonu ostavio precizne smernice koje i danas osvetljavaju put ka dostojnom pričešćivanju.
Vernici se na ovaj veliki praznik sećaju uspenja Presvete Bogorodice, dok Tipik precizno određuje kada prestaje post i kada je dopušteno uzimati mrsnu hranu.
Snažna beseda arhijerejskog namesnika podgoričko-kolašinskog otvorila je pitanje suštine vere i upozorila da se susret sa Bogom ne svodi na spoljašnje oblike, već na živo učešće u liturgiji i delatnu ljubav prema Hristu.
Lekarski tim predvođen profesorom Stefanom Margaritorom obavio je dvočasovni zahvat, a prema prvim procenama, poglavar Rimokatoličke crkve mogao bi već sutra da ustane iz bolničkog kreveta.
U ovu svetinju na Kosovu i Metohiji svakodnevno stižu poklonici iz svih krajeva, a gostoljubivi domaćini poručuju da im ništa nam ne trebate, samo Srbi posećuju svetinje u što većem broju.
Sveti Oci nas uče da Sveta tajna pričešća nije samo čin, već najdublji susret sa Bogom. Ko su oni koji ne mogu da pristupe putiru i zašto bi vernici trebalo češće da se sjedinjuju sa Telom i Krvlju Hristovom?
U vremenu kada je stres postao nezaobilazan deo svakodnevnog života, mudrost počivšeg vitovničkog monaha pruža jednostavan, ali dubok odgovor na pitanje kako da postignemo unutrašnju ravnotežu i izlečenje kroz veru, post i ispovest.
Dan posvećen ovoj svetiteljki, zaštitnici vernika, treba provesti u miru i molitvi. Crkva nas podseća da izbegnemo praznoverje i dočekamo praznik u čistoj veri.
Na izvoru Svetostefanske reke, u spokojnom okrilju Manastira Lipovac, očigledno je da post i molitva nisu samo rituali, već duboki znakovi duhovne želje za prisnošću sa Bogom.
Sveta uprava zahteva da grčki nedeljnik demantuje sporne navode i objavi njen odgovor u celosti, na istom mestu gde je objavljen tekst o Manastiru Svete Katarine na Sinaju.
U besedi za utorak 20. sedmice po Duhovima veliki srpski svetitelj podseća da ljudska moć ima granice, dok se Božja vlast prostire i nad ovim svetom i nad večnošću.
U ovu svetinju na Kosovu i Metohiji svakodnevno stižu poklonici iz svih krajeva, a gostoljubivi domaćini poručuju da im ništa nam ne trebate, samo Srbi posećuju svetinje u što većem broju.
Na Miholjdan su Vuk, Teodora i Lazar krenuli tragom neobičnog pisma, a susret sa usamljenim starcem i zapuštenim voćnjakom naučio ih je da se najveće bogatstvo krije u dobroti, prijateljstvu i delima ljubavi.
Zapis iz „Srbskog kuvara“, koji je jeromonah Jerotej Draganović iz manastira Krušedola objavio još u 19. veku, otkriva kako su se od jednostavnih namirnica pripremala zasitna jela za dane kada crkveni tipik ne propisuje post.
Sveta uprava zahteva da grčki nedeljnik demantuje sporne navode i objavi njen odgovor u celosti, na istom mestu gde je objavljen tekst o Manastiru Svete Katarine na Sinaju.