Na izvoru Svetostefanske reke, u spokojnom okrilju Manastira Lipovac, očigledno je da post i molitva nisu samo rituali, već duboki znakovi duhovne želje za prisnošću sa Bogom.
U srcu srpske zemlje, skriven među prelepim brežuljcima kod izvora Svetostefanske reke, stoji Manastir Lipovac, duhovna oaza posvećena svetom Arhiđakonu i prvomučeniku Stefanu. Ova svetinja, izgrađena u drugoj polovini 14. veka, blista kao dragoceni biser u istorijskom mozaiku srpske duhovnosti. Nekadašnja srednjevekovna tvrđava na steni Leskovik, koja je čuvala granice Srpske despotovine, danas je mesto gde tišina i molitva imaju dubok značaj.
Wikipedia
Manastir Lipovac
Kao ženski manastir u sklopu Eparhije niške Srpske pravoslavne crkve, Lipovac je ne samo duhovni centar već i nepokretno kulturno dobro od izuzetnog značaja. Pod okriljem igumanije Irine Jovanović, manastir neguje tradiciju postanih priprema i duhovnog pročišćenja, dok svakodnevne službe i obredi prožimaju atmosferu mirnoće i pobožnosti.
U svetlu duhovne refleksije, citat iz "Blagovesnika" manastira Lipovac ukazuje na duboku istinu o postu i Pričešću:
- Ničim mi ne možemo zadužiti Gospoda. "Niko, nikad, ma šta uradio, nije dostojan Pričešća. Post i ispovest su samo znak naše dobre volje, naše iskrene želje da Svetinji priđemo. Ali nismo dostojni i nikad nećemo biti dostojni. Sve pripreme su ništa, jer je blagodat Božija ono što nas spasava i dela u nama. Ali, opet i opet: ako tih priprema nema, mi nikad ne možemo postati svesni da smo ništa i da smo nedostojni Pričešća." (Vladimir Dimitrijević, Isto, str. 394-395).
Wikipedia
Počivši ahi-arhimandrit Dionisije bio je duhovnik Manastira Lipovac, ostavljajući iza sebe raskošno duhovno nasleđe
Blaženopočivši vladika budimski Danilo nam je ostavio sledeću pouku: "U Hristu smo svi spaseni – samo svojim naporima i dobrom voljom, svojim trudom i željom treba da pokažemo da želimo to spasenje." S obzirom na okolnosti u kojima živimo i na to da duhovno raslabljeno vreme daje duhovno raslabljeno monaštvo, sveštenstvo i hrišćane koji žive u svetu, bolje će za naše spasenje biti ako nastavimo bogomoljačku praksu (iz vremena Svetog Vladike Nikolaja), odnosno da se pripremamo postom (na vodi) i molitvom i ispovešću pre nego što se usudimo da priđemo svetom pričešću.
Umesto epiloga, saslušajte šta je o postu rekao Sveti Teofan Zatvornik: "Siroti post! Koliko samo prekora, kleveta i gonjenja trpi! No, po milosti Božijoj, ipak opstaje. Jer oslonac mu je čvrst! Gospod je postio, apostoli su postili i svi sveti Božiji držali su post, tako da, kad bi nam bilo dato da vidimo rajske obitelji, mi tamo ne bismo našli nikog kome bi post bio stran. To je i prirodno.
Wikipedia
Narušavanjem posta izgubljen je raj – strogo držanje posta treba da bude jedno od sredstava za povratak izgubljenog raja... Pogledajte okolo. Čim se neko prihvati brige o duši, odmah počne da posti; i što je briga silnija, to je post stroži. Zašto to? Zato što se uz post to delo uspešnije odvija i sa dušom se lakše izlazi na kraj. Ko se pak odriče posta, njemu spasenje sigurno nije značajno.# (Rečnik hrišćanskog opitnog života, Obraz svetački, Bgd. 2005, str. 239).
Neka Gospod silom svog životvornog krsta i molitvama Presvete Bogorodice, Svetog Save i Svetog Nikolaja Žičkog pomogne da se Srbi obože, slože i umnože. Amin, Bože daj!
Neka Manastir Lipovac, sa svojim bogatim duhovnim nasleđem i posvećenjem, bude svetionik i inspiracija svakom verniku na putu ka duhovnoj obnovi i bliskosti sa Bogom.
Sednica kojom je predsedavao patrijarh Porfirije bila je povod za parastos ktitorima, ali i snažno podsećanje na neugaslu želju srpskog naroda da na mestu stradanja nikne duhovni svetionik celog naroda.
Deca žude za direktnim kontaktom sa roditeljima, a ne za mobilnim telefonima ili crtaćima... I ono što je važno, deca ne smeju da budu pritiskana nikad, kaže iguman Petar.
Samo nekoliko meseci nakon što su obnovile liturgijsko jedinstvo, dve drevne patrijaršije, jerusalimska i antiohijska, ponovo su u sukobu zbog jurisdikcije u Kataru.
Hodočasnici se za put pripremaju postom i molitvom, uvek odlaze s blagoslovom srpskog patrijarha, a najbolji period da se poseti Jerusalim je na Preobraženje Hristovo
U vreme strogog posta često ponestane ideja za ukusne obroke na vodi. Donosimo autentičan recept za paštetu od belog pasulja – kremastu, zasitnu i punu ukusa!
Uoči druge godišnjice od tragedije koja je odnela 57 života, otac Hristodulos Papaioanu kaže da je kroz ovaj neverojatan gubitak pronašao snagu da se nosi s patnjom.
U vreme mrsnih dana, kada se mirisi mlečnih jela i toplog hleba šire konacima, monahinje pripremaju salatu od sremuša — lekovitog zelenog dara prirode, koji u ovom receptu postaje hranljiv i lagan obrok, pogodan za doručak ili večeru.
Mnogi vernici su u nedoumici zbog različitih tumačenja o pripremi za Svetu tajnu pričešća. Osnivač Srpske pravoslavne crkve je u svom Nomokanonu ostavio precizne smernice koje i danas osvetljavaju put ka dostojnom pričešćivanju.
Sveti Oci nas uče da Sveta tajna pričešća nije samo čin, već najdublji susret sa Bogom. Ko su oni koji ne mogu da pristupe putiru i zašto bi vernici trebalo češće da se sjedinjuju sa Telom i Krvlju Hristovom?
U vremenu kada je stres postao nezaobilazan deo svakodnevnog života, mudrost počivšeg vitovničkog monaha pruža jednostavan, ali dubok odgovor na pitanje kako da postignemo unutrašnju ravnotežu i izlečenje kroz veru, post i ispovest.
Deca žude za direktnim kontaktom sa roditeljima, a ne za mobilnim telefonima ili crtaćima... I ono što je važno, deca ne smeju da budu pritiskana nikad, kaže iguman Petar.
Samo nekoliko meseci nakon što su obnovile liturgijsko jedinstvo, dve drevne patrijaršije, jerusalimska i antiohijska, ponovo su u sukobu zbog jurisdikcije u Kataru.
Hodočasnici se za put pripremaju postom i molitvom, uvek odlaze s blagoslovom srpskog patrijarha, a najbolji period da se poseti Jerusalim je na Preobraženje Hristovo
Njegove duhovite opaske, britke dosetke i nenametljive poruke, izrečene s blagim osmehom i dubokom verom, ostale su zapamćene i prepričavaju se i danas. i.
Eparhija budimljansko-nikšićka uzdignuta na status Mitropolije budimljansko-nikšićke i tu odluku je donio Sabor Srpske pravoslavne crkve na redovnom majskom zasedanju.
Otkrijte kako se priprema ovo starinsko jelo koje je generacijama krasilo trpeze prizrenskih domaćinstava – jednostavni sastojci, bogat ukus i sećanja koja ne blede.