Mitropolit niški Arsenije predvodio je liturgijsko sabranje uz trokratni litijski hod, dok su vernici iz cele zemlje doživeli čudesni duh zadužbine Svetog despota Stefana Lazarevića.
U miru lipovačke obitelji, zadužbine Svetog despota Stefana Lazarevića, proslavljena je krsna slava – praznik Preobraženja Gospodnjeg, kojom se vekovima čuva sećanje na bogatstvo pravoslavne duhovnosti i tradicije.
Praznično bdenije
Mitropolit niški Arsenije predvodio je praznično bdenije u manastiru Lipovac, u prisustvu monaštva i vernog naroda koji na ovaj veliki praznik dolazi sa svih strana u velikom broju. Sasluživali su mu jeromonah Avraam Petrović, protojerej-stavrofor Živorad Marinković i protođakon Nikola Eraković.
Foto: SPC
Krsna slava u manastiru Lipovac
Poredak bogosluženja pratiło je svečano pojanje veroučitelja Eparhije niške, dok je molitveno prisustvo sabranog naroda dodatno naglašavalo veličinu praznika.
- Svako okupljanje oko svetinje jača veru i zajedništvo, podsećajući nas na neprolazne vrednosti naše crkve - istaknuto je u liturgijskoj molitvi.
Sveti preobraženjski dan
Sutradan, na sam dan Preobraženja Gospodnjeg, mitropolit Arsenije načalstvovao je sveštenim liturgijskim sabranjem. Sasluživali su protojerej-stavrofor Živorad Marinković, protojerej Miodrag Pavlović, protojerej Vladica Savić, jeromonah Avakum, protonamesnik Goran Mitić, jerej Stefan Milanović i protođakon Nikola Eraković.
Foto: SPC
Vladika Arsenije osveštao grožđe
Svečano pojanje hora Crkve Lazarice iz Kruševca upotpunilo je blagoljepije bogosluženja. Vernici su u velikom broju pristupili svetoj čaši, učestvujući u zajedničkoj molitvi i slavskom duhu.
Osvetljenje slavskih darova i preobraženjsko grožđe
Nakon zaamvone molitve održan je trokratni litijski hod oko hrama, po kome je vladika osvetio slavske darove pripremljene povodom krsne slave. Tradicionalno je osvećeno i grožđe, koje po starom predanju simbolizuje Preobraženje i dar Božji – znak plodnosti i Božje milosti.
Manastir Lipovac i ove godine potvrđuje svoje mesto duhovnog centra, okupljajući verni narod u molitvenom zajedništvu i očuvanju crkvenih običaja, uvek u svetlu Hristovog Preobraženja.
Dvojica mitropolita, sveštenstvo i vernici iz više eparhija proslavili su slavu svetinje u kojoj vekovima zrači sila Imena Hristovog i isceljuju se ranjene duše.
U ekskluzivnom intervjuu, starešina manastira Svetih arhangela kod Prizrena govori o duhovnoj snazi, teškim iskušenjima i rastućem značaju manastira za Srbe na Kosovu i Metohiji.
U manastiru posvećenom Svetom Pantelejmonu, vladika Pahomije služio je liturgiju, a litija, osvećenje slavskog kolača i beseda o milosrđu svetitelja ispunili su praznik radošću i molitvom.
Sa blagoslovom vladike Arsenija, galerija Sinagoga postala je mesto gde fotografije, rukopisi i liturgijski predmeti pričaju priču o veri, ljubavi i nesebičnom služenju Svetog Dositeja Niškog i Zagrebačkog.
Dok strepnja za budućnost razara unutrašnji mir, veliki srpski duhovnik 20. veka razdvaja strah koji uništava od jedinog koji, po njegovim rečima, može da sačuva čoveka.
Janis Paskvale Tortora u svom radu ističe da odsustvo očinskog autoriteta ostavlja trajne posledice na razvoj mladića i oblikuje njihove kasnije životne izbore.
Od Vaznesenjske crkve do Hrama Svetog Save slivala se nepregledna reka vernog naroda, dok je jedna od najvećih svetinja pravoslavlja prvi put posle više vekova proneta ulicama prestonice.
Prenos moštiju je izvršen po čudesnom snoviđenju jednog hristoljubivog, pobožnog i pravednog monaha, kome se javio Sveti Nikolaj i rekao da se njegove mošti prenesu u Bari.
U Hramu Svetog Save jasno je uređen red prilaska i celivanjasvetinje, a sveštenik objašnjava sve korake – od stajanja u redu i poklonjenja do kratke molitve i izlaska, uz apel vernicima da sve protekne u sabranosti i bez zadržavanja.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Porodica, sveštenstvo i verni narod oprostili su se od sina sveštenika Ostoje Kneževića, dok je mitropolit crnogorsko-primorski u besedi poručio da se bol nosi krstom Hristovim, a da se duša čistote sabira u večnom životu.
Građani, zvaničnici i potomci mučenika okupili su se kod spomenika „17. februar“, podsećajući na 84. godišnjicu jednog od najvećih stradanja srpskog naroda u Drugom svetskom ratu.
Eparhija niška poklonila je osmeh i sigurnost Predragu i Anđeli Antić i njihovim sinovima, koji su, uz blagoslov i slavsku ikonu, uselili u svoj novi dom, izgrađen snagom vere, ljubavi i zajedništva.
Mitropolit niški Arsenije zamonašio iskušenicu u manastiru Zavedinci starom više od šest vekova, nastavljajući vekovnu tradiciju pravoslavnog podvižništva u ovoj obnovljenoj svetinji.
Od Vaznesenjske crkve do Hrama Svetog Save slivala se nepregledna reka vernog naroda, dok je jedna od najvećih svetinja pravoslavlja prvi put posle više vekova proneta ulicama prestonice.
Na obeležavanju Spasovdana u Starom dvoru episkop toplički Petar poručio je da Beograd vekovima čuva identitet grada svetinja, stradanja i pravoslavnog zaveta.
Sabranost i snažan duhovni prizor obeležili su jutarnje okupljanje, uz dolazak vernika iz svih krajeva grada i atmosferu koja je ispunila hram i njegovu portu.
Od Vaznesenjske crkve do Hrama Svetog Save slivala se nepregledna reka vernog naroda, dok je jedna od najvećih svetinja pravoslavlja prvi put posle više vekova proneta ulicama prestonice.
Čudotvorni pojas svečano je dočekan u porti Vaznesenjske crkve u Beogradu, uz najviše crkvene počasti i more vernika koje je ispunilo centar prestonice.
Rukopisi, ikone i predmeti iz Hilandara, ali i potpuno nova postavka u srcu prestonice, donose drugačiji pogled na jednu od najvažnijih ličnosti srpske istorije - Svetog Savu.
Savremeni domaći recept, bez duge istorije, ali sa jasnom idejom deljenja, vraća tu simboliku u svakodnevicu - kroz toplo testo koje iz rerne ne odlazi samo na sto, već i preko praga.
Praznik Svetog Jovana Bogoslova, koji se svake godine obeležava 21. maja, ove godine poklopio se sa Spasovdanom, velikim pokretnim praznikom i jednim od 12 najvećih hrišćanskih praznika, pa danas mnogi vernici istovremeno slave dve slave.
Odluka da krsno znamenje ponese učenik Matematičke gimnazije Andrej Drobnjaković, višestruki osvajač međunarodnih medalja na najvećim svetskim naučnim takmičenjima, izazvala je veliko interesovanje javnosti u Srbiji.