U vremenu kada je stres postao nezaobilazan deo svakodnevnog života, mudrost počivšeg vitovničkog monaha pruža jednostavan, ali dubok odgovor na pitanje kako da postignemo unutrašnju ravnotežu i izlečenje kroz veru, post i ispovest.
U svetu koji je sve brži, a naši životi često obeleženi stresom i napetostima, mnogi traže izlaz iz emocionalnih i telesnih problema. Starac Tadej Vitovnički, duhovni otac i iscelitelj, ukazuje na dublje uzroke naših patnji, povezujući telesno zdravlje s duhovnim stanjem. Njegove reči, jednostavne i mudre, pružaju smernice kako da se oslobodimo ne samo telesnih nego i duhovnih bolesti.
„Onaj koji hoće da se leči od bolesti živaca ne treba da jede meso jer je ono štetno i kod osobe koja ga konzumira izaziva agresivnost. Mora da posti, da ispoveda svoje grehove, da redovno ide na svete liturgije i da se pričešćuje“, govorio je otac Tadej.
Printscreen/Youtube
Starac Tadej
Monah manastira Vitovnica, starac Tadej, bio je jedan od najcenjenijih duhovnih vođa u savremenoj Srbiji. Njegov život i učiteljstvo bili su posvećeni miru, molitvi i duhovnoj disciplini. Kroz svoje duhovno nasleđe, podučavao je vernike o značaju posta, ispovesti i pričešća kao temelja duhovnog zdravlja.
Verovao je da je duhovno isceljenje, a ne samo telesno, ključno za istinsku promenu i izlazak iz patnji, naglašavajući da je čovekov odnos prema Bogu i Njegovoj Crkvi ključni faktor u životnoj ravnoteži.
Mudrost starca Tadeja nas podseća da pravi lek za naše unutrašnje nemire nije u spoljnim lekovima, već u duhovnim praksama koje nas povezuju s Bogom. Post, ispovest, redovno prisustvovanje liturgijama i pričešće nisu samo obredi – oni su put isceljenja tela i duše. Pravoslavlje nas uči da istinsko zdravlje potiče iz unutrašnje harmonije, kroz veru i duhovnu odgovornost. Zato je neophodno da težimo toj ravnoteži kako bismo živeli u miru sa sobom, sa drugim ljudima i s Bogom.
Obraćanje Gospodu se praktikuje kroz četiri stepena, od telesne molitve do molitve bez reči, pri čemu svaki stepen zahteva dublje povezivanje uma i srca s Bogom.
Ova molitva je poziv na smirenje i pokajanje, kroz koje se predajemo Bogu i tražimo oprost, milost i snagu da nastavimo svojim putem sa čistim srcem i dušom.
Blaženopočivši poglavar SPC je govotio o značaju učešća u liturgiji i Svetoj tajni pričešća, kao jedinstvenom aspektu pravoslavlja koji nije prisutan u drugim religijama, te da vernik nema izgovor za izbegavanje crkvenog života.
Božićno pojanje u dvorani „Lisinski“ najavljeno je kao praznični susret vere i muzike, ali se ubrzo otkrilo da iza događaja stoji projekat vezan za obnovu tzv. Hrvatske pravoslavne crkve – ideje koja ponovo otvara pitanje sudbine Srba, Crkve i istorijskog pamćenja.
Recept sa Svetе Gore pokazuje da prava slatka radost ne zahteva raskoš - spoj džema, oraha, suvog grožđa, agruma i posne čokolade stvara kolač koji tihu blagost pretvara u nezaboravan užitak.
Jedinstvena kombinacija ječma, pasulja, povrća i dimljenog mesa vraća nas u kuhinje naših predaka, čuvajući duh starih domaćinstava i porodične molitve kroz generacije.
Nekada nezaobilazna na prazničnim trpezama, ova poslastica se pravila sa strpljenjem i ljubavlju — donosimo autentičan recept koji će vaš dom ispuniti toplinom i mirisom svečanosti.
Selsko meso, staro jelo iz ruralnih krajeva, vraća se na trpeze kao simbol zajedništva, topline doma i prazničnih okupljanja — a tajna njegovog bogatog ukusa krije se u jednostavnim sastojcima i sporom, strpljivom krčkanju.
Dok svakodnevica vuče na sve strane, pouka igumana manastira Vitovnica nas podseća da mir nije u okolnostima, već u unutrašnjem predavanju Bogu – lek koji danas svi traže, a retko nalaze.
Ako je moguće gladnoga da nahrane, žednoga da napoje i sa svima da budu u dobrim odnosima što do njih stoji, govorio je starac Tadej o porodici koja je Bogu mila.
Božićno pojanje u dvorani „Lisinski“ najavljeno je kao praznični susret vere i muzike, ali se ubrzo otkrilo da iza događaja stoji projekat vezan za obnovu tzv. Hrvatske pravoslavne crkve – ideje koja ponovo otvara pitanje sudbine Srba, Crkve i istorijskog pamćenja.
U vreme kada je vera bila progonjena, a javno ispovedanje Hrista smatrano prestupom, dogodilo se čudo koje je stotine, pa i hiljade ljudi vratilo Bogu.
Džuman Al-Kavasmi prvi put javno govori o životu u okruženju gde je mržnja bila obaveza, o sumnjama koje su je razdirale i iskustvu koje ju je odvelo na put potpuno suprotan onome na koji je bila usmeravana.
Pravoslavci proslavljaju Začeće Svete Ane po starom kalendaru, Svetu velikomučenicu Anastasiju Rimljanku po novom. Katolici su u Četvrtoj nedelji Adventa. Jevreji obeležavaju osmi dan Hanuke, dok muslimani dan posvećuju redovnim molitvama i svakodnevnim verskim obavezama.
DJ pult, svetlosni efekti i plesna masa – sve to pravo ispred ulaza u pravoslavni hram izazvalo je stotine žalbi vernog naroda i otvorilo pitanje granica poštovanja svetih prostora.