PET GODINA NAKON RAZORNOG POŽARA, SIMBOL PARIZA PONOVO ZRAČI DUHOVNOM SNAGOM: U povorci stotina vernika sa svećama, statua Device Marije vraćena u Notr Dam
U svečanoj procesiji kroz srce francuske prestonice, vernici su uz molitve ispratili povratak statue Device Marije u obnovljenu katedralu, čije je veličanstveno otvaranje zakazano za 7. i 8. decembar.
U tišini i molitvi, uz blagi sjaj stotina sveća koje su osvetljavale ulice Pariza, povorka vernika ispratila je povratak statue Device Marije i deteta u katedralu Notr Dam. Ovaj dirljiv događaj simbolizuje ne samo obnovu jedne od najslavnijih svetinja sveta, već i povratak nade i vere u srca miliona ljudi.
Statua, koja je poslednjih pet godina bila smeštena u obližnjoj crkvi nakon razornog požara 2019. godine, vraćena je u katedralu u svečanoj procesiji predvođenoj pariskim nadbiskupom Loranom Ulrihom. Nadbiskup je blagoslovio statuu tokom povorke, dok su vernici pevali himne i molili se, prožeti duhovnim uzdizanjem ovog svetog trenutka. Podnožje statue, ukrašeno belim cvećem, predstavljalo je simbol čistote i obnove, dok je tiha molitva prožimala vazduh Pariza.
- Svet će ponovo pronaći ovo mesto utočišta, ovaj poziv na razmišljanje i nadu - izjavio je nadbiskup Ulrih, ističući duhovnu snagu i značaj katedrale koja vekovima okuplja vernike iz svih krajeva sveta.
Notr Dam, građena gotovo dva veka od sredine 12. veka, suočila se sa neviđenim izazovima nakon požara 15. aprila 2019. godine. Dok je njena veličanstvena fasada opstala, unutrašnjost i krovište pretrpeli su ogromna oštećenja, zahtevajući višegodišnje napore restauracije. Projekat, vredan 550 miliona evra, omogućila je velikodušnost donatora poput Fransoa Anri Pinoa i porodice Arno, a sredstva koja su preostala sada će biti uložena u dalje unapređenje zdanja.
JEANNE ACCORSINI / Sipa Press / Profimedia
Stotine vernika sa svećama u rukama okupili su se ispred Notr Dama
Povratak statue Device Marije dolazi uoči planiranog otvaranja katedrale 7. i 8. decembra, na praznik Bezgrešnog začeća, simbolički osnažujući njen povratak kao svetionika vere, nade i duhovnosti.
Katedrala Notr Dam nije samo arhitektonsko čudo Pariza; ona je duhovni dom, mesto susreta Boga i čoveka, prošlosti i budućnosti. Povratak statue Device Marije u obnovljenu katedralu simbolizuje trajnu moć vere, koja, poput plamena sveće, osvetljava i najtamnije trenutke ljudskog postojanja.
Nekadašnji rimski vojskovođa Plakida posle krštenja izgubio je ženu i sinove i 15 godina živeo kao najamnik, a kada ih je ponovo pronašao, zajedno sa njima stradao je za Hrista.
Obeležavanje godišnjice okupilo je predstavnike Srbije i Severne Makedonije, pripadnike Vojske Srbije i brojne Srbe, uz molitvu za 1.321 vojnika koji počivaju na bitoljskom vojničkom groblju.
Kada među ljudima ostanu povreda, ljutnja i ćutanje, poznati duhovnik savetuje da se ne odustaje od drugoga, već da se za njega učini ono što može doneti ispravljenje, pomirenje i drugačiji odnos.
Ne kuva se na šporetu, već se svaki plod puni četvrtinom jezgra oraha i peče u šećeru i cimetu. Iz rerne izlazi sočan, mirisan i gust zalogaj, a u tegli može da sačeka hladnije dane.
Radovi na obnovi čuvene katedrale Notr Dam u Parizu trajali su pet godina i koštali stotine miliona evra. U procesu restauracije učestvovalo je oko 250 kompanija i nekoliko stotina stručnjaka iz različitih oblasti.
Četvorodnevni boravak Svetog Oca doneće susrete sa stotinama hiljada vernika, mladima, preživelima seksualnog zlostavljanja u Katoličkoj crkvi i evropskim liderima, uz molitve u Notr Damu i Lurdu.
Današnji izgled datira iz 1926. godine. Za razliku od pravoslavnih crkava, ovde postoje klupe, ali svi vernici u nekom trenutku mise ustaju i mole se, ponavljajući važne reči, pod prelepim mozaikom Krista Kralja.
U međuvremenu je osnovao bratstvo "Sveti Martin", udruženje hrišćanskih umetnika koje danas broji oko 700 članova. Urednik je časopisa "Sveta umetnost" i autor nekoliko knjiga.
Praznički dani obeleženi su životom pod otvorenim nebom, simbolima zahvalnosti i sećanjem na put kroz pustinju, dok se porodice okupljaju uz molitve, prazničnu trpezu i drevne običaje.
Četvorodnevni boravak Svetog Oca doneće susrete sa stotinama hiljada vernika, mladima, preživelima seksualnog zlostavljanja u Katoličkoj crkvi i evropskim liderima, uz molitve u Notr Damu i Lurdu.
Na Belom kamenu iznad metohijske ravnice čuva se priča o srednjovekovnom čudu, starim rukopisima koji su stigli do Sankt Peterburga, ikonama iz različitih epoha i monahinjama koje danas čuvaju ovu svetinju.
Posle razaranja 2004. godine, u Prizren su se vratili učenici, nastava i crkveno pojanje, a obnovljeni kompleks danas ponovo služi svojoj prvobitnoj nameni.
Crkva Pokrova Presvete Bogorodice podignuta je na mestu za koje predanje kaže da je kneginja Milica na njemu podigla oltar u spomen na kosovske junake, a sada je dobila dar koji treba da traje generacijama.
U besedi za petak 18. sedmice po Duhovima Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava kako se u tim rečima otkriva istinita ljudska priroda Gospoda Isusa Hrista i zašto je, uprkos strahu od smrti, prihvatio put Golgote.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svete mučenike Trofima, Savatija i Dorimedonta po starom kalendaru, dok po novom obeležavaju Svetog sveštenomučenika Kiprijana. Katolička crkva proslavlja Svete anđele čuvare. Jevreji obeležavaju Hošana Raba, dok muslimani danas nemaju veliki praznik.
Razbojnik sa krsta i Hristov apostol našli su se na potpuno različitim stranama večnosti, a mitropolit objašnjava šta njihov primer govori o pokajanju, očajanju i našoj sklonosti da drugome prerano presudimo.