Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog velikomučenika Jevstatija po starom kalendaru, dok po novom obeležavaju Svetog sveštenomučenika Dionisija Areopagita. Katolička crkva obeležava Svetog Dionizija Areopagita, Jevreji obeležavaju Šmini aceret, dok muslimani nemaju veliki praznik.
• Pravoslavni, gregorijanski (novi) kalendar: 3. oktobar 2026. godine.
• Pravoslavni, julijanski (stari) kalendar, Srpska pravoslavna crkva: 20. septembar 2026. godine.
• Katolički, gregorijanski kalendar: 3. oktobar 2026. godine.
• Judaizam, jevrejski kalendar: 22. tišri 5787. godine.
• Islam, hidžretski kalendar: 22. rebi el-ahira 1448. godine po Hidžri.
Pravoslavlje
Crkve koje koriste stari (julijanski) kalendar, među kojima je i Srpska pravoslavna crkva, danas obeležavaju:
• Svetog velikomučenika Jevstatija
• Svetu mučenicu Teopistiju
• Svete mučenike Agapija i Teopista, sinove Svetog Jevstatija i Teopistije
• Svetog mučenika Mihaila, kneza Černigovskog, i njegovog boljara Teodora
• Prepodobnog mučenika Ilariona
Prema kalendaru Srpske pravoslavne crkve, subota 18. sedmice po Duhovima je mrsni dan.
Crkve koje koriste novi (revidirani julijanski) kalendar, među kojima je i Grčka pravoslavna crkva, danas obeležavaju:
• Svetog sveštenomučenika Dionisija Areopagita, episkopa atinskog
• Svetog mučenika Rustika
• Svetog mučenika Elefterija
• Svetog Jovana Hozevita, episkopa Kesarije Palestinske
• Prepodobnog Isihija sa Gore Horev
• Prepodobnog Dionisija Pečerskog
Katoličanstvo
Katolička crkva 3. oktobra obeležava Svetog Dionizija Areopagita, koji je, prema crkvenom predanju, bio učenik apostola Pavla i prvi episkop Atine. Katolička crkva na ovaj dan obeležava i Svetu Kandidu, mučenicu. Imendan danas slave Svjetlana, Gerhard, Maksimilijan i Kandida.
U jevrejskom kalendaru 3. oktobar 2026. godine odgovara 22. tišriju 5787. godine. To je Šmini Aceret, praznik koji neposredno sledi nakon Sukota. U jevrejskoj dijaspori Šmini Aceret se obeležava 22. tišrija, dok se Simhat Tora slavi narednog dana, 23. tišrija.
Islam
Prema islamskom kalendaru koji prati Umm al-Kura, 3. oktobar 2026. godine odgovara 22. rebi el-ahira 1448. godine po Hidžri. Na ovaj datum nema velikog islamskog praznika. Muslimani se posvećuju svakodnevnim molitvama i učenju Kurana.
Od Začeća Svetog Jovana Preteče do Svetog Luke, porodični praznici nižu se tokom celog meseca, a jedan od najpoznatijih datuma ove godine pada u sredu i obeležava se uz post na ulju.
U vreme cara Prova Trofim i Savatije odbili su da učestvuju u obredu posvećenom Apolonu, dok je senator Dorimedont zbog svoje vere podelio njihovo stradanje.
Nekadašnji rimski vojskovođa Plakida posle krštenja izgubio je ženu i sinove i 15 godina živeo kao najamnik, a kada ih je ponovo pronašao, zajedno sa njima stradao je za Hrista.
Od Začeća Svetog Jovana Preteče do Svetog Luke, porodični praznici nižu se tokom celog meseca, a jedan od najpoznatijih datuma ove godine pada u sredu i obeležava se uz post na ulju.
Početak novog godišnjeg bogoslužbenog kruga Crkva dočekuje molitvom za Božji blagoslov, rodnost zemlje, blagorastvorenje vazduha i dobro svih ljudi, čuvajući drevnu tradiciju dugu više vekova.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog sveštenomučenika Evtiha po starom kalendaru, dok se po novom kalendaru obeležava Čudo Svetog arhangela Mihaila u Kolosima. Katolička crkva obeležava 23. nedelju kroz godinu, dok je u jevrejskom kalendaru 24. elul, a muslimani nemaju veliki islamski praznik.
Njegov miris prati molitvu, praznike i važne porodične trenutke, dok se kadenje u pravoslavlju smatra mnogo više od običaja koji se prenosi sa generacije na generaciju.
Ova velika svetinja, donesena sa Svete Gore od strane hilandarskih monaha predvođenih visokoprepodobnim igumanom Metodijem, naišla je na veličanstven prijem kod vernog naroda sa gotovo svih krajeva regije.
Govoreći o poniženju i strahu od tuđih reči, sveštenik je naglasio da niko ne može drugog čoveka istinski da ponizi, jer poniženje u duhovnom smislu nastaje iz čovekovih sopstvenih postupaka i greha.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog apostola i jevanđelistu Luku po starom kalendaru, dok crkve koje koriste novi kalendar obeležavaju Svete apostole iz Sedamdesetorice. Katolička crkva spominje Svetog Alfonsa Rodrigeza, dok Jevreji obeležavaju Šabat, a muslimani danas nemaju veći verski praznik.
Njegov miris prati molitvu, praznike i važne porodične trenutke, dok se kadenje u pravoslavlju smatra mnogo više od običaja koji se prenosi sa generacije na generaciju.
Ova velika svetinja, donesena sa Svete Gore od strane hilandarskih monaha predvođenih visokoprepodobnim igumanom Metodijem, naišla je na veličanstven prijem kod vernog naroda sa gotovo svih krajeva regije.
Govoreći o poniženju i strahu od tuđih reči, sveštenik je naglasio da niko ne može drugog čoveka istinski da ponizi, jer poniženje u duhovnom smislu nastaje iz čovekovih sopstvenih postupaka i greha.
Pravoslavno učenje podseća da čovek ne bi trebalo da vrednuje život samo kroz ono što poseduje i postiže, već i kroz odnos prema bližnjima, sopstvenim postupcima i Bogu.
Otac Dejan Krstić objasnio je i istorijsko poreklo crkvenih zapovesti, navodeći da je reč o pravilima koja su se razvijala kroz različite tradicije i crkvenu praksu.