KADA SMO BOLESNI, TREBA DA RADIMO OVO: Sveti Porfirije otkriva zašto samo molitva nije dovoljna
Sveti Porfirije Kavsokalivit je govorio da svaka patnja u Hristu dobija smisao i postaje put spasenja, ako je podnosimo sa verom i bez gunđanja.
Mati Nedelja govori kako joj je bolest postala prilika za obraćenje mnogih ljudi i potvrda da Gospod sve preobražava na korist čoveka.
U životu Crkve često se srećemo sa svedočanstvima koja nisu plod teorijskog razmišljanja, već dubokog ličnog iskustva vere. Takva svedočanstva u sebi nose posebnu snagu jer nisu utemeljena u knjigama, već u živom susretu čoveka sa Hristom kroz iskušenja i krstove koje Gospod dopušta. Kada iskušenja dođu, prirodna ljudska reakcija jeste strah i tuga. Međutim, u pravoslavnoj veri oni koji gledaju očima vere prepoznaju da i u najtežim bolestima može da se krije duhovni blagoslov.
Jedno od takvih živih svedočanstava dolazi iz manastira Đipša, od igumanije mati Nedelje, koja otvoreno i smireno govori o sopstvenoj bolesti i o tome kako je ona postala put ka dubljem poznanju Boga i duhovnom rastu.
– Pre tri godine sam obolela od raka. Zamolila sam duhovnika za blagoslov da odam na Ostrog, da uzmem blagoslov Svetog Vasilija Ostroškog, da sve to što me je snašlo podnesem i da izdržim kako treba. Verujte da sam se posle toga osećala kao da to neko drugi nosi. To zaista i Gospod nosi i nosi Sveti Vasilije Ostroški – svedoči igumanija Nedelja.
Ove reči pokazuju snagu poverenja u Božiju promisao. Bolest, koja za mnoge predstavlja kraj i beznađe, za igumaniju Nedelju je postala prozor ka večnosti i prilika da se podseti da nijedan krst ne nosimo sami.
– Kroz tu bolest sam duhovno uzrasla, stekla neko iskustvo, a i mnogi lekari s kojima sam razgovarala imali su neke duhovne koristi od toga. Neki su bili i nekršteni, pa su došli u manastir da se krste. Neki su imali neke svoje probleme, pa su drugačije malo počeli da razmišljaju posle naših razgovora – posvedočila je mati Nedelja u emisiji Vrlinoslov Televizije Hram.
Tako bolest postaje mesto susreta sa drugim ljudima, prilika da se svedoči vera i da i oni koji su daleko od Crkve pronađu put ka Hristu. Čak i tamo gde čovek vidi slabost, Bog otvara put spasenja – i za onoga ko boluje, i za one koji su s njim u kontaktu.
– Dakle, bolest je bila meni na korist, a i drugima oko mene. I tako uvek trebamo da posmatramo svako iskušenje u životu koje nas snađe. Da nam je sve u stvari na korist. Uvek treba mirno prihvatiti ono što nam Gospod šalje, odnosno bolest. Da se molimo, da se pričešćujemo, da idemo u crkvu, da se predamo Bogu, da budemo u miru, da bi čovek mogao tu bolest da nosi onako kako treba. –
Svedočanstvo mati Nedelje podseća da hrišćanski pogled na patnju nije pogled očajanja, već poverenja. U svemu što Gospod šalje, pa i u bolesti, skriva se put ka smirenju, ka bližem poznanju Boga i ka večnosti. U tome je tajna krsta i vaskrsenja – da iz bola može da iznikne radost, a iz bolesti da se rodi spasenje.
Sveti Porfirije Kavsokalivit je govorio da svaka patnja u Hristu dobija smisao i postaje put spasenja, ako je podnosimo sa verom i bez gunđanja. Vernica koja godinama živi u Austriji, pred igumanom Dimitrijem i sabranim narodom ispričala je kako su joj Sveti Zosim i Sveti Jakov vratili vid i spasli život. Vernici dolaze na Ostrog upravo zbog čuda koja se, kako tvrde, i danas tamo dešavaju – isceljenja, unutrašnjeg mira, duhovnih preokreta. Dr Vera Šćepanović govorila je o zanimljivoj dušekorisnoj temi "Zdravlje kao Božiji dar i bolest kao Božija poseta - Sveti Vasilije Ostroški kao iscelitelj duše i tela". Budi deo Religija.rs zajednice.
Bolest kao put ka obraćenju drugih
Pročitajte još...
Svako iskušenje može biti na korist
KADA SMO BOLESNI, TREBA DA RADIMO OVO: Sveti Porfirije otkriva zašto samo molitva nije dovoljna
“ČETIRI MESECA SAM SE BORILA ZA ŽIVOT, A ONDA SE DESILO ČUDO”: Lidija Jovanović posvedočila kako je ponovo progledala pred moštima tumanskih svetitelja (VIDEO)
ZAŠTO JE TELO SVETOG VASILIJA OSTROŠKOG NETRULEŽNO: Otac Gojko Perović otkriva istinu koju mnogi zaboravljaju
"SRCE MI JE LUPALO, HOLTER SAM NOSILA NA SVAKA DVA MESECA, A ONDA SE DESILO ČUDO": Dr Vera Šćepanović u Ostrogu svedočila o neverovatnoj promeni
Hrskave spolja, nežne iznutra i pune bogatog krema, ove starinske poslastice vraćaju ukus mrsnih slava kakve pamtimo.
Nisu se odrekli Hrista ni pred najtežim mukama, a njihovo stradanje za vreme cara Dioklecijana obeležio je događaj koji je mnoge naveo da poveruju u Hrista.
Izmenama svešteničke zakletve zabranjeno je javno istupanje u ime Crkve bez blagoslova vladike, uz nova ograničenja za izjave u medijima i na društvenim mrežama.
Prema pravoslavlju, roditeljska uloga ne svodi se samo na pružanje ljubavi i zaštite, već obuhvata i odgovornost da se dete usmerava, uči samokontroli i razvija osećaj za granice.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
Od bogoslovskih dela i knjiga o svetiteljima do naslova posvećenih istoriji i kulturi, posetioci mogu da otkriju bogatstvo pravoslavne duhovne baštine.
Sa nežnom korom, žutom glazurom i bogatim filom od čokolade i oraha, ovaj provereni recept donosi ukus kolača koji je nekada krasio svečane trpeze.
Bog vidi i ono što mi ne možemo.
Na video-snimcima vidi se evakuacija monahinja, dok se u blizini svetinje vatrogasci bore sa vatrenom stihijom.
Dom ima dubok duhovni značaj, jer se u njemu uči ljubavi, praštanju, strpljenju i požrtvovanosti.
Jedan od najpoštovanijih svetitelja novijeg doba ostavio je duboku pouku o blagorodnosti kao najvišem obliku unutrašnje lepote duše.
Otkrijte kako se priprema raskošna torta od beze kora, oraha i čokolade koja je obeležila generacije i svečane trenutke u našim domovima.
Svečana liturgija, hiljade vernika i snažna beseda pred ćivotom Svetog Vasilija Ostroškog obeležili praznik, uz poruku o veri koja podiže čoveka i onda kada pomisli da više nema snage.
Veruje se da mošti Svetog Vasilija imaju isceliteljsku moć, a postoje i brojne priče ljudi, koje o tome svedoče.
U vremenu kada turizam potiskuje duhovnost, jedan pravoslavni monah postao je stub zajednice – simbol nade i utehe za meštane, turiste i hodočasnike koji svakodnevno dolaze do ove bele svetinje između neba i mora.
Plamen se širi planinskim područjem u blizini jedne od najvećih pravoslavnih svetinja na Balkanu, dok se sa posebnom pažnjom prati situacija oko manastirskog kompleksa i dalje širenje požara.
Izmenama svešteničke zakletve zabranjeno je javno istupanje u ime Crkve bez blagoslova vladike, uz nova ograničenja za izjave u medijima i na društvenim mrežama.
Prema pravoslavlju, roditeljska uloga ne svodi se samo na pružanje ljubavi i zaštite, već obuhvata i odgovornost da se dete usmerava, uči samokontroli i razvija osećaj za granice.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
Podsećajući na čuda iz Svetog pisma, veliki srpski duhovnik objašnjava šta znači glas Gospodnji na vodama i zašto su apostoli i svetitelji primer poslušnosti koju bi svaki hrišćanin trebalo da sledi.
U okviru pokloničkog putovanja, posetili smo manastir u podnožju Prokletija, poklonili se moštima Svetog kralja Stefana Dečanskog i upoznali se sa duhovnim i kulturnim nasleđem jedne od najznačajnijih srpskih zadužbina.
Na praznik Svetog apostola Tome, Teodora i Luka kreću u neobičnu avanturu koja će ih naučiti da iza tuđeg ćutanja ponekad stoji priča koju ne smemo da prekinemo pre nego što je saslušamo.
U ovu svetinju na Kosovu i Metohiji svakodnevno stižu poklonici iz svih krajeva, a gostoljubivi domaćini poručuju da im ništa nam ne trebate, samo Srbi posećuju svetinje u što većem broju.
Na Miholjdan su Vuk, Teodora i Lazar krenuli tragom neobičnog pisma, a susret sa usamljenim starcem i zapuštenim voćnjakom naučio ih je da se najveće bogatstvo krije u dobroti, prijateljstvu i delima ljubavi.
Podsećajući na čuda iz Svetog pisma, veliki srpski duhovnik objašnjava šta znači glas Gospodnji na vodama i zašto su apostoli i svetitelji primer poslušnosti koju bi svaki hrišćanin trebalo da sledi.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog apostola Filipa, đakona, po starom kalendaru, dok po novom obeležavaju Svetog velikomučenika Aretu. Katolička crkva obeležava spomen na Svetog Antonija Mariju Klareta, dok Jevreji proslavljaju Šabat, a muslimani nemaju veći praznik.
Pouka ruskog svetitelja ukazuje na razliku između želje da nas drugi poštede osude i spremnosti da se uz Božju pomoć uzdržimo od klevetanja, zlobe i osuđivanja bližnjih.