SVAKA NESREĆA JE BOLNA, ALI OVA JE NAJTEŽA! Patrijarh Pavle o boli koja reže i sa kojom se ljudi nikako ne mire!
Od nekih gubitaka se ljudi nikada sasvim ne oporave.
U pravoslavnom učenju ništa što nam se dešava nije slučajno, već deo delovanja duhovnih zakona koji vraćaju svako dobro i svako zlo, čak i kroz generacije.
Gotovo da ne postoji živa duša koja bar jednom u tišini nije izgovorila šapat: "Šta sam ja Bogu zgrešio da me stigne ovakva kazna?" Ovo pitanje, koje se rađa u srcu čoveka kada ga snađu patnja, bolest ili nesreća, duboko je ukorenjeno u iskustvu ljudske egzistencije.
U pravoslavnom učenju, međutim, patnja nije znak Božje odmazde, već odraz suptilnog delovanja duhovnih zakona, koji u svojoj pravednosti i preciznosti nadmašuju naše ljudsko poimanje.
Sveti Pajsije Svetogorac, jedan od velikih duhovnih učitelja našeg vremena, objašnjava ovaj princip kroz konkretan primer:
– U porodici, deda ili baka mogu počiniti nepravde i dobro su. Ali njihova deca ili unuci bivaju kažnjeni. Razbole se i primorani su da lekarima daju ono što su nagomilali kroz nepravde, kako bi im baba i deda mogli uzvratiti. Nekada davno, u porodici koju sam poznavao, dešavala su se mnoga iskušenja.
Glava porodice je imao tešku bolest, patnju, ostao je prikovan za krevet nekoliko godina, a zatim je umro. Zatim mu je umrla žena, a potom i deca, jedno blizu drugog. Nedavno je umrlo i poslednje, peto dete. Od veoma bogate porodice, postala je najsiromašnija, jer su prodali svoja imanja koliko su mogli, da bi platili lekare i razne troškove. Članovima porodice koje sam upoznao, to nije izgledalo kao dobar slučaj, odnosno da ih Bog ispituje kao izabrane, već da su na delu Božji duhovni zakoni.
Ovaj primer pokazuje kako duhovni zakoni funkcionišu – oni su nevidljiva mreža pravde i ravnoteže koja povezuje dela, posledice i generacije.
Sveti Pajsije dodaje:
– Ovaj čovek je nasledio relativno bogatstvo od svog oca, ali ga je zatim uvećao nepravdama… Na taj način je stekao veliko bogatstvo. Međutim, sva negodovanja ljudi koji su patili nisu pogodila samo njega i njegovu ženu, već i njegovu decu. Tako su funkcionisali duhovni zakoni… Od veoma bogatih ljudi postali su siromašni, i jedan po jedan svi su odlazili.
Bog će im naravno suditi sa svojom velikom ljubavlju i pravdom shodno tome. Ostali, opet, koji su bili primorani, zbog svoje potrebe, da prodaju sve što su imali, da otplate dugove lekarima itd. i osiromašili su, oni će biti nagrađeni za nepravdu koju su doživeli shodno tome. Naravno, i nepravedni uzvraćaju shodno tome.
Pouka iz ove besede je jasna: duhovni zakoni ne funkcionišu po ljudskoj logici kazne i nagrade, već po zakonu Božje pravde i ljubavi. Svako delo – dobro ili loše – stvara posledice koje se, kroz život i generacije, vraćaju onome ko ga je učinio.
Patnja koju čovek trpi nije nužno Božja osuda, već lekcija i provera, dok dobro koje činimo drugima nikada ne ostaje bez ploda.
U ovom svetlu, molitva, pokajanje i ljubav prema bližnjima postaju ključni alati za razumevanje i vođenje sopstvenog duhovnog puta.
Pravoslavlje nas uči da, čak i kada ne vidimo smisao patnje, ona ima svoj razlog i učvršćuje našu veru u Božju beskonačnu pravdu.
Na kraju, zakon duhovnog života jeste zakon života samog: sve što činimo – kroz reči, dela i misli – ima svoj odjek, a Bog, u svojoj neizmernoj ljubavi, svakome vraća prema pravednosti i milosti.
Od nekih gubitaka se ljudi nikada sasvim ne oporave. Kako prihvatiti nepravdu, izbeći osvetu i pronaći unutrašnju snagu - saznajte kroz pouke jednog od najvećih učitelja Crkve.Duhovni zakoni i generacijska pravda
Patnja kao lekcija, a ne kazna
Dobro i zlo kroz generacije
Molitva, pokajanje i ljubav - put ka spasenju
Smisao patnje u pravoslavlju
SVAKA NESREĆA JE BOLNA, ALI OVA JE NAJTEŽA! Patrijarh Pavle o boli koja reže i sa kojom se ljudi nikako ne mire!
PRETRPELI STE NEPRAVDU VEĆU NEGO BILO KO DRUGI? Sveti Jovan Zlatoust nas uči kako bol da pretvorimo u lekciju, a da i sami ne upadnemo u greh
Sveti Pajsije podseća na događaje iz Svetog pisma u kojima su Božiji ljudi pokazali opravdano negodovanje.
Jedan od najomiljenijih svetogorskih staraca upozoravao je da materijalno blagostanje ne donosi sreću i da bez Boga čovek nosi u sebi deo pakla.
U vremenu sve većih globalnih napetosti, mnogi vernici sve češće posežu za zapisanim upozorenjima svetih otaca. Od Svetog Pajsija do starca Jefrema, njihove poruke danas zvuče kao odjek stvarnosti koja se upravo pred nama odvija.
Iako deluju mirno i srećno u ranom detinjstvu, mnoga deca kasnije postaju buntovna i izgubljena. Starac Pajsije objašnjava zašto pravila, red i perfekcionizam ne mogu zameniti toplinu vere, nežnost i majčinsku molitvu.
U besedi za 15. utorak po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički nas uvodi u veliku istinu dolaska Sina Božjeg među ljude i pokazuje kako primiti darove večne vrednosti koji osvetljavaju dušu i um.
U besedi igumana rukumijskog otkriva se dramatična istina – pripremne godine za pojavu antihrista već su počele, a jedino pokajanje i vera mogu da odlože njegovo vreme i zaštite duše od strašnog iskušenja.
Jednostavnost patrijarha Pavla bila je zadivljujuća - putovao je gradskim prevozom, nosio stare cipele koje je sam krpio, a iznad svega je čuvao čistoću duha, blagost i mudrost.
Život nas neprestano suočava s ljudima koji nas povrede - rečima, postupcima, izdajom poverenja ili ravnodušnošću.
Tri dana pre dijagnoze, ova mlada devojka iz Benkovca u Hrvatskoj sasvim slučajno je otkrila Svetog Karla Akutisa, a njegove molitve i prisutnost danas joj daju snagu i mir u svakom trenutku.
Nakon brutalnih uvreda igumanu i monaštvu, te pretnji supruge Nenada Nikaljevića u sudu, tenzije u Donjim Brčelima ne jenjavaju – jeromonah Nikon otkriva šta ga je najviše uznemirilo.
Portal Religija.rs posetio je paraklis, podignut pored pri hramu Svete Trojice, izgrađen pre nešto više od deset godina, a koji danas danas predstavlja jedini molitveni prostor u Srbiji posvećen upravo Svetoj Kseniji.
Od prvog ubistva u ljudskoj istoriji, kada je zavist navela Kaina da digne ruku na brata Avelja, do današnjih dana osećaj nepravde nikada nije prestao da razdire čoveka. Iguman manastira Ribnica otkriva šta je zapravo u korenu ovog zla.
Otkrijte kako su lisnati kolačići sa domaćim džemom nekada okupljali porodice, simbolizovali gostoljubivost i čuvali tradiciju svake mrsne slave – priprema je prava mala umetnost koju danas možemo ponovo oživeti.
Na južnim padinama Venčaca, manastir Brezovac, osnovan pre više od pet vekova, postao je dom novog hrama posvećenog Presvetoj Bogorodici, a ceo kraj proslavio istorijski događaj.
Kako prihvatiti nepravdu, izbeći osvetu i pronaći unutrašnju snagu - saznajte kroz pouke jednog od najvećih učitelja Crkve.