ŠIŠ-ĆEVAP IZ STARE SRPSKE KUHINJE: Kada vidite kako se nekada pripremao, zaboravićete današnju verziju
Umesto mlevenog mesa, koriste se sočni komadi svinjetine i mnogo crnog luka, a završni korak receptu daje poseban ukus.
Kremast, mirisan i bogat, ovaj namaz od nekoliko dostupnih sastojaka odlično se slaže sa vrućom projom, hlebom, ali i kao dodatak jutarnjem ili glavnom obroku.
Miris pečenog belog luka, oraha i susama nekada je umeo da najavi obrok koji se dugo pamti. Belolučnik, stari srpski prilog od jednostavnih sastojaka, pripremao se danima kada crkveni tipik ne propisuje post, kao i i u Beloj nedelji kada je dozvoljen beli mrs, a posluživao uz domaći hleb, proju ili kao dodatak doručku i ručku.
Kremasta tekstura sira, blaga slatkoća pečenog belog luka, hrskavi orasi i susam daju mu ukus koji i sasvim običan obrok može da učini posebnim. Danas se pravi brzo i bez mnogo komplikovanja, a na trpezu donosi onaj prepoznatljivi ukus domaće kuhinje koji podseća na recepte zapisivane u sveskama i čuvane iz generacije u generaciju.
500 gr sitnog, masnijeg sira, može i krem sir

Na suvom tiganju prvo propržite nesamlevene orahe, pa ih izvadite. Zatim propržite susam. Stavite susam u dublju posudu, a orahe krupno sameljite, pa ih dodajte susamu.
U tiganj sipajte malo ulja, pa na njemu propržite cele, samo oljuštene čenove belog luka dok ne omekšaju. I njih stavite u posudu sa susamom.
U posudu stavite krem sir i začine, pa sve viljuškom izgnječite i sjedinite. Belolučnik servirajte na tanjiru posut sa malo tucane aleve paprike. Belolučnik najbolje ide uz pravu srpsku proju od brašna sa potočare, ali i kao prilog uz svaki doručak ili ručak, kome daje novu dimenziju.
BONUS VIDEO
Umesto mlevenog mesa, koriste se sočni komadi svinjetine i mnogo crnog luka, a završni korak receptu daje poseban ukus.
Krompir, brašno i jaja dovoljni su za osnovu ovog starinskog specijaliteta, koji se kuva poput knedli, a zatim oblaže prženim prezlama ili začinjava alevom paprikom.
Krompir, crni luk i jaja uz malo masti daju jelo koje je nekada bilo jednostavno rešenje za gladne pastire i ukućane.
Od neprestane potrage za sigurnošću i zadovoljstvom do tišine, molitve i prihvatanja sopstvenog Krsta, put izlaska iz unutrašnjeg nemira počinje tamo gde savremeni čovek najmanje očekuje.
Pred novim hramom Sabora Svetog arhangela Gavrila patrijarha srpskog dočekali mitropolit Hrizostom, arhijereji, sveštenstvo, monaštvo i brojni verni narod.
U besedi za subotu 17. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički govori o Hristu koji je svojom rečju i životom razotkrivao zlo i upozorava na strah zbog kojeg čovek ćuti pred onim što zna da nije dobro.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog sveštenomučenika Kornilija po starom kalendaru, dok se po novom obeležavaju Sveti apostol i jevanđelista Jovan Bogoslov i Prepodobni Nil Kalabrijski. Katolička crkva obeležava Svete Kozmu i Damjana, dok Jevreji danas praznuju prvi dan Sukota, a muslimani nemaju veći praznik.
Med, slad, suve šljive i orasi spojeni su u starinsku poslasticu koja se vezuje za Trojice-Sergijevu lavru i grad Sergijev Posad.
Karamelizovani šećer, krupno seckani orasi, žumanca i oblande čine poslasticu koja se brzo priprema, a posebno prija uz prazničnu mrsnu trpezu.
Komadi uvijenih kora ređaju se uspravno, a hladan sirup dodaje se tek kada se kolač polako osuši u rerni; postoji i verzija sa tiritom, starinskom smesom od jaja i brašna.
Bez skupih sastojaka i dugog kuvanja, ova neobična poslastica bila je doručak u danima kada je bio dozvoljen beli mrs.
U Pećkoj patrijaršiji raste crni dud star oko 750 godina koji čuva narodna kazivanja o opstanku i obnovi srpskog naroda na Kosmetu.
Crkva Pokrova Presvete Bogorodice podignuta je na mestu za koje predanje kaže da je kneginja Milica na njemu podigla oltar u spomen na kosovske junake, a sada je dobila dar koji treba da traje generacijama.
Isusovu molitvu ne zovu slučajno "molitva nad molitvama".
Mila i Anja kreću sa majkom i bakom do stare crkve, ali kada iz šume začuju neobično zvonce, njihovo putovanje pretvara se u uzbudljivu avanturu koja će ih odvesti do svetog izvora i otkriti dragocenu porodičnu uspomenu.
U knjizi "Kod starca Porfirija" Konstantinos Janicijotis beleži susret sa supružnicima kojima je svetitelj ukazao na posledice manjka ljubavi među roditeljima, koje mogu uticati na dete još pre rođenja.
Bio je rimski oficir, a potom je postao episkop i propovedao Jevanđelje među neznabošcima, uprkos progonima i stradanjima.
Mekan i mirisan, ovaj oblik tamjana koristi se u pravoslavnim hramovima i domovima, a njegov način izrade vezuje se za svetogorsku tradiciju.