Beli luk, svež peršun i nekoliko suvih začina pretvaraju jednostavan obrok u aromatično jelo, a priprema je jednostavna i ne zahteva mnogo sastojaka.
U pravoslavnoj tradiciji riba ima posebno mesto na trpezi tokom dana kada je postom dozvoljeno jesti ribu, ali i u prilikama kada se priprema jednostavan, domaći obrok. Manastirska kuhinja takve recepte najčešće zasniva na skromnim sastojcima, mirisnim travama i načinu pripreme koji čuva prirodan ukus namirnica. Ova pečena riba sa belim lukom, peršunom i začinima upravo je takva: jednostavna, aromatična i pogodna za posnu trpezu, a uz bareni krompir ili pire od krompira i celera može da bude zasitan ručak za celu porodicu.
Sastojci
4 fileta soma ili neke druge rečne ili morske ribe, a umesto fileta možete koristiti i ribu isečenu na parčad
1 glavica belog luka
po 1 kašika suvog bosiljka, mirođije i origana, pomešanih
1 veza svežeg peršuna
so i biber po ukusu
6 supenih kašika maslinovog ili običnog ulja, uglavnom za preliv sa belim lukom, ali i za prelivanje ribe pre pečenja
Gemini
Riba iz rerne na manastirski način
Priprema
Filete ribe isecite na manje parčiće, pa svaki uvaljajte u mešavinu suvih začina. Ostavite ih dva sata u frižideru da upiju začine.
Posle dva sata izvadite parčiće ribe iz frižidera i poređajte ih u tepsiju obloženu papirom za pečenje. Prelijte ih sa malo ulja, otprilike po jednu kašičicu na svaki komad, pa dobro pokrijte aluminijumskom folijom. Stavite u rernu zagrejanu na 200 stepeni i pecite 20 do 30 minuta, u zavisnosti od debljine parčića. Zatim skinite foliju i pecite još 15 minuta, dok riba ne porumeni.
Dok se riba peče poslednjih 15 minuta, sitno naseckajte dosta belog luka i vezu peršuna. Sjedinite ih u činiji, posolite i pobiberite po ukusu, pa dodajte ulje i sve dobro promešajte.
Izvadite pečenu ribu iz rerne i, dok je još u tepsiji, prelijte je pripremljenim prelivom sa belim lukom. Ponovo je pokrijte folijom i ostavite van rerne da upije sve ukuse i postepeno se prohladi.
Poslužite ribu mlaku. Uz nju tradicionalno možete poslužiti bareni krompir kao salatu, a kao prilog možete napraviti i pire od krompira i celera.
Priprema se od nekoliko skromnih namirnica, a zahvaljujući pečenju u rerni dobija blagu koricu i punoću ukusa koja podseća na trpezu pravoslavnih manastira.
Loptice od kuvanog krompira, praziluka i brašna najpre se kuvaju, zatim uvaljaju u prezle i peršun, pa zapeku do zlatne korice, a uz domaći kuvani paradajz postaju jednostavan i zasitan obrok.
Od palente se lako prave dekorativni zalogaji u tri različite boje, a uz jednostavnu zamenu jednog sastojka recept je pogodan i za posnu i za mrsnu slavu.
Bez komplikovanih koraka i namirnica koje morate posebno da kupujete, ovaj mekani kolač priprema se brzo, a završni dodir daju šećer u prahu i mirisna korica pomorandže.
I pored vere u vaskrsenje i život posle smrti, mnogi ljudi se plaše trenutka kada će morati da napuste ovaj svet, ali po svoj prilici, za to nemaju razloga.
Njegov miris prati molitvu, praznike i važne porodične trenutke, dok se kadenje u pravoslavlju smatra mnogo više od običaja koji se prenosi sa generacije na generaciju.
Ova velika svetinja, donesena sa Svete Gore od strane hilandarskih monaha predvođenih visokoprepodobnim igumanom Metodijem, naišla je na veličanstven prijem kod vernog naroda sa gotovo svih krajeva regije.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
Iz knjige "Pravoslavni posni kuvar" Nade Marinković stiže jednostavan, a svečan predlog za obrok od ribe, vina i začina koji vekovima prate domaću kuhinju.
Probajte riblje ćufte po receptu iz "Pravoslavnog posnog kuvara", pročitajte Molitvu Presvetoj Bogorodici za subotu i duhovno se nadahnite poukom Svetog Ignjatija Bogonosca.
Od palente se lako prave dekorativni zalogaji u tri različite boje, a uz jednostavnu zamenu jednog sastojka recept je pogodan i za posnu i za mrsnu slavu.
Njegov miris prati molitvu, praznike i važne porodične trenutke, dok se kadenje u pravoslavlju smatra mnogo više od običaja koji se prenosi sa generacije na generaciju.
Ova velika svetinja, donesena sa Svete Gore od strane hilandarskih monaha predvođenih visokoprepodobnim igumanom Metodijem, naišla je na veličanstven prijem kod vernog naroda sa gotovo svih krajeva regije.
Pravoslavno učenje podseća da čovek ne bi trebalo da vrednuje život samo kroz ono što poseduje i postiže, već i kroz odnos prema bližnjima, sopstvenim postupcima i Bogu.
Otac Dejan Krstić objasnio je i istorijsko poreklo crkvenih zapovesti, navodeći da je reč o pravilima koja su se razvijala kroz različite tradicije i crkvenu praksu.