Beli luk, svež peršun i nekoliko suvih začina pretvaraju jednostavan obrok u aromatično jelo, a priprema je jednostavna i ne zahteva mnogo sastojaka.
U pravoslavnoj tradiciji riba ima posebno mesto na trpezi tokom dana kada je postom dozvoljeno jesti ribu, ali i u prilikama kada se priprema jednostavan, domaći obrok. Manastirska kuhinja takve recepte najčešće zasniva na skromnim sastojcima, mirisnim travama i načinu pripreme koji čuva prirodan ukus namirnica. Ova pečena riba sa belim lukom, peršunom i začinima upravo je takva: jednostavna, aromatična i pogodna za posnu trpezu, a uz bareni krompir ili pire od krompira i celera može da bude zasitan ručak za celu porodicu.
Sastojci
4 fileta soma ili neke druge rečne ili morske ribe, a umesto fileta možete koristiti i ribu isečenu na parčad
1 glavica belog luka
po 1 kašika suvog bosiljka, mirođije i origana, pomešanih
1 veza svežeg peršuna
so i biber po ukusu
6 supenih kašika maslinovog ili običnog ulja, uglavnom za preliv sa belim lukom, ali i za prelivanje ribe pre pečenja
Gemini
Riba iz rerne na manastirski način
Priprema
Filete ribe isecite na manje parčiće, pa svaki uvaljajte u mešavinu suvih začina. Ostavite ih dva sata u frižideru da upiju začine.
Posle dva sata izvadite parčiće ribe iz frižidera i poređajte ih u tepsiju obloženu papirom za pečenje. Prelijte ih sa malo ulja, otprilike po jednu kašičicu na svaki komad, pa dobro pokrijte aluminijumskom folijom. Stavite u rernu zagrejanu na 200 stepeni i pecite 20 do 30 minuta, u zavisnosti od debljine parčića. Zatim skinite foliju i pecite još 15 minuta, dok riba ne porumeni.
Dok se riba peče poslednjih 15 minuta, sitno naseckajte dosta belog luka i vezu peršuna. Sjedinite ih u činiji, posolite i pobiberite po ukusu, pa dodajte ulje i sve dobro promešajte.
Izvadite pečenu ribu iz rerne i, dok je još u tepsiji, prelijte je pripremljenim prelivom sa belim lukom. Ponovo je pokrijte folijom i ostavite van rerne da upije sve ukuse i postepeno se prohladi.
Poslužite ribu mlaku. Uz nju tradicionalno možete poslužiti bareni krompir kao salatu, a kao prilog možete napraviti i pire od krompira i celera.
Priprema se od nekoliko skromnih namirnica, a zahvaljujući pečenju u rerni dobija blagu koricu i punoću ukusa koja podseća na trpezu pravoslavnih manastira.
Loptice od kuvanog krompira, praziluka i brašna najpre se kuvaju, zatim uvaljaju u prezle i peršun, pa zapeku do zlatne korice, a uz domaći kuvani paradajz postaju jednostavan i zasitan obrok.
Jedna od pouka svetogorskog starca otkriva zašto i mali prinos pred Bogom ima posebnu vrednost kada se uz sveću setimo onih koji prolaze kroz patnju, nevolju i teške životne trenutke.
U izraelu se obeležava se 3. oktobra 2026. godine, a u dijaspori se Simhat tora slavi dan kasnije; evo zbog čega se osmi dan razlikuje od prethodnih sedam i kakvu simboliku nosi ovaj praznični datum.
Poslednji ispraćaj Maise i Meri Daoud okupio je porodicu, prijatelje i vernike u Hramu Svetog Porfirija u Gazi, dok je Jerusalimska patrijaršija uputila molitvu za pokoj njihovih duša i utehu najbližima.
Jedan od Sedamdesetorice nije pred rimskom vlašću branio samo sebe, već je sastavio odbranu hrišćanske vere i zatražio da se vernici ne gone bez stvarne krivice.
Iz knjige "Pravoslavni posni kuvar" Nade Marinković stiže jednostavan, a svečan predlog za obrok od ribe, vina i začina koji vekovima prate domaću kuhinju.
Probajte riblje ćufte po receptu iz "Pravoslavnog posnog kuvara", pročitajte Molitvu Presvetoj Bogorodici za subotu i duhovno se nadahnite poukom Svetog Ignjatija Bogonosca.
Jednostavan recept nadahnut pravoslavnom tradicijom donosi spoj ribe, mirisa limuna i hrskavih badema, a pokazuje da i skromne namirnice mogu postati pravo praznično uživanje.
Ne kuva se na šporetu, već se svaki plod puni četvrtinom jezgra oraha i peče u šećeru i cimetu. Iz rerne izlazi sočan, mirisan i gust zalogaj, a u tegli može da sačeka hladnije dane.
Nekada se kuvao bez mnogo komplikovanja, od namirnica koje su bile pri ruci, a upravo spoj povrća, začina i kremastog završetka daje mu poseban karakter.
Na Belom kamenu iznad metohijske ravnice čuva se priča o srednjovekovnom čudu, starim rukopisima koji su stigli do Sankt Peterburga, ikonama iz različitih epoha i monahinjama koje danas čuvaju ovu svetinju.
Posle razaranja 2004. godine, u Prizren su se vratili učenici, nastava i crkveno pojanje, a obnovljeni kompleks danas ponovo služi svojoj prvobitnoj nameni.
Crkva Pokrova Presvete Bogorodice podignuta je na mestu za koje predanje kaže da je kneginja Milica na njemu podigla oltar u spomen na kosovske junake, a sada je dobila dar koji treba da traje generacijama.
Od Hristovih reči o Pričešću do Tomine sumnje i pažljivo usmerene svetlosti, svaki prizor na čuvenom remek-delu ima svoje značenje, a perspektiva stvara utisak da se i posmatrač nalazi za trpezom.
U besedi za subotu 18. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički donosi snažno razmišljanje o onome što ljudi smatraju najvećim blagom i o putu kojim se, prema Hristovim rečima, dolazi do Oca.