ZABORAVLJENA, SOČNA POSLASTICA ZA DANE STROGOG POSTA: Starinski recept za pečene punjene jabuke koje osvajaju ukusom
Ova brza, zdrava poslastica očarava jednostavnošću i prirodnim aromama.
Pravio se nakon berbe u mnogim krajevima Srbije, nije sadržao šećer, a njegova posebnost bila je u bogatom ukusu ukuvane šire.
U mirisu starih srpskih kuhinja nekada se krila i jedna jednostavna, a gotovo zaboravljena poslastica. Recelj, slatkiš od samo dva osnovna sastojka, šire i bundeve, pravio se nakon berbe grožđa, kada su domaćini koristili ono što im je priroda darovala i stvarali zimnicu bez dodatog šećera. Ova neobična poslastica bila je posebno cenjena u vinogradarskim krajevima Srbije, od Negotinske krajine i Župe, preko Šumadije do Pomoravlja, a u starim vremenima često se pripremala u danima kada crkveni tipik propisuje post na vodi.
Za mnoge porodice recelj nije bio samo slatki zalogaj, već deo običaja, način da se sačuva ukus grožđa i podsetnik na domaćinsku mudrost naših predaka. Za razliku od pekmeza i džemova, njegova posebnost bila je u prirodnoj slatkoći šire, koja se dugim kuvanjem pretvarala u gust i mirisan sok, dok je bundeva upijala njegovu boju i aromu. Ipak, sa promenama u načinu života, nestankom mnogih seoskih običaja, smanjenjem kućne prerade grožđa i pojavom industrijskih slatkiša, recelj je tokom poslednjih decenija gotovo iščezao iz svakodnevnih kuhinja. Danas ga pripremaju uglavnom oni koji čuvaju stare recepte i žele da sačuvaju deo tradicionalne srpske trpeze.
• 5 litara sveže šire od crnog grožđa

Sveže isceđenu širu procediti kroz gazu ili gusto sito kako bi se uklonile nečistoće. U starim domaćinstvima šira se često ostavljala nekoliko sati da se slegne, a zatim se pažljivo odlivalo samo bistro.
Kod tradicionalnih recepata u širu se dodaje mala količina prosejanog pepela od čistog drveta, nakon čega se ostavlja da odstoji. Pepeo vezuje prirodne kiseline i nečistoće iz soka, a zatim se šira ponovo procedi. Ovaj postupak predstavlja starinski način bistrenja šire.
Širu sipati u široku šerpu ili kazan i kuvati na umerenoj vatri. Tokom kuvanja skidati penu koja se pojavljuje na površini. Kuvati dok se količina ne smanji približno za polovinu i dok sok ne postane gušći i slađi, što može trajati nekoliko sati, u zavisnosti od količine i jačine vatre.
Bundevu oljuštiti, očistiti od semenki i iseći na kocke srednje veličine. Dodati je u ukuvanu širu i nastaviti kuvanje na tihoj vatri dok bundeva potpuno ne omekša, ali zadrži oblik.
Recelj je gotov kada dobije gustinu ređeg pekmeza, a komadi bundeve postanu blago prozirni i potpuno upiju ukus i miris grožđa. Vruć sipati u čiste, sterilisane tegle i zatvoriti.
Ova brza, zdrava poslastica očarava jednostavnošću i prirodnim aromama.
Ovaj recept bez mleka, jaja i ulja pokazuje da jednostavnost ne znači odricanje - naučite kako pripremiti mekane kore i bogat fil koji će uneti toplinu u svaki postni trenutak.
Priprema se jednostavno, a spoj džema, cimeta, voća i oraha daje mu ukus zbog kog se rado nalazi na trpezama i van dana posta.
Samo nekoliko skromnih sastojaka dovoljno je za slatkiš koji može da se služi i topao i hladan, a recept se nalazi u knjizi "Ko posti, dušu gosti", posvećenoj jednostavnim i ukusnim jelima za dane posta.
Recept iz manastirske kuhinje donosi topao i hranljiv obrok bez dodavanja ulja, idealan za dane kada se posti na vodi.
Slatki kupus, pirinač, paradajz i luk dovoljni su za zasitno jelo koje se lako prilagođava pravilima posta, bilo da se priprema na vodi.
Probajte boraniju po receptu iz knjige "Ko posti, dušu gosti" monahinje Atanasije Rašić, pročitajte Drugu pokajnu molitvu Majci Božjoj i duhovno se nadahnite poukom Svetog Luke Krimskog.
Zamrznuto voće, voda i prirodni zaslađivač dovoljni su za osvežavajući desert, a jedan tradicionalni sastojak daje mu neobično glatku teksturu.
Kukuruzno brašno, mleko i sitan sir dovoljni su za pripremu jednostavnog jela koje se spremalo kada je crkveni tipik dozvoljavao mrsnu hranu, a neobično ime dobilo je po načinu na koji se brašno ponaša dok se kuva.
Ovaj zaboravljeni hercegovački recept daje nadevu posebnu sočnost, a jedan zalogaj dovoljan je da shvatite zašto se nekada ovako kuvalo.
Sušene pečurke i nekoliko običnih namirnica, uz posebnu tehniku pripreme, daju jelu bogat ukus, a jedan detalj iz ruske manastirske kuhinje pravi najveću razliku.
Kore od oraha i raskošan fil čine je poslasticom kojoj ćete se uvek rado vraćati.
Posebno je opasno podsmevati se drugome kada mislimo da smo u nečemu bolji, uspešniji ili moralniji.
Upravo mešanje roditelja u brak često postaje izvor nesporazuma.
Sveti Filotej Zervakos tvrdio da je svaki roditelj treba da "zakrsti" svoje dete kad ga opterećuju zdravstvene tegobe.
Hrišćanin je pozvan da se Bogu obraća i u radosti i u nevolji, verujući da nijedna teškoća nije izvan njegovog promisla.
Kukuruzno brašno, mleko i sitan sir dovoljni su za pripremu jednostavnog jela koje se spremalo kada je crkveni tipik dozvoljavao mrsnu hranu, a neobično ime dobilo je po načinu na koji se brašno ponaša dok se kuva.
Govoreći o Svetom Jovanu Krstitelju, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički otkriva šta čoveka udaljava od Boga i zašto se put ka Hristu ne može otvoriti bez pokajanja i odricanja od sopstvene oholosti.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog sveštenomučenika Irineja, episkopa Lionskog, po starom kalendaru, dok se po novom kalendaru obeležavaju Sveti prorok Zaharija i pravedna Jelisaveta. Katolička crkva obeležava Svetu Majku Tereziju iz Kalkute, dok je za Jevreje danas Šabat, a muslimani nemaju veliki islamski praznik.