Na današnji praznik podsećamo se na herojsku žrtvu Svetog kneza Lazara u Kosovskom boju 1389. godine. Vidovdan se obeležava uz pomen svim postradalima koji su dali svoje živote za slobodu našeg naroda, kao i na izuzetnu duhovnu snagu i veru koje su očuvale srpski identitet kroz vekove.
Svaki Vidovdan nas podseća na opredeljenje Svetog kneza Lazara za carstvo nebesko, uz čvrstu veru da sačuvamo sve što su naši preci svojom krvlju branili. Vidovdan je jedan od najznačajnijih praznika u srpskoj istoriji i duhovnosti. Ovaj dan nas podseća na herojski Kosovski boj 1389. godine, pogibiju kneza Lazara, ali i na sve postradale u ratovima koji su dali svoje živote za našu slobodu.
Printscreen/YouTube
Ikona Svetog mučenika kneza Lazara
Sveti car Lazar, velikomučenik i ugodnik Božiji, rođen je 1329. godine u Prilepu. Još kao dete, pokazivao je blagu narav, oštroumnost i dobrotu, odgajan u hrišćanskoj veri i pobožnosti. Njegove vrline i darovi ubrzo su ga izdvojili, te je postao slavan i poštovan na dvoru cara Dušana, gde je zbog svoje čestitosti, viteštva i pobožnosti zadobio visoko poštovanje.
Oženio se carevom rođakom Milicom, kćerkom kneza Vratka iz loze Nemanjića, a 1353. godine dobio je titulu kneza. Kao blagočestivi gospodar srpski, Lazar je pokazivao veliku ljubav prema crkvi Božijoj. Njegova najveća briga bila je da izmiri Srpsku i Carigradsku patrijaršiju. Poslao je monaha Neaniju kao izaslanika carigradskom patrijarhu da zamoli za skidanje anateme sa Srba, što je i učinjeno.
Printscreen/YouTube
Ikona Svetog mučenika kneza Lazara
Sveti car Lazar borio se protiv turske najezde i u čuvenoj bici na Kosovu polju 28. juna 1389. godine, zajedno sa svojim narodom, prineo sebe kao žrtvu za slobodu. Njegovo telo preneto je u njegovu zadužbinu, manastir Ravanicu kod Ćuprije, gde se danas nalaze njegove svete i čudotvorne mošti. Tokom svog života obnovio manastire Hilandar i Gornjak, podigao manastir Ravanicu i Crkvu Lazaricu, te mnoge druge crkve i manastire, ostavivši za sobom neizbrisiv trag.
Vidovdan je dan sećanja na sve one koji su kroz vekove dali svoje živote za slobodu i veru. Na ovaj sveti dan, prisećamo se reči pesme koja nas uči pravom vrednovanju života: "Zemaljsko je za malena carstvo, a nebesko uvek i doveka".
Venčanje u crkvi Lazarica, svetinji iz doba kneza Lazara u kojoj se vojska pričestila pred polazak u boj na Kosovu, oživelo je tradiciju srednjovekovne Srbije, donoseći nezaboravno iskustvo mladencima i njihovim gostima.
Dok kroz molitve i sećanja na Boj na Kosovu slavimo hrabrost i veru naših predaka, podsećajući se na njihov neprolazni značaj za našu istoriju i identitet, Vidovdan i Sveti prorok Amos ostaju trajni simboli borbe, vere i nade.
U srednjem veku, Srbi su visoko poštovali ovog svetitelja, o čemu svedoči njegovo pominjanje u Miroslavljevom jevanđelju. Međutim, početkom 15. veka, njegov kult počinje da slabi, jer se u srpskim tipicima tada pojavljuje spomen na pogibiju Svetog kneza Lazara u Kosovskom boju.
Od Začeća Svetog Jovana Preteče do Svetog Luke, porodični praznici nižu se tokom celog meseca, a jedan od najpoznatijih datuma ove godine pada u sredu i obeležava se uz post na ulju.
Početak novog godišnjeg bogoslužbenog kruga Crkva dočekuje molitvom za Božji blagoslov, rodnost zemlje, blagorastvorenje vazduha i dobro svih ljudi, čuvajući drevnu tradiciju dugu više vekova.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog sveštenomučenika Evtiha po starom kalendaru, dok se po novom kalendaru obeležava Čudo Svetog arhangela Mihaila u Kolosima. Katolička crkva obeležava 23. nedelju kroz godinu, dok je u jevrejskom kalendaru 24. elul, a muslimani nemaju veliki islamski praznik.
Pravoslavno učenje podseća da čovek ne bi trebalo da vrednuje život samo kroz ono što poseduje i postiže, već i kroz odnos prema bližnjima, sopstvenim postupcima i Bogu.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
Na liturgiji u manastiru Ravanici poglavar Srpske Pravoslavne Crkve poručio je da Kosovski zavet nije samo istorijsko sećanje, već jevanđeljsko opredeljenje za Hrista.
Slavni glumac i reditelj primio je blagoslov igumana Metodija, napio se blagoslovene vode koja nikada ne presušuje, poškropio se i prekrstio, ostavljajući za sobom glamur sveta pred večnom tišinom Carske Lavre.
Slavni glumac i reditelj proveo je Vidovdan među monasima, slušajući o Kosovskom zavetu i žrtvi Svetog kneza Lazara, a iguman mu je otkrio tajne duhovnosti koje će uticati na njegov novi film „Vaskrsenje“.
Na centralnom obeležavanju Vidovdana u manastiru Ravanici, patrijarh srpski poručio je vernicima da svetost Kosova nije prošlost već poziv za spasenje duše i život u Hristovoj ljubavi.
Pravoslavno učenje podseća da čovek ne bi trebalo da vrednuje život samo kroz ono što poseduje i postiže, već i kroz odnos prema bližnjima, sopstvenim postupcima i Bogu.